Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vlasti se prepiru, građani BiH nude pomoć migrantima


Asim Latić služi obroke migrantima u svom restoranu u Velikoj Kladuši, jun 2018.

Da je Bosna i Hercegovina neefikasna država to znaju i ptice na grani. Ali, da će to pokazati u jednoj od najosjetljivijih oblasti – humanitarnoj zaštiti migranata, kojih je sve više posebno na sjeverozapadu zemlje, to je malo ko očekivao.

Prvo, zbog toga što se dolazak migranata u ove krajeve nije desio iznenada. Već nekoliko godina to je problem koji opterećuje susjedne zemlje, i samo je bilo pitanje dana kada će migranti pronaći ilegalne puteve do bh. gradova.

Drugo, što su stanovnici BiH iskusili šta znači biti u izbjegličkoj koži kada su morali potražiti utočište na raznim stranama svijeta, zbog rata u njihovoj zemlji. I danas je dva miliona stanovnika BiH u preko 100 država širom svijeta.

Uprkos ovim činjenicama, umjesto organizovane pomoći ljudima koji s djecom spavaju pod otvorenim nebom, međusobno se optužuju različiti novoj vlasti i loptica odgovornosti se prebacuje kao na beskonačnoj traci. Tako će se prvi put u BiH desiti da vlast udari jedna na drugu.

(Fotogalerija: Nevrijeme na sjeveru BiH uništilo je i šatorsko naselje u blizini Velike Kladuše, u kojem boravi nekoliko stotina migranata)

Za iduću sedmicu su zakazani protesti predstavnika vlasti grada Bihaća u Sarajevu, kako bi iskazali nezadovoljstvo zbog nedovoljne pomoći i angažovanosti državnih organa vlasti u rješavanju već duboke migrantske krize.

"Zabrinjava nas stalno povećanje broja migranata i to što se ne radi ništa kako bi nam se pomoglo. Zbog toga mi 26. jula idemo u Sarajevo da kažemo s kakvim problemima se suočavamo. Zatražit ćemo od Ministarstva sigurnosti da vodi računa o migrantima, da ih smjeste u neki centar i da se zaustavi dolazak novih migranata", kaže Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem se nalazi najmanje 3.000 migranata.

Ubrzo je Mektić vratio lopticu i putem portala Klix.ba poručio da ako "gradonačelnik nema pametnijeg posla, bujrum neka dođe".

Tako su migranti postali poligon za politička nadmudrivanja jer je ranije premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić pozvao ministra sigurnosti Dragana Mektića da otvori migrantski centar u Prnjavoru (odakle je Mektić došao na poziciju državnog ministra).

Niti je prilika, niti vrijeme, niti način za ovakvu komunikaciju.

Ali, šta očekivati od države koja još uvijek dopušta da preko 7.000 njenih stanovnika, 23 godine nakon što je zavladao mir, živi u izbjegličkim centrima, zgradama tuge i ljudske patnje. U jednom od njih u Doboju, u Domu penzionera, još je 200 stanara. Gordana Đurić živi s teško bolesnim suprugom i kaže da je prestala brojati politička obećanja o izgradnji stanova u kojim će, konačno, dostojno živjeti.

Mara Lazić, njena susjetka podsjeća da nema nikakvih uslova da se preživi a kad bi se za njih izgradila obećana zgrada to bi, kaže, bilo njihovo ponovno rođenje. A u porodici Sabije Salihović, koja već 23 godine živi u kolektivnom centru u Mihatovići u Tuzli novog rađanja je već bilo - sin i kćerka su dobili svoju djecu. Tri generacije u zgradi čiji krov propusti svaku kišu a posebno snijeg.

Za razliku od države, organizuju se humanitarne i druge organizacije kao i građani. Ali, i njihove mogućnosti imaju granice. Tako se u srijedu javnosti obratila Mreža za izgradnju mira koja okuplja oko stotinu pedeset organizacija tražeći adekvatan i human smještaj za sve migrante i izbjeglice koji se nalaze na teritoriji BiH, te punu logističku i ekonomsku podršku lokalnim vlastima i volonterima na terenu.

"Mjesecima sa raznih strana stižu upozorenja na nerad vlasti i njihovo odbijanje da izvrše svoje zakonske obaveze i pruže adekvatan smještaj i zbrinu ove ljude. Po običaju bh. vlasti rade ono što najbolje znaju – prebacuju odgovornost jedni sa drugih, ne radeći ništa. U međuvremenu krše zakone, kao i preuzete međunarodne obaveze ove države, koja nije toliko siromašna pružiti pomoć za nekoliko hiljada ljudi. Dok oni troše naš novac na kupovinu automobila, konferencije i sastanke po bijelom svijetu, građani i građanke ove države su još jednom pokazali svoju solidarnost prema čovjeku", navodi se u Apelu iz Mreže za izgradnju mira.

'Balkanska ruta': Poziv na solidarnost
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:50 0:00

U Unsko-sanskom kantonu traže da se što prije riješi pitanje Migracionog centra u koji bi se smještali i sklanjali ljudi iz parkova, s ulica i obala Une. Kao moguća lokacija je predloženo Medeno polje na području opštine Bosanski Petrovac. Međutim, opštinska vlast se usprotivila.

"Uslovi su užasni, tamo gdje misle smjestiti izbjeglice i migranti, nema ni struje, ni vode. Ja ne vidim u Petrovcu nigdje prostor gdje bi mi mogli smjestiti te ljude. Mi smo i ranije dobijali dopise od kantona da se izjasnimo ali mi nemamo takvog prostora", istakao je Zlatko Hujić, načelnik Općine Bosanski Petrovac.

Predstavnik Međunarodne organizacije za migracije i subregionalni koordinator za zapadni Balkan Peter Van der Auweraert, potvrdio je da još nije riješeno pitanje Migracionog centra.

"Tokom razgovora u Bihaću, nadam se da ću sa premijerom, a biće i predstavnici Ministarstva sigurnosti, pronaći neku novu lokaciju. Nije tako lako, jer se radi se o velikom broju ljudi i svi imaju različite interese. Trebamo naći neku lokaciju koja je prihvatljiva i za lokalnu zajednicu i za međunarodne partnere koji će to sve finansirati", kazao je Van der Auweraert.

Za sada se ne ostvaruje ni plan da se u hotel Sedra u Cazinu smjesti oko 30 porodica sa oko 100 male djece.

"Ja sam ponudio hotel i sada čekam. To što smo obećali iza toga stojimo. Taj objekat je grehota da stoji a da djeca spavaju u vodi, nakon velikog nevremena koje je zahvatilo ovaj kraj. Ko to ne može da shvati neka se samo prisjeti da smo i mi prije više od 20 godina bili u istoj situaciji. Rekao sam, mjesec mjesec i po, objekat dajem besplatno i iza toga stojim. Ali, dogovora nadležnih nema", kaže vlasnik hotela Sedra Halil Bajramović, koji je ponudio sigurno utočište za najmlađe.

Za sada se ne ostvaruje ni plan da se u hotel Sedra u Cazinu smjesti oko 30 porodica sa oko 100 male djece
Za sada se ne ostvaruje ni plan da se u hotel Sedra u Cazinu smjesti oko 30 porodica sa oko 100 male djece

Bosna i Hercegovina se previše bavi sporednim stvarima, prije svega sigurnosnim aspektom umjesto humanitarnim, smatra ombudsmen za BiH Jasminka Džumhur.

"Međunarodni standardi obavezuju državu da, dok su te osobe na njenoj teritoriji, osigura za njih minimum ljudskih prava - smještaj, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, adekvatno tretiranje ugroženih kategorija prije svega žena djece i drugih", ističe Džumhur.

U srijedu je Vijeće ministara saopštilo plan, ponovo kao privremeno rješenje: "da se migranti iz parkova i sa ulica u Unsko-sanskom kantonu privremeno prebace u šatorsko naselje u Agrokomercu do rješavanja njihovog trajnog smještaja, uz međunarodnu pomoć u osiguranju hrane i zdravstvene zaštite".

Takođe je saopšteno, da je od 1. januara do 5. jula ove godine, Službi za poslove sa strancima prijavljen je 8.081 nezakoniti migrant, a njih 7.424 iskazalo je namjeru za podnošenje azila, dok je 686 osoba zaista podnijelo zahtjev za azil. Granična policija je u periodu od 28. juna do 5. jula ove godine evidentirala 723 nezakonita migranta.

Istovremeno, postoje oni koji migrantsku nevolju nastoje unovčiti. Tužilaštvo BiH je u samo nekoliko dana jula podiglo desetak optužnica zbog krijumčarenja ljudi.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG