Bosna i Hercegovina nije do kraja provela nijednu od ključnih 113 reformi na koje se obvezala Reformskom agendom upućenoj prema Europskoj komisiji.
Rokove za većinu mjera vlasti su postavile za kraj 2025. ili 2026. godine.
BiH nije još uvijek potpisala s EU ni protokolarne sporazume, gotovo identične za sve zemlje Zapadnog Balkana, zbog čega nije povukla niti prvih 70 miliona eura bespovratnih sredstava (grantova).
To dovodi u pitanje pristup gotovo milijardi eura namijenjenih transformaciji energetskog sektora, modernizaciji cesta i željeznica ili digitalizaciji usluga i društva u jedinoj europskoj zemlji, osim Ukrajine koja je pod ruskom agresijom, koja nema brzi internet pete generacije (5G). Dio sredstava uvjetovan je napretkom u poglavlju temeljna prava, koja uključuju reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije uz osnovna demokratska prava.
"Uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da BiH riskira gubitak stotina miliona eura ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine. Produženja ovog roka neće biti", saopćila je krajem aprila Marta Kos, komesarka EU za proširenje.
Najavila je da će u junu namijenjeni iznos od 976,6 milijuna eura biti umanjen za 373,9 milijuna eura, ako BiH ne krene u provedbu obećanih reformi.
Tko opstruira?
Europska komisija je Reformsku agendu BiH odobrila u decembru prošle godine, a većina mjera nije ni u fazi nacrta. BiH se obvezala da će do 2027. godine reformirati 26 područja s ukupno 113 mjera, razrađenih kroz više od 370 aktivnosti.
Ključni dio Reformske agende odnosi se na jačanje pravosuđa, uključujući nove zakone o Sudu BiH i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), instituciji koje nadgleda rad svih sudaca i tužitelja u zemlji. Ti zakoni trebali bi ojačati neovisnost pravosuđa, uvesti detaljne provjere imovinskih kartona sudaca i tužitelja te smanjiti politički utjecaj na njihova imenovanja.
Politički dogovor o njihovom sadržaju još nije postignut.
"Imamo otpore i od nosilaca pravosudnih funkcija i od nosilaca političkih funkcija. Konstantno se opstruiše uspostavljanje jačih mehanizama odgovornosti i nezavisnosti pravosuđa, jer je i strankama na vlasti važno da se održe kontrola nad pravosuđem i etnička raspodjela funkcija", kazala je za RSE Ivana Korajlić, direktorica organizacije Transparency International u BiH.
Pored toga, nisu doneseni ni novi zakoni o zaštiti prijavitelja korupcije ("zviždača"), zakon o sukobu interesa i zakon o javnim nabavama.
"Ogroman je otpor prema tome da se uspostave adekvatni standardi i mehanizmi sprečavanja korupcije, jer se direktno kose s interesima onih koji su na vlasti. Koliko god oni pričali o posvećenosti EU integracijama, očigledno je da sve rade suprotno", smatra Korajlić.
Arben Murtezić, član Upravnog odbora Europske akademije prava, kaže za RSE da se "stvorila percepcija u javnosti da nositelji pravosudnih funkcija imaju neki otpor prema reformama, te modernizaciji propisa i zakona".
"To jednostavno nije tačno. Ne može se na njih prebacivati odgovornost, jer se zna ko donosi zakone", kazao je Murtezić za RSE.
Ministri ne razgovaraju s parlamentarcima
Zastupnici kažu da politička fragmentacija i nedostatak konsenzusa između državne i entitetske razine ostaju glavna prepreka provedbi reformi.
Mia Karamehić-Abazović, državna zastupnica vladajuće Naše stranke i članica parlamentarne komisije za europske integracije, kazala je za RSE da su parlamentarci više puta zahtijevali da predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto i ministri dođu pred Parlament da diskutiraju o Reformskoj agendi.
"Mi donedavno nismo ni vidjeli tekst agende, koju su oni prošle godine poslali u Brisel i koju bismo mi kao zastupnici trebali provoditi. Iz Vijeća ministara BiH su nam nakon više traženja poslali tekst i rekli da nisu dužni doći na sjednicu da o tome razgovaramo", kazala je za RSE Karamehić-Abazović.
Nihad Omerović, zastupnik vladajuće stranke Narod i pravda i član parlamentarne komisije za vanjske poslove, kazao je za RSE da do sad nisu vidjeli ni dva osnovna sporazuma, o instrumentu i kreditu, potrebnih za isplatu prve tranše.
"Ratifikacija sporazuma trebala je biti završena prije šest mjeseci. Bojim se da se u pozadini ne kriju međusobni ucjenjivačko-politički odnosi i dilovi između SNSD-a i HDZ-a BiH [druge dvije vladajuće stranke] i da se to prenosi na Parlament", kazao je Omerović za RSE.
Zastupnici vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH nisu odgovarali na pozive RSE-a. Nisu odgovorili ni iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH na upit RSE o ovoj temi.
Kolika je šteta za građane i ekonomiju?
Energetski sektor jedan je od najzahtjevnijih dijelova Reformske agende, s nizom obveza prema EU u području električne energije, plina i klimatskih politika kao i planova vlasti u BiH.
BiH se nije zakonski uskladila s Trećim energetskim paketom EU, koji uključuje liberalizaciju tržišta električne energije i plina. Nije formirana burza električne energije, niti su uspostavljeni mehanizmi za tzv. trgovanje emisijama (ETS) zbog čega se očekuju kazne iz EU-a.
Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory i član Sekretarijata europske energetske zajednice kaže da neusvajanje zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH više nije političko pitanje, već "ekonomski i sistemski rizik".
"Ulaskom EU u punu primjenu CBAM mehanizma [porez na uvoz proizvoda s visokim CO2 emisijama], BiH se izlaže dodatnim troškovima koji će se neminovno preliti na građane i privredu kroz više cijene električne energije, proizvoda i usluga", kazao je Harbaš za RSE.
Što su još vlasti BiH planirale?
Sredstva EU-a planirana su za "digitalnu transformaciju BiH" koja uključuje uvođenje elektroničkog identiteta, e-potpisa i digitalnih javnih usluga. Ključni zakon o digitalnom identitetu i uslugama nije usvojen.
BiH, također, nije usvojila jedinstvenu strategiju razvoja brzog interneta, i ostaje jedina u Europi bez pete generacije (5G) mobilne mreže, uz Ukrajinu koja je pod ruskom agresijom.
U socijalnom sektoru najavljeni su modernizacija zavoda za zapošljavanje i reforma sustava socijalnih davanja kroz uvođenje tzv. socijalne karte, sustava koji bi povezao podatke o prihodima, imovini i socijalnim davanjima radi učinkovitije raspodjele pomoći.
BiH nema jedinstven registar s podacima o uplati poreza, zaposlenosti, imovini, penzijama, zdravstvu ili obrazovanju. Federacija BiH je tek započela izradu svog zakonskog okvira o uspostavi takvog registra, dok Republika Srpska nije ni pokrenula proces.
Analitičari smatraju da uspjeh Reformske agende ovisi ne samo o tehničkom usklađivanju zakonodavstva, nego i o političkoj spremnosti da se zakoni provedu.
Ivana Korajlić iz Transparency International kaže za RSE da bi "provedba reformi, na koje su se sve stranke u BiH deklarativno obvezale, "promijenila raspodjelu političke i ekonomske moći", te "upravo zato politički akteri čine sve kako bi opstruirali njihovo usvajanje i provođenje".
"Bez reformi BiH ostaje bez pristupa značajnim evropskim sredstvima i međunarodnoj pomoći, dok se istovremeno usporava ili onemogućava finansiranje energetskih i infrastrukturnih projekata za koje kapital postoji, ali ga nije moguće aktivirati bez jasnog regulatornog okvira", kazao je za RSE član Sekretarijata europske energetske zajednice Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory koji se bavi i pripremom projekata za EU fondove, energetskom regulativom i dekarbonizacijom industrije.
Harbaš kaže da primjer Plana rasta EU pokazuje razmjere rizika za građane i privredu.
On podsjeća da je BiH već izgubila oko 250 miliona eura potencijalne pomoći EU zbog kašnjenja u reformama, a da daljnjim odgađanjem može ostati bez ukupno milijardu eura dodatne podrške investicijama koje bi mogle modernizirati ključne sektore.
