Posljednje dvije godine bh. političku scenu su obilježile blokade i opstrukcije. Bosna i Hercegovina za to vrijeme nije napravila ozbiljniji iskorak ni prema Evropskoj uniji ni prema NATO-u.
Sada se, nakon izbora, ponovo otvara mogućnost da vlast na državnom nivou formiraju Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) – stranke koje su, u različitim kombinacijama, već godinama dio vlasti i političkih dogovora u BiH.
No, može li se govoriti o nekom novom početku na planu evropskih i evroatlanskih integracija?
Kompromisi između ove tri stranke u mogućem novom sazivu Vijeća ministara nisu prirodni, barem kada je riječ o EU integracijama i jačanju funkcionalnosti države.Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beč
SNSD, čiji je lider prorusko orijentisani Milorad Dodik, otvoreno se protivi članstvu BiH u NATO-u, a u posljednjim istupima glasno govori i protiv EU, pod sadašnjim vodstvom.
HDZ BiH evropski put zvanično podržava.
SDA, iako je prethodni mandat provela u opoziciji na državnom nivou, tokom ranijih mandata u vlasti nije imala rješenje brojnih problema koji godinama koče evropske integracije.
Nijedna od tri stranke nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) koje stavove će zastupati u pregovorima o formiranju vlasti kada su u pitanju evropske integracije, članstvo u NATO-u i odnos prema Rusiji.
Šta poručuju EU i NATO?
Bosna i Hercegovina je u decembru 2022. godine dobila kandidatski status za članstvo u EU i zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, ali je veliki dio posla ostao nedovršen.
Reforme pravosuđa, borba protiv korupcije, funkcionisanje institucija, državna imovina, pitanje Ustavnog suda i brojni drugi sporovi i dalje čekaju politički dogovor.
Osim toga Evropske institucije posljednjih godina redovno upozoravaju i na maligni ruski uticaj, te da se od Bosne i Hercegovine očekuje "puno usklađivanje" sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije.
To uključuje i odnos prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. Evropski parlament je u posljednjim ocjenama pozdravio formalno usklađivanje BiH sa sankcijama Rusiji, ali je istovremeno upozorio da političke blokade i podjele nastavljaju usporavati reformski i evropski put zemlje.
Evropska komisija je ranije upozorila i da vlasti u Bosni i Hercegovini nisu provele nijednu od 113 preuzetih reformskih mjera, zbog čega je zemlja ostala bez prvih tranši evropske finansijske pomoći.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas i komesarka za proširenje Marta Kos pozvale su 6. oktobra političke aktere da "bez odlaganja" formiraju vlast na svim nivoima i grade konsenzus kako bi BiH napredovala prema članstvu u Evropskoj uniji.
Poručile su da će EU nastaviti podržavati evropske integracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene i teritorijalno cjelovite države, te da od novih vlasti očekuje nastavak provođenja reformi i korištenje prilike koju pruža evropski Plan rasta za Zapadni Balkan.
Iz sjedišta NATO-a za RSE poručuju kako Alijansa očekuje formiranje institucija i nastavak saradnje sa Bosnom i Hercegovinom.
Naglašava se da NATO ostaje snažno posvećen suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje.
Nećemo dozvoliti da se u BiH pojavi bezbjednosni vakuum.- NATO
Na upit RSE u kojoj mjeri bi bliske veze koje neki od pobjednika izbora u Bosni i Hercegovini održavaju s Rusijom mogle uticati na odnose te zemlje s NATO-om iz Alijanse su naveli kako su "Stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina, kao i miran Zapadni Balkan, u našem su strateškom interesu".
"NATO podržava operaciju Evropske unije Althea, koja se provodi u okviru aranžmana Berlin Plus, i nećemo dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini pojavi bezbjednosni vakuum. Prijetnje secesijom, unutrašnja politička prepucavanja, retrogradne i nacionalističke ideje destabilizujuće su i opasne", naveli su iz NATO-a u odgovoru za RSE.
NATO podsjeća i da sa Bosnom i Hercegovinom sarađuje više od tri decenije, te da nastavlja podržavati reformske procese, jačanje otpornosti institucija i kapaciteta Oružanih snaga BiH.
Dodik između Moskve i Washingtona
S obzirom na stavove EU i NATO-a, ruski uticaj bi, po ocjenama sagovornika RSE, mogao biti jedna od ključnih tema i kod daljeg formiranja državne vlasti u BiH.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posljednjih godina održavao je bliske političke odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok su predstavnici Republike Srpske odbijali podržati uvođenje sankcija Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.
Nekoliko dana prije izbora Dodik je ponovo boravio u Moskvi gde ga je primi i ruski predsjednik, a u izbornoj noći zahvalio se i Putinu i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču, smatra da je ruska dimenzija Dodikove politike ostala nepromijenjena.
"Ono što je konstanta i što se ne može mijenjati jeste ta proruska dimenzija. Od proruskog stava ne može da odstupi. Ta linija mu je donijela političke poene i ona ostaje jedan od temelja njegovog političkog pozicioniranja", kaže Džihić za Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako sa druge strane SDA ima jasnu poziciju prema kojoj je Rusija agresor u Ukrajini, a ruski uticaj u regionu negativan.
"Veliko pitanje ostaje kako će se HDZ BiH postaviti prema Rusiji i koliko će uspjeti balansirati između evropske politike i partnerstva sa SNSD-om. Njihov stav će dosta zavisiti i od stava u Hrvatskoj, koja se priključila politici Evropske unije u sankcijama prema Rusiji", naveo je.
A politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da će na procese u BiH značajno uticati dešavanja van zemlje, od rata u Ukrajini do odnosa Evropske unije, Rusije i Sjedinjenih Država.
Od toga će, ocjenjuje, zavisiti i dalji odnosi Dodika i Moskve, ističući da lider SNSD-a "kalkuliše" u skladu sa političkim interesima.
"Rusiji odgovara da na ovom prostoru postoji politički klin koji usporava evropske i evroatlantske integracije. U tom kontekstu interesi Moskve i Dodika se prepoznaju i preklapaju", rekao je Bubonjić.
Sa druge strane, Vedran Džihić ističe kako je Dodik istovremeno politički profitirao i na promijenjenim okolnostima u odnosima sa Sjedinjenim Državama, nakon što su mu krajem prošle godine ukinute američke sankcije koje su mu uvedene zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma, koruptivnih aktivnosti i podrivanja institucija BiH.
Nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, sankcije su ukinute, što je Dodik tokom kampanje predstavljao kao dokaz promijenjenog odnosa Washingtona prema njemu i Republici Srpskoj.
Vlasti Republike Srpske su prethodnih godina izdvojile više miliona evra za angažovanje lobističkih kuća i konsultantskih firmi u Sjedinjenim Državama, nastojeći da poprave političku poziciju entiteta i njegovog rukovodstva u američkim političkim krugovima.
Bez velikih očekivanja na evropskom putu'
Za razliku od HDZ-a BiH i SDA, koji su tokom kampanje evroatlantske integracije isticali kao jedan od prioriteta buduće vlasti, SNSD je nastavio nastupati sa znatno kritičnijih pozicija prema Evropskoj uniji.
Koliko god političke pozicije danas djelovale udaljene, vlast se ne može formirati bez dogovora stranaka koje imaju legitimitet dobijen na izborima.- Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije
Lider stranke Milorad Dodik posljednjih mjeseci više puta je kritikovao sadašnje rukovodstvo EU, protivio se pojedinim zahtjevima iz Bruxellesa koje podrazumijevaju nove nadležnosti države.
Istovremeno, SNSD je nastavio zagovarati saradnju sa Evropskom unijom, ali uz protivljenje članstvu BiH u NATO-u i odbacivanje dijela politika EU prema Rusiji.
Za Vedrana Džihića, predavača na Fakultetu političkih nauka u Beču, izborni rezultat ne donosi mnogo nepoznanica o daljem toku EU integracija.
"Ne vidim, barem u sljedećem periodu, neke posebne šanse da se tu nešto pokrene sa mrtve tačke. Kompromisi između ove tri nacionalne stranke u mogućem novom sazivu Vijeća ministara nisu prirodni, barem kada je riječ o evropskim integracijama i jačanju funkcionalnosti države", istakao je Džihić.
Evropska komisija je 2019. definisala 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi napredovala prema članstvu. Oni uključuju reforme pravosuđa, borbu protiv korupcije, funkcionisanje institucija, javnu upravu i zaštitu ljudskih prava.
Džihić navodi kako SNSD i HDZ "zagovaraju daljnju etno-teritorijalizaciju Bosne i Hercegovine i slabljenje zajedničke države", dok se SDA i druge probosanske snage zalažu za funkcionalniju BiH.
"Jedino je pitanje da li će biti dovoljno pragmatizma da se kroz minimalne korake i reforme osigura da Bosna i Hercegovina nastavi dobijati sredstva iz Plana rasta i drugih evropskih fondova", rekao je Džihić.
NATO ostaje podijeljena tema
Bosna i Hercegovina je članica programa Partnerstvo za mir od 2006. godine, dok je saradnja sa NATO-om posljednjih godina nastavljena kroz Program reformi BiH.
Ipak, politički konsenzus o članstvu nikada nije postignut.Dodikov SNSD godinama insistira na vojnoj neutralnosti Republike Srpske, dok SDA i HDZ BiH podržavaju približavanje NATO savezu.
"Oficijalnog i formalnog ubrzanog puta ka NATO savezu u ovoj situaciji neće moći biti. Ali neće biti ni momenata da se ta saradnja potpuno prekida. Ona će se odvijati otprilike onako kako se odvijala i do sada", rekao je Džihić.
Međutim, direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović smatra da, uprkos dubokim razlikama, prostor za dogovor postoji.
"Na kraju će ključnu ulogu imati spremnost političkih aktera da razgovaraju i postižu kompromise. Koliko god političke pozicije danas djelovale udaljene, vlast se ne može formirati bez dogovora stranaka koje imaju legitimitet dobijen na izborima", rekao je Hadžović.
Šta je ostavila vlast iz prethodnog mandata?
Državnu vlast nakon izbora 2022. godine činili su SNSD, HDZ BiH i stranke okupljene oko "Trojke".
Iako je Bosna i Hercegovina u tom periodu dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji i odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora, niz ključnih reformi nije usvojen, zbog čega je evropski put usporen.
Zemlja je tokom 2024. kasnila sa Reformskom agendom potrebnom za korištenje sredstava iz evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan, od čega je za BiH predviđeno oko milijardu eura.
Političke sporove obilježila su pitanja Ustavnog suda BiH, državne imovine i nadležnosti državnih institucija, uz protivljenje vlasti Republike Srpske imenovanju novih sudija i prisustvu stranih sudija u Ustavnom sudu.
Mandat su pratili i sukobi zbog secesionističkih odluka vlasti RS-a koje su osporavale odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, dok je lider SNSD-a Milorad Dodik, uprkos smjeni sa funkcije predsjednika RS nakon pravosnažne presude, zadržao poziciju stranačkog lidera i značajan politički uticaj.