Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Neizvjesni balkanski putevi EU integracija


Zastava Evropske unije u zgradi Delegacije EU u BiH, Sarajevo

Zapadni Balkan se vratio u žižu interesovanja EU, no još uvijek u Uniji ima zemalja koje nisu za proširenje, a i dinamika napredovanja zemalja regije na evropskom putu je različita, te je put neizvjestan, rečeno je, između ostalog, na konferenciji u Sarajevu pod nazivom Evropska unija (EU) i Zapadni Balkan – Kretanje istim putem ili razilaženje. Konferencija je upriličena u sklopu austrijskog predsjedavanja nad Vijećem EU.

EU je u februaru ove godine ponudila novu Strategiju proširenja na Zapadni Balkan. Poznavaoci politike EU kažu da je Unija time pokazala da je čvrsto opredijeljena za proširenje. Uprkos tome, mnogi ocjenjuju da su još uvijek jake struje unutar EU koje nisu za dalja proširenja.

Direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH Lejla Ramić Mesihović smatra da bolje alternative od EU za zemlje Zapadnog Balkana nema.

"Sve veći broj zemalja u EU je umoran od proširenja a, s druge strane, Zapadni Balkan je umoran od reformisanja. Evropska unija je prilično svjesna da ne može dopustiti da ovdje ima jednu nepokrivenu zonu praktično unutar teritorije EU, da ima i teritorijalni i politički i pravni diskontinuitet na ovom području, a mi sa Zapadnog Balkana realno nemamo kvalitetnu alternativu onome što nose evropske integracije sobom", ocjenjuje Ramić Mesihović.

Ramić Mesihović za 'Zašto': BiH u balonu samoobmane o evropskim reformama

Crna Gora najviše je odmakla u ispunjavanju uslova EU, otvorivši 30 od 33 poglavlja. Srbija takođe korača krupnim koracima, ispunjavajući zadatke Evropske komisije. Albanija i Makedonija su na dobrom putu.

Bosna i Hercegovina je u začelju, ističe austrijski ambasador u BiH Martin Pammer, što zbog specifičnosti zbog ustava, što zbog deklerativnog opredjeljenja bh. političara za evropski put.

"BiH je poseban slučaj i zbog svog ustava i zbog izbora koji se ovdje održavaju svake dvije godine. Mi i sada 7. oktobra imamo izbore. Izbornu kampanju ne bih da komentarišem, niti šta se govori, niti šta se dešava, samo mislim da treba smanjiti nacionalističku retoriku, a da se više govori o reformama i o tome šta je neophodno uraditi za napredak u ovoj državi koja svakako ima mnogo potencijala. Volio bih da se iskrenije priča o tome", riječi su Pammera.

Osim pojedinačnog uspjeha ili neuspjeha svake zemlje da se reformiše prema evropskim standardima, jedan od ključnih uslova je i stabilnost i saradnja između zemalja na evropskom putu. I dalje prevladavaju politička umjesto ekonomskih pitanja, kaže Simonida Kacarska, direktorica Instituta za evropske politike iz Makedonije.

"Kod nas su stvari počele naopako, počeli smo prvo pričati o političkim pitanjima, a tek u posljednje vrijeme o ekonomskoj saradnji i zajedničkom tržištu. Mi moramo u principu raditi na ekonomskoj integraciji prije svega. Sad je pitanje imamo li mi političke elite koje mogu da gledaju 15 godina unaprijed i vide ovaj region u EU i da nama trebaju ekonomske integracije zato što drugačije ne možemo preživjet ili one koji vide ne dalje od naredne dvije godine koliko im eventualno traje mandat", ističe Simonida Kacarska.

Dakle, ekonomska, ali svaki vid druge saradnje u regiji prioritet je EU, koja je još davno poručila da ne želi uvoziti ničije probleme. No, iako ima pomaka u regionalnoj saradnji nema još uvijek volje za rješavanjem ključnih otvorenih pitanja, ocjenjuje Osman Topčagić, bivši šef Misije Bosne i Hercegovine pri EU u Briselu.

"Kao što je pitanje bh. granice sa Srbijom koja je u cjelini bila dogovorena osim na dva mjesta gdje je trebalo još dogovarati i onda se to pitanje ostavi po strani i stoji tako po deset i više godina ili sa Hrvatskom gdje je dogovorena granica, parafirano, potpisano, krenulo se u proces ratifikacije i onda je sve zaustavljeno i više ne znamo zbog čega se čeka", kaže Topčagić.

U posljednje vrijeme, dodaje Topčagić, aktuelizirano je pitanje granice između Srbije i Kosova, a ranije je nastao problem između Slovenije i Hrvatske.

"Iako su pozicije različite, jer su neke od ovih zemalja u EU, postavlja se pitanje da li je moguće riješiti ove probleme ili se koristi članstvo u EU ili bolje pozicije od drugih za ostvarivanje vlastitih interesa", pojašnjava Osman Topčagić.

S druge strane, Evropska unija je mijenjala uslove za nove potencijalne članice te je vremenom davala složenije zadatke i pooštravala kriterije, ali i davala određene beneficije, podsjeća direktor programa za Balkan Međunarodnog evropskog centra u Berlinu Tobias Flessenkemper.

"Proces pristupanja EU danas je drugačiji nego prije 15, 20 godina. Ono što sada vidimo je davanje beneficija unaprijed. Ako pogledate viznu liberalizaciju, ona je za BiH odobrena prije osam godina, dok je Rumuniji i Bugarskoj odobrena tri mjeseca prije ulaska u EU. Takođe, one stvari koje čine bit toga, da ste dio evropske porodice, su ubrzane. Jednako i Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju, trgovinski sporazumi sa EU, kao i investicije", riječi su Flessenkempera.

Treći element je i radna mobilnost, dodaje Flessenkemper.

"Mnogi mladi ljudi se obučavaju za poslove u Njemačkoj ili Austriji i odlaze tamo da pronađu posao. Ako gledamo šta znače evropske integracije, mnogo se toga dešava, ali ako gledate koliko je daleko, na primjer, BiH od stola za kojim se donose odluke, još ima mnogo da se uradi. Zašto je to tako - i sami možete dati odgovor. Političari u regiji, kako se čini, još nisu spremni na kompromise kako bi riješili otvorena pitanja zajedno", tvrdi Tobias Flessenkemper.

Bivši šef Misije BiH pri EU u Briselu podsjeća i da cijeli proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU predugo traje.

"Građani ne vide poboljšanja, niti vjeruju u obećanja, a političari koriste priču o evropskim integracijama za ostvarivanje svojih interesa. U međuvremenu, mladi odlaze sa ovog područja", ukazuje Osman Topčagić.

  • Više o problemima i izazovima mladih na Balkanu u rubrici 'Glasom mladih'.

Sagovornici Radija Slobodna Evropa podsjećaju da Evropsku uniju čekaju izbori već naredne godine te poručuju političarima da bi dobro bilo da iskoriste narednih godinu dana da, ukoliko su za uvođenje država u evropsku porodicu, pokažu to na konkretnim rezultatima.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG