Dostupni linkovi

U istom danu dobio otkaz i tražio odgodu kredita


Zatvoren restoran u Sarajevu, 7. april 2020.

„Martovski kredit su mi redovno naplatili, sad za april još uvijek nisu ništa, s tim što sam dobio opciju da mogu da se izjasnim da li želim grejs period, moratorij, tako da, tek, treba da se obratim banci, pa da oni odluče da li će to da dozvole. Vidjećemo, nadam se da će da mi dozvoliti“, kaže Nikola Cvijović, vlasnik banjalučkog kafića Eklektik, koji kaže da će definitivno zatražiti odgodu plaćanja kredita.

Korisnicima kredita u BiH omogućen je moratorij na otplatu nakon što su krajem marta entitetske agencije za bankarstvo donijele odluku o privremenim mjerama banaka za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih korona virusom.

Otplata za poslije krize

Mirko Barbić je pet godina radio u firmi FIS iz Viteza, u srednjoj Bosni. Nakon što je zbog pandemije proizvodnja u njegovom sektoru prvo smanjena, a potom i potpuno obustavljena, Mirko je privremeno bio na čekanju. Isti dan kada je od banke odlučio zatražiti odgodu kredita, u firmi je dobio otkaz.

„Ja sam otišao do banke da vidim za ovu odgodu. Traže mi potvrdu da sam na čekanju i da par sedmica ne radim. Otišao sam gore u kancelariju, kažem da mi treba potvrda da sam na čekanju. Kao, pitaju mene gdje sam tačno, rekoh - proizvodnja pločastog. Kaže, javite se svome direktoru, odluka je neka danas donesena. Već sam pretpostavio šta je“, priča Mirko.

Mirko ne zna šta će s njegovim kreditom biti u vrijeme, ali i nakon krize.

Iz Udruženja banaka BiH potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je prema preliminarnim podacima oko 20 posto pravnih subjekata i 10 posto građana do 15. aprila predalo zahtjeve za odgodu plaćanja kredita.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže za RSE kako su očekivanja banaka da će broj zahtjeva sigurno biti veći.

„Ta mjera je realno postavljena, za razliku od mjera pogotovo u Srbiji. Prihod je temeljna kategorija na temelju koje se odobravaju krediti pravnim osobama, a prihodi, odnosno primanja, plaće su kategorija na temelju kojih se odobrava kredit fizičkim osobama. Nemogućnost ostvarenja prihoda pravnih osoba, ili nemogućnost primanja plaće je jednostavno mjera kojom se uvodi moratorij“, kaže predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Sve banke u BiH su podržale odluku agencija za bankarstvo, tvrdi Kutle. U skladu s vlastitom procjenom one će klijentima koji nemaju prihoda ili plaća omogućiti da ne vraćaju kredite, bez zateznih kamata i da nakon tri ili više mjeseci nastave vraćati kredit po ugovorenoj kamati.

„Sve banke imaju na svojim web stranicama točno proceduru ko i kako se može javiti. Temeljna stvar je da li to pravno lice može kreirati, stvarati, raditi novi prihod u ovom periodu, ili ne može, a kod fizičkih osoba je onaj ko nema, ko je izgubio plaću u ovom periodu, jer mu je poslodavac ne može dati“, objašnjava Kutle.

Kriza pogodila uvoznike, izvoznike i proizvođače

Bankari tvrde da ovo neće ugroziti njihovu likvidnost, bankarski sektor Bosni i Hercegovini za sada funkcioniše bez problema.

„U svakom slučaju to je dobro, to je potez koji treba da se pozdravi, jer su s krizom pogođeni i uvoznici, i izvoznici, i potrošači. To je kriza ponude i potražnje, i treba nekako u skladu s tim znati da ljudi prosto nemaju priliv novca onakav kakav se očekuje da imaju i to je razumljivo i očekivano da se napravi taj moratorij“, ocjenjuje ekonomista Miloš Grujić.

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, kojoj su poreski obveznici u periodu januar – mart uplatili za 67,6 miliona KM (33,8 miliona eura) manje prihoda u odnosu na isti period 2019. godine. Broj zaposlenih u ovom entitetu na dan 3. april iznosio je 520.641 i u odnosu na 16. mart smanjen je za 13.842.

Prema podacima koje je Savezu sindikata Republike Srpske dostavio Zavod za zapošljavanje, u periodu od 1. marta do 3. aprila po različitim osnovama je otpušteno 849 radnika koji su se prijavili na biro.

Najviše je otpuštenih u prerađivačkoj industriji, 210 radnika, u trgovini 183, ugostiteljstvu 172, i u uslužnoj djelatnosti 83.

Tokom otpuštanja 327 radnika proglašeno je tehnološkim viškom, dok je 278 radnika prestalo sa radom zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG