Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ramić-Mesihović: BiH u balonu samoobmane o evropskim reformama


Zastave BiH i Evropske unije na graničnom prelazu Biljača sa Hrvatskom.

Lejla Ramić-Mesihović, direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH, za ‘Zašto?’ analizira zaključke Izvještaja o proširenju Evropske komisije za BiH, u kojim oblastima je BiH stagnirala, nazadovala ili napravila neki napredak.

  • Zabrinutost

Ono što bi bila jedna od ključnih poruka i pojašnjenja koji se vezuju za izvještaj u 2018. godini je prvo da je on relativno kratak.

Kratak je zato što na neki način ima prirodu jednog privremenog izvještaja koji se dešava izneđu jesenskog izvještaja iz 2016. i izvještaja koji će uključivati Avis (mišljenje) Evropske komisije (o zahtjevu dobijanje kandidatskog statusa za članstvo).

Zbog toga je i naš izvještaj i nešto kraći od svih ostalih, i ono što je njegova glavna karakteristika je izražen visoki stepen zabrinutosti vezano za nazadovanje u oblasti vladavine prava.

  • Kategorija

Isto tako, ono što je također jako istaknuto je sloboda izražavanja, gdje ne postoji nikakav progres, i reforma javne uprave gdje ne postoji nikakav progres.

Također, evidentiran je mali progres kada su u pitanju manjinska prava i isto tako evidentirano je da postoji nedostatna implementacija legislative koja se odnosi na rodno zasnovano nasilje, pogotovo nasilje u porodici za koje i dalje postoji zabrinutost.

U oblasti ekonomskog razvoja i konkurentnosti, BiH je napravila mali napredak ali još uvijek nedovoljan da se iščupa iz kategorije koja nas prati već godinama, a to je kategorija zemlje koja je u ranom stadiju uspostave funkcionalne tržišne ekonomije.

  • Stavovi

Ono što smo zapravo napravili je jedan veliki balon vlastite stvarnosti u kojoj se samoobmanjujemo da je formiraje mehanizama koordinacije i odgovaranje na upitnik bilo kakva poseban progres na evropskom putu.

Mehanizam koordinacije je čisto trebao da obezbijedi funkcionalan bajpas koji je u tom trenutku, a bogami i u današnjem trenutku, nedostajao kako bi optimalno i brzo bila usaglašavana akta i mišljenje i kako bi se to sve jednim glasom slalo u Brisel, kako bi se efikasno artikuklisao svaki podatak, svaka informacija i svaki stav BiH koji se tiče evropskih integracija.

Već sami odgovori na upitnik, izdvajanjem pojedinih mišljenja i neusaglašenosti potpunih stavova, su demantovali dobar dio onoga što je cilj i svrha mehanizma koordinacije.

  • Izgovori

Druga stvar, upitnik koji smo dobili i odgovore koje smo ponudili Evropskoj komisiji su tek prvi korak.

Mi sad čekamo da dobijemo odgovore Evropske komisije koji će najvjerovatnije doći u vidu dopunskih pitanja.

Treba isto tako da se dese, u međuvremenu, verifikacione misije iz Brisela koje će da testiraju ponuđene odgovore da se vidi koliko ti ponuđeni odgovori odgovaraju stvarnom stanju na terenu.

Izgovori

Tek kad se sve to završi, mi dobijamo dopunska pitanja, onda na ta pitanja odgovaramo i onda se nadamo da neće biti treći krug pitanja nego da će doći do Avis-a.

Što znači da ćemo mi tek sa Avis-em imati jedan jasan pregled, jednu jasnu dijagnozu i jedno ogledalo najkorektnije moguće ogledalo koje smo ikad do sad imali priliku da vidimo, a to je zapravo slika nas u odnosu na ono što je potrebno da budemo kako bismo postali zemlja članica Evropske unije.

Mi ne bi smjeli pustiti ovo malo što smo uradili, što smo započeli da radimo.

Moramo raditi više i ubrzano, ne uljuljkivati se ni u kakve izgovore koji proističu iz naše nedostatne političke kulture a koji se odnose na predizbornu kampanju.

  • Kredibilitet

Mi moramo biti svjesni da postoje i druge dinamike, puno bitnije dinamike za proces proširenja.

Početkom naredne godine, odnosno u martu naredne godine, imamo i odlazak jedne od zemalja članica iz Evropske unije što će biti svojevrstan strukturalni test za cijelu Evropsku uniju.

Naredne godine biće i izbori za novi saziv u Evropskom parlamenta nakon čega će da uslijedi formiranje nove Evropske komisije.

Ono što je ključ je da mi damo legitimitet onome što je nova strategija Evropske unije koju je napisala Evropska komisija, jer ta strategija mora dobiti krila i kada je u pitanju svaka od zemalja članica ali i kada su u pitanju prioriteti zemalja koje pripadaju regionu Zapadnog Balkana.

Znači, to je strategija o kojoj smo puno pričali, koju smo puno komentarisali ali se malo zna da, iako se zove evropska strategija, to je zapravo strategija Evropske komisije koje tek treba da dobije kredibilitet u zemljama Evropske unije.

XS
SM
MD
LG