Politički zaokret u Mađarskoj nakon izbornog poraza Viktora Orbana otvara i pitanje u odnosima te države sa bosanskohercegovačkim entitetom Republika Srpska.
Dok su prethodne godine bile obilježene intenzivnim političkim i ekonomskim vezama između Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajuće stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nova politička realnost u Budimpešti nameće pitanje – da li će ti odnosi opstati ili slijedi zaokret.
Iz stranke Tisa (Tisza), čiji je lider Peter Mađar (Magyar), pobjednik na mađarskim izborima, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome kako će izgledati dalja saradnja sa Republikom Srpskom (RS), te da li će doći do revizije utrošenog novca i potpisanih projekata.
No, analitičari ističu kako je izvjesno da se nastavak saradnje teško može očekivati, te upozoravaju, kako bi se određeni dogovori mogli naći i pod istragom, nakon što bude uspostavljena nova mađarska Vlada.
Šta kažu u RS?
RS je u posljednjih pet godina od Mađarske dobila oko 170 miliona evra, što kroz kredite od 140 miliona evra iz mađarske državne Izvozno-uvozne banke (EXIM), što kroz podršku privrednicima u tom entitetu.
Komentarišući projekte RS i Mađarske, Milorad Dodik, predsjednik SNSD, izjavi je 14. aprila da su svi dogovoreni sa vladom Orbana i da su u značajnom obimu već realizovani.
Kako je rekao, ukoliko dođe do prekida, "to će biti jednostrani prekid sa mađarske strane".
Tokom proteklih godina, za vlasti RS, Orban nije bio samo politički saveznik, već i ključni finansijski oslonac u trenucima kada su zapadne zemlje zatvarale vrata.
Prijateljstvo Orbana i Dodika podrazumijevalo je političku zaštitu, blokiranje sankcija EU, kao i podršku antiustavnim aktivnostima Dodikove vlasti.
Za razliku od klasičnih bilateralnih odnosa koje Mađarska ima s drugim državama Zapadnog Balkana, saradnja sa RS odvijala se mimo učešća državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Mađarski projekti u RS 'moguće pod istragom'
Za Srđana Traljića iz Transparency Internationala u BiH, posebnu pažnju privlači "netransparentan i tajni" ulazak mađarskih kompanija u energetski sektor u RS.
On smatra kako bi mađarski aranžmani u RS mogli biti među prvim predmetima ozbiljnijih revizija nove vlasti u Budimpešti.
"Ovdje ne govorimo o standardnim finansijskim aranžmanima kakve imate s međunarodnim finansijskim institucijama, gdje postoje jasna pravila, kontrole i mehanizmi nadzora. Ovo su bili politički dogovoreni aranžmani između dvije vlasti, a to je upravo ono što nova mađarska vlast najavljuje da želi razmontirati", kaže Traljić.
Podsjeća da je pomoć iz Mađarske dolazila u trenutku kada je RS imala ozbiljnih problema s pristupom novcu zbog sankcija i slabog interesovanja zapadnih kreditora.
"Mađarska je kroz kredite obezbjeđivala sredstva ključna za održavanje finansijske stabilnosti RS. To je bio jedan pravac saradnje. Drugi, daleko problematičniji, jesu projekti koji su realizovani ili najavljeni bez javnih tendera i transparentnih procedura", ističe Traljić.
Kao najilustrativniji primjer navodi projekat solarne elektrane "Trebinje 1", koju je Elektroprivreda RS još prije nekoliko godina tajnim ugovorom predala mađarskom investitoru.
Ti obrasci su ranije završavali arbitražama i milionskim odštetama koje plaćaju građani- ističe Traljić
"Elektroprivreda je osnovala novo preduzeće, koncesija je prebačena na njega, a onda je to preduzeće prodato mađarskom investitoru. Investitor se kasnije povukao zbog finansijskih problema, ušao je novi subjekt bez ikakvog ozbiljnog kapitala, a riječ je o projektu vrijednom oko 100 miliona maraka. To su upravo obrasci koji su ranije završavali arbitražama i milionskim odštetama koje plaćaju građani", upozorio je Traljić.
Sličnog je mišljenja i politolog Adnan Huskić, koji ističe da bi najavljena saradnja novih mađarskih vlasti sa Kancelarijom evropskog tužioca, mogla "češljati" i projekte provedene sa RS.
"Suradnja s Uredom evropskog tužioca znači i ispitivanje projekata izvan Mađarske, uključujući i one u Bosni i Hercegovini. Posebno će se gledati projekti između vlasti u Republici Srpskoj, tačnije jedne osobe, Milorada Dodika i Viktora Orbana. To je neminovnost s kojom će se vlasti u RS morati suočiti", kaže Huskić za RSE.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina vjerovatno neće biti u fokusu nove mađarske vanjske politike, ali bi dosadašnja saradnja s RS mogla postati predmet provjera upravo zbog načina na koji je uspostavljena.
"Ne očekujem da će Mađarska ubuduće posvećivati posebnu političku pažnju BiH. Prioriteti će biti odnosi s partnerima u EU i NATO, ali i unutrašnja borba protiv korupcije, partikulacije i nelegalnih tokova novca. A to direktno otvara pitanje projekata koji su rađeni politički, a ne institucionalno", ističe.
Huskić podsjeća da takve revizije ne znače automatsko gašenje svih projekata, ali znače kraj dosadašnje prakse.
"Ako se pokaže da su pojedini projekti rađeni u korist nekome, mimo procedura ili bez stvarne ekonomske logike, sasvim je logično da se od njih odustane. Ako su projekti zdravi i u interesu Mađarske, ne vidim razlog da ne opstanu", rekao je Huskić.
Ključna promjena je, dodaje, u tome što se više neće podrazumijevati "politička izuzetnost" RS-a u odnosu na ostatak BiH.
Kako je došlo do jačanja saradnje Mađarske i RS?
Odnosi između Mađarske i BiH promijenili su se nakon 2019. godine, kada su uspostavljeni direktni politički kontakti između mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajućeg SNSD.
Dotad su se mađarski zvaničnici, uglavnom, sastajali s predstavnicima državnih institucija.
Mađarska se 2021. godine u EU institucijama usprotivila sankcionisanju Dodika zbog narušavanja stabilnosti BiH i protuustavnog djelovanja, a 2024. godine je bila jedina članica EU koja je u Generalnoj skupštini UN glasala protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Mađarske vlasti su tokom 2024. godine najavile da će njihove kompanije preuzeti realizaciju infrastrukturnih i energetskih projekata u RS od kojih je Njemačka odustala, navodeći kao razlog antiustavne i secesionističke poteze vlasti RS.
Riječ je o projektima poput vjetroelektrane "Hrgud", postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci i energetskih investicija na jugu BiH, ukupne vrijednosti oko 140 miliona evra.
Iako su ti dogovori zvanično predstavljeni kao zamjena za njemačko povlačenje, većina projekata do danas nije ušla u fazu konkretne realizacije.
U 2025. godini proširena je i bezbjednosna saradnja, uključujući potpisivanje memoranduma o saradnji policijskih agencija, uz zajedničku vježbu mađarskih specijalnih jedinica i MUP RS.
Takav politički angažman dodatno je učvrstio percepciju "posebnih veza" između Budimpešte i Banjaluke, dok su istovremeno odnosi Mađarske s državnim institucijama BiH ostali ograničeni.
Godišnja robna razmjena između Mađarske i Bosne i Hercegovine iznosi oko 700 miliona evra, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH.