Dostupni linkovi

Dobitnica 'Zelenog Nobela' iz Kruščice: 'Napadnute su sve rijeke Balkana'


Ponosna sam, jer iza ovoga stoji armija ljudi i jedna pozitivna priča. Za sve nas ovo je poticaj da nastavimo zajedničku borbu za bolju Kruščicu, kaže ovogodišnja evropska dobitnica Goldmanove nagrade za okoliš Maida Bilal iz Kruščice kod Viteza

„Kad smo prije četiri godine ustali, jedistveni da branimo rijeku, nismo ni sanjali da ćemo postati motivacija drugima i da će naša priča postati globalna", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Maida Bilal iz Kruščice kod Viteza, u srednjoj Bosni i Hercegovini(BiH), koja je ovogodišnja evropska dobitnica Goldmanove nagrade za okoliš.

Goldman nagrada ustanovljena je 1989. godine u San Franciscu, a njome se odaje priznanje pionirima iz oblasti zaštite okoliša iz šest regija širom svijeta.

Četrdesetogodišnjakinja iz Viteza prva je aktivistica u BiH koja je dobila ovu nagradu, poznatu i kao "Zeleni Nobel". Dodijeljena joj je za borbu protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Kruščici.

"Ponosna sam, jer iza ovoga stoji armija ljudi i jedna pozitivna priča. Za sve nas ovo je poticaj da nastavimo zajedničku borbu za bolju Kruščicu. Cilj nam je da naši resursi budu zaštićeni u svrhu našeg opstanka, a ne da bude prepuštena za, isključivu, korist pojedincima. Nedopustivo je da se pojedinci bogate na našim pitkim rijekama i uništavaju biodiverzitet čitave zajednice, a da oni koji su zaduženi u vlasti da brinu o okolišu to ne rade", kaže Bilal, koja je i predsjednica lokalnog Ekološkog društva "Eko Bistro".

Više od 500 dana pored rijeke

Stanovnici Kruščice su od augusta 2017. do decembra 2018. godine danonoćno dežurali pored rijeke, kako bi spriječili izgradnju dviju malih hidroelektrane.

Obrana rijeke Kruščice
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:44 0:00

Zajedno sa stotinjak mještana, Maida je više od 500 dana boravila u improviziranom šatoru. U augustu 2017. godine, žene iz Kruščice su svojim tijelima blokirale lokalni most kako bi zaustavile prolazak mašina. Ona podsjeća kako su tada pretrpjele napad policije.

"Taj snimak je obišao cijeli svijet. Teško se toga prisjećati. Došla je policija, obavijestili su nas da se moramo pomaknuti, jer kršimo zakone o javnom i redu i miru, što nije bilo tačno, i onda je nastala agonija - tuča, vriska,hapšenje, lomljenje. To ostavlja traume na duši i nerado se sjećam tih scena straha i haosa. No, i nakon privođenja smo se na most vratile jače,hrabrije i odlučnije, te nastavile stražu pored rijeke sve dok sudovi nisu poništili dozvole investitorima", prisjeća se ona.

Vijest o protestima stanovnika Kruščice obišla je sve domaće i brojne svjetske medije.
Vijest o protestima stanovnika Kruščice obišla je sve domaće i brojne svjetske medije.

Pritisci i prijetnje

Mještani Kruščice su se, također, često suočavali s nerazumijevanjem okoline, te, kako kaže, bili izloženi brojnim pritiscima i prijetnjama.

"Kao aktivista u BiH, niste zaštićeni i ja sam to osjetila na svojoj koži. Obraćala sam se nadležnim organima za svaki verbalni napad i sve što je dolazilo, ali ne volim o tome razgovarati. Da sam se plašila kad su nas zastrašivali i prijetili, vjerojatno ne bih bila aktivista i ne bismo izdržali 503 dana na rijeci. Sve bih opet ponovila, jer nemam drugog izbora. Trebaju nam voda i priroda i mislim da ovdje vrijedi ostati", kaže Bilal.

Maida tvrdi da borba nije završena, jer nisu poništeni ugovori o koncesiji
Maida tvrdi da borba nije završena, jer nisu poništeni ugovori o koncesiji

Vijest o protestima stanovnika Kruščice obišla je sve domaće i brojne svjetske medije.

Oni su, istovremeno vodili pravnu borbu. Njen epilog je da su sudskim odlukama investitorima poništene okolišna, urbanistička i građevinska dozvola.

No, Maida tvrdi da borba nije završena, jer nisu poništeni ugovori o koncesiji.

"Držimo se zakonskih okvira. Za ta dva koncesiona ugovora, koja odlukom suda nisu raskinuta, očekuje se revizija na Vrhovnom sudu Federacije BiH. Međutim, nećemo stati i ukoliko bude trebalo ići ćemo do Strazbura. Nije napadnuta samo rijeka Kruščica, nego sve rijeke BiH i Balkana, ali svijest se sve više budi. Sad to nije više stotinjak hrabrih žena u Kruščici, nego nas je sad hiljade. Sve više ljudi promoviše naše rijeke i sve više ustaje i glasno govori", ističe ona.

Čestitka Leonarda DiCaprija

Ženama Kruščice je čestitao i glumac Leonardo DiCaprio.

"Čestitam hrabrim ženama Kruščice i gospođi Bilal iz Bosne i Hercegovine na osvajanju prestižne nagrade za zaštitu okoliša i neumornu borbu za spas njihove rijeke od malih hidroelektrana, dok se suočava s oružanim policijskim napadom, zastrašivanjem i prijetnjama", rekao je glumac.

On je poručio Vladi Federacije BiH i federalnim parlamentarcima "da se aktiviraju i donesu zakone koji su potrebni kako bi se zaštitile rijeke".

"Sada je ključno da Parlament Federacije BiH (FBiH) usvoji Zakon o električnoj energiji koji je na čekanju i da trajno zabrani izgradnju stotina planiranih malih hidroenergetskih projekata i revidira sve aktivne dozvole, od kojih su mnoge izdate nezakonito", poručio im je DiCaprio.

Za proteste kojima su spriječile izgradnju dvije mini hidroelektrane, žene iz naselja Kruščica kod Viteza osvojile su 2019. godine nagradu i njemačke fondacije EuroNatur.

Masovna izgradnja malih hidroelektrana u BiH

Glas protiv izgradnje malih hidroelektrana diže sve više lokalnih zajednica, u dolini Doljanke, Neretvice, Prače i Vrhovinske rijeke.

Parlament Federacije BiH (FBiH)je 24. juna 2020. godine usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH.

Tim zaključkom je dat rok Vladi FBiH od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi.

No, na sjednici 27. aprila ove godine, Zastupnički dom nije prihvatio Prijedlog Zakona o električnoj energiji, koji predviđa zabranu gradnje mini hidroelektrana na cijelom teritoriju tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Zastupnici su na toj sjednici odbili izjašnjavanje o ovom zakonu po hitnom postupku, što znači da je vraćen i prihvaćen u formi nacrta.

Direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene“ Lejla Kusturica kaže za RSE da je sada ključno da Parlament FBiH usvoji Zakon o električnoj energiji koji je na čekanju i da trajno zabrani izgradnju stotina planiranih malih hidroelektrana.

"Sad je na potezu Dom naroda Parlamenta FBiH da što prije uvrsti na dnevni red ovaj zakon. Zastupnički dom je odbio da o njemu raspravlja u hitnoj poceduri, ali ga je usvojio u redovnoj, u formi nacrta. To znači da je krucijalno da ga i Dom naroda prihvati, kako bi se mogle provesti javne rasprave i da se zakon konačno usvoji i postane konačna stvar. Da se stavi tačka na gradnju budućih malih hidroelektrana, te da preispitamo sve dosadašnje dozvole i zaključene koncesije, a da se do sada izgrađene hidroelektane stave pod strogu kontrolu", kazala je Kusturica.

Dodala je, također, da sve do sada izgrađene MHE proizvode manje od tri posto električne energije, te da nisu vrijedne uništavanja riječnih tokova.

Narodna Skupština Republike Srpske usvojila je u februaru ove godine Deklaraciju o zaštiti rijeka na području Republike Srpske (RS).

Ekološki aktivisiti ističu da je sljedeći korak na Vladi RS i mijenjanju zakonodavstva u oblasti obnovljivih izvora energije.

U BiH je do sada izgrađeno 114 malih hidroelektrana, od čega je 67 u Federaciji BiH, a 47 u Republici Srpskoj.

Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatne 342.

Nadležnost za izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju u Federaciji BiH podijeljena je između entiteta, kantona i općina, dok su u Republici Srpskoj za to nadležne entitetska i lokalne vlasti.

Koalicija za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, insistira da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju, zbog, kako navode, isključive koristi koju mini hidroelektrane donose investitorima i štete koju nanose rijekama.

Upozoravaju da BiH nema potrebu za novim hidroelektranama i da one donose korist, isključivo investitorima koji potpisuju ugovor o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, a imaju i beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za električnu energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG