Dostupni linkovi

Bh. državljanke u sirijskim kampovima: Pominje li nas iko?


Bosanka Muamera Muhamedagić u sirijskom kampu Roj (10. januar 2020.)

Safet Sinanović iz Sarajeva skoro dvije godine nema nikakve informacije o sinu za kojeg pretpostavlja da je u jednom od zatvora za osumnjičene militante tzv. Islamske države u Siriji. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da s njim nema nikakvog kontakta niti zna gdje bi mogao biti.

"Meni su tri kćerke i sin u Siriji. Jedna kćerka je otišla 2013. godine, a ovi drugi 2014. godine. Za sina ne znam ništa, baš ništa ne znam. Za kćerke znam, jave se ponekad iz kancelarije (uprava kampa Roj op. a.), daju im ponekad po dvije tri sekunde, deset… da se jave", govori Sinanović za RSE.

Sabina Sinanović, Safetova kćerka u kampu Roj, Sirija (mart 2019.)
Sabina Sinanović, Safetova kćerka u kampu Roj, Sirija (mart 2019.)

Obraćao se, kaže, Međunarodnom komitetu Crvenoga križa u Sarajevu prije godinu dana kako bi mu pomogli da dobije neke informacije o sinu, međutim dosad nije ništa saznao.

"Nema adrese na koju se nisam obratio. I u Predsjedništvo BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo za ljudska prava BiH, Američku ambasadu u Sarajevu, nema mjesta gdje se nisam obratio. Nikakvog odgovora nema", govori Sinanović, koji se nada povratku djece i petero unučadi iz Sirije.

RSE/Video, septembar 2020.
Protesti porodica bh. državljana u Siriji: Vratite djecu iz logora
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Alema Dolamić iz Tešnja prva je u BiH javno govorila o problemu bh. državljana u Siriji. Tri godina kasnije, razočarana je, jer njena sestra i troje djece i dalje žive u šatoru kampa Roj na sjeveroistoku Sirije.

Nakon što je u decembru 2019. repatrirana prva grupa bh. državljana mislili su, kaže Alema, da će stvari krenuti dalje, no u 2020. se nije desilo ništa, iako je, kako kaže za RSE, ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić "obećao da će još jedna grupa biti vraćena tokom prošle godine".

"Imali smo informacije da će se to desiti u martu 2020. godine, ali zbog pandemije je obustavljeno. Onda smo se odlučili na mirne proteste. Taj dan (24. septembar op. a.) ministar nas je primio i obećao do kraja 2020. godine. Citiram njegovu rečenicu gdje je rekao – ne mogu vam sa sigurnošću reći je li novembar ili decembar, ali očekujemo do kraja godine. Evo ušli smo u 2021., nije se desilo ništa", priča Alema.

Procedure na čekanju

Iz Ministarstva sigurnosti BiH na pitanje RSE u vezi s obećanjem ministra Cikotića, odgovorili su da intenzivno rade na pripremi i organizaciji povratka državljana (žena i djece) iz sirijskih kampova.

"Sam proces je veoma kompliciran i zahtjeva kreiranje sistemskog rješenja u skladu s važećim zakonodavnim okvirom na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Proces, također, zahtijeva uključivanje velikog broja nadležnih institucija, osim sigurnosnih i pravosudnih, službe socijalnog rada, zdravstva, obrazovanja i drugih", naveli su.

Iz Ministarstva su odgovorili i da su Vijeću ministara 21. decembra uputili zvaničnu Informaciju s pregledom svih relevantnih činjenica u vezi s problematikom i prijedlogom zaključaka u cilju repatrijacije bh. državljana iz zona sukoba.

"Navedena Informacija je dostavljena Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje", naveli su iz Ministarstva.

Međutim, Informacija, kako RSE saznaje, još nije došla u Vijeće ministara.

Predsjedavajući Vijeća ministara, Zoran Tegeltija, je na pres-konferenciji 30. decembra kazao kako "Ministarstvo bezbjednosti nije dostavilo na sjednicu Savjeta ministara, materijal, bilo kakav vezano za povratak građana iz Sirije".

"I mislim da oko toga postoji jasan stav kako da se ti ljudi tretiraju koji dolaze s ratnih područja", kazao je Tegeltija na pitanje RSE u vezi s državljanima BiH u Siriji.

Navode iz Ministarstva o proslijeđenoj informaciji potvrdili su iz Generalnog tajništva Vijeća ministara, tijela pri Vijeću koje, između ostalih, sprema informacije i materijale za sjednice, da je Informacija zaprimljena.

"Informacija o državljanima Bosne i Hercegovine koji se nalaze u zoni sukoba Sirije i Iraka zaprimljena je u Generalnom sekretarijatu. Javnost će biti blagovremeno informirana kada bude na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH", napisali su iz Generalnog tajništva.

RSE/Video, septembar 2019.
Priča jedne Sarajke: Čekanje na unuku iz Sirije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:20 0:00

'Pominje li nas iko?'

Kompliciranost i tromost birokratskih procedura u BiH već četvrtu zimu, kaže Alema, osjete njeni sestrići, koji žive u šatoru kampa Roj. Njena sestra je teritorij tzv. Islamske države napustila u jesen 2017. godine i pokušala otići u Tursku. Uhapšena je i otad je u kampu s djecom.

"Javi se rijetko. Njima su mobiteli ukinuti prije tri mjeseca. Hladno je, zima je došla. To su stari šatori. I kad mi se javi, napiše da je hladno, da su to istrošeni šatori. Jednostavno stanje je strašno", kaže Dolamić.

Za nju je važno da se zna da "ne opravdava odlazak u Siriju", ali da ipak smatra da je država dosad mogla učiniti više za njih.

"Uvijek govorim da ako su krivi, trebaju odgovarati. Nek država radi svoj posao. Od 2018. pričam o njima, najprije o ženama i djeci. One su se izjasnile da se kaju i da će surađivati s institucijama i pravosuđem. Nije mi jasno zašto se toliko odugovlači", potcrtava Dolamić.

Zašto toliko čekaju pitaju se, kažu sugovornici RSE, i žene u kampovima.

"To im je prva riječ. Pitaju ima li šta, pominje li nas neko. Niko ništa ne pominje, niti vas ko pominje, kao da ne postojite, kao da niste građani ove države", kaže Safet i dodaje kako ljudi nemaju razumijevanje:

"Njima je nešto obećano, da će im tamo biti bolje. Prevareni su, otišli su, sad bi da se vrate. Šta znam. Nama je bitno da se oni vrate, pa neka im i sude, neka ih u strijeljaju, ali u svoju zemlju da dođu."

Pandemija zaustavila planove?

Prva grupa građana BiH iz Sirije repatrirana je krajem 2019. godine. Vlasti BiH tada su vratile 25 državljana, i to na osnovu odluke Predsjedništva BiH i planova koje je realiziralo u prvom redu Ministarstvo sigurnosti, u suradnji s ostalim nadležnim državnim ministarstvima.

Iz Ministarstva sigurnosti kažu da trenutno o terminu i broju državljana ne mogu govoriti.

"Inicijativa Ministarstva ide u pravcu povratka svih punoljetnih žena i malodobne djece, dok su punoljetni muškarci u nadležnosti pravosudnih organa", odgovorili su.

Navode da redovno komuniciraju s porodicama bh. državljana u Siriji i da su upoznati s informacijama da je "stanje u kampovima loše te da su uvjeti daleko od humanih".

Izazovom povratka bh. državljana iz Sirije bavili su se i u Interresornoj radnoj grupi za izradu i provođenje Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma na nivou Federacije BiH (FBiH).

Radna grupa formirana je početkom 2020. godine, a u augustu je Vlada FBiH usvojila Akcioni plam Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020 – 2025. godine.

Elmedin Muratbegović, član radne grupe i profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu, za RSE kaže da je inicijalna kapisla za formiranje radne grupe bio povratak prve grupe bh. državljana iz Sirije. Muratbegović naglašava da se većina ljudi koji se vraćaju iz Sirije vraća na teritorij Federacije BiH.

„Jedna petina naših aktivnosti jeste bavljenje problemom povratnika sa stranih ratišta i njihovim porodicama. Dakle, rješavanjem tih problema na sistemski način, od momenta prijema na aerodromu do rada s njima, porodicama i lokalnim zajednicama u koje će se vraćati“, kaže Muratbegović.

Dokument s natpisom "Povratak BA državljana" i crtežom aviona koji drži jedan od članova Interresorne grupe za izradu i provođenje Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma na nivou Federacije BiH, tokom pres-konferencije, Sarajevo (5. mart 2020.)
Dokument s natpisom "Povratak BA državljana" i crtežom aviona koji drži jedan od članova Interresorne grupe za izradu i provođenje Akcionog plana za prevenciju i borbu protiv terorizma na nivou Federacije BiH, tokom pres-konferencije, Sarajevo (5. mart 2020.)

Na pitanje kada se može očekivati povratak bh. državljana, Muratbegović kaže da smatra da se to može desiti u narednih šest mjeseci.

"Na osnovu svih indicija i rada na terenu, vjerujem da će se to desiti. Mogu reći da se ljudi na terenu pripremaju. Sada je već mnogo lakše. Imamo određene procedure, kriterije i uhodane timove koji su spremni primiti te ljude. Mi mislimo da hoće i svakodnevno se pripremamo za to", kaže Muratbegović.

Muratbegović naglašava da se redovno provode sve aktivnosti u smislu obuka i seminara za socijalne radnike u lokalnim zajednicama gdje se očekuje povratak žena i djece.

U repatriranju prve grupe bh. državljana iz Sirije, BiH je najveću pomoć i podršku pružila Vlada Sjedinjenih Američkih Država, u smislu troškova leta iz Sirije u Sarajevo.

Muratbegović kaže da postoje naznake da idući put povratak ljudi iz Sirije u zemlje Zapadnog Balkana mogao biti organiziran u „regionalnom aranžmanu“.

"Taj let je jako skup i, prije pandemije dok se o tome intenzivno govorilo, bilo je ideja da se let realizira na više destinacija u zemljama regije. To uključuje regionalni prijevoz", kaže Muratbegović.

Iskustva s prvom grupom repatriranih

Žene i djeca koje su se u decembru 2019. godine vratili iz Sirije su u nadležnosti službi zdravstvene i socijalne zaštite prema mjestu prebivališta.

Prema informacijama koje Ministarstva sigurnosti, njihov oporavak u psihosocijalnom smislu ide očekivanim tokom.

Neke od žena bile su pozvane da svjedoče na Sudu BiH u predmetima protiv optuženih muškaraca zbog ratovanja u Siriji, međutim, vještakinja Tužiteljstva BiH utvrdila je da nisu spremne za to.

RSE saznaje da redovno imaju razgovore sa psiholozima i socijalnim radnicima.

Iako djeca, njih 12, i dalje nisu upisana u matične knjige rođenih, centri za socijalni rad nastoje osigurati da njihova prava budu zadovoljena.

Problem upisa u matične knjige nije riješen u FBiH, jer se čeka da Dom naroda FBiH usvoji izmjene i dopune Zakona o izvanparničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine kojim bi se utvrdila nadležnost sudova da u izvanparničnom postupku utvrđuju mjesto i vrijeme rođenja lica koja vrijeme i mjesto svog rođenja ne mogu dokazati na način predviđen propisima kojima se uređuje vođenje matičnih knjiga.

Izmjene i dopune Zakona predložilo je Federalno ministarstvo pravde, a njime bi se entitetski zakoni o izvanparničnom postupku harmonizirali s obzirom na to da je postupak utvrđivanja činjenice mjesta i vremena rođenja propisan Zakonom o izvanparničnom postupku Republike Srpske, ali ne i u FBiH.

U FBiH je propisano da se "upis činjenica u matične knjige prema odredbama člana 54. ovog zakona obavlja na pismeni zahtjev stranke i izvoda iz matične knjige inozemnog organa koji je stranka dužna priložiti uz zahtjev".

Djeca rođena na teritoriji tzv. Islamske države nemaju nikakve dokumente o rođenju.

Akcionim planom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020 – 2025. godine kao jedno od važnih pitanja navodi se rehabilitacija djece u prvom redu i osiguravanje svih prava po povratku u BiH.

RSE/Video, januar 2020.
Ispovijest militanta iz BiH u sirijskom zatvoru
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Ovaj plan naslonit će se, kako kažu sugovornici RSE, na novu državnu strategiju prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021-2026.

Prema informacijama iz Ministarstva sigurnosti zaduženog za njenu izradu, sačinjen je prijedlog Odluke o formiranju radne grupe za izradu Strategije.

"Odluka je u fazi pribavljanja neophodnih mišljenja prije upućivanja Vijeću ministar BiH na usvajanje", navode iz Ministarstva.

Radna grupa ima mandat da u roku od tri mjeseca od formiranja ponudi Vijeću ministara BiH nacrt Strategije.

Prema dostupnim podacima sigurnosnih agencija i Vijeća ministara BiH, oko 100 bh. državljana je u kampovima i zatvorima u Siriji, dijelu zemlje koje kontroliraju kurdske snage i administracija, s Međunarodnom koalicijom za borbu protiv "Islamske države" na čelu sa SAD-om.

Oko 80 žena i djece je u dva kampa na sjeveroistoku Sirije. Najviše je djece, njih oko 60, od čega je većina rođena na teritoriji Sirije.

Procjene su i da je u zatvorima u Siriji oko 20 muškaraca, osumnjičenih da su bili militanti tzv. Islamske države.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG