Izglasavanje nove slovenske vlade pod predsjedanjem Marjana Šareca moglo je označiti novo i mnogo prijateljskije razdoblje odnosa između Slovenije i Hrvatske. Međutim, nakon objave internih materijala pravne službe Europske komisije (EK), koji daju za pravo Sloveniji u graničnom sporu, i odbijanja EK da izmijeni svoj stav da se dvije države trebaju dogovoriti, slovenska politika iznova se ukopala u stare rovove, kažu poznavatelji.
Mnogo se očekivalo od nove slovenske vlade lijevog centra što se tiče odnosa sa Hrvatskom.
"U kampanji je sadašnji neiskusni i prilično neupućeni premijer Marjan Šarec stidljivo najavljivao korekcije u dosadašnjem tvrdom stavu službene Ljubljane prema Hrvatskoj i uspostavu dijaloga" podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) dobar poznavatelj hrvatsko-slovenskih odnosa Denis Romac iz Novog lista, koji je u proljeće točno predvidio da EK neće preuzeti slovensku tužbu protiv Hrvatske, niti se na nju posebno očitovati.
"Važno je primjetiti i da je Šarec najavljivao da će njegovo prvo službeno putovanje biti u Zagreb, a najavljivao je i uklanjanje one sramotne žilet-žice na granici s Hrvatskom. Sve je to budilo nadu u promjenu slovenske politike prema Zagrebu", komentira Šarec.
I tada njemački Der Spiegel objavljuje internu analizu pravne službe EK koja je suglasna sa slovenskim stavom u tužbi protiv Hrvatske da Hrvatska nepoštivanjem arbitraže krši pravo Europske unije (EU) u režimu ribarenja, šengenskoj zoni i u još nekim područjima. Međutim, EK i njezin predsjednik Jean Claude Juncker su i nakon što je ovaj interni dokument procurio u javnost ostali pri stavu da se dvije države trebaju dogovoriti oko granice.
Na upit slovenskih novinara u Bruxellesu zašto Komisija ne mijenja svoj stav, glasnogovornik Komisije Margaritis Shinas kazao je kako "brojne interne dokumente koji možda kruže po Komisiji" - ne komentira.
"Komisija je raspravila ovu temu i ne vidim da se planira raspraviti je ponovo", odgovorio je.
U Sloveniji je to doživljeno kao hladan tuš.
"Ako Komisija kao jedna od temeljnih institucija EU zanemari jedan važan pravni stav u tom pitanju, to znači da ne poštuje dosljedno načelo vladavine prava i to je jedan opasan presedan", kazao je dojučerašnji premijer, a sada ministar vanjskih poslova Miro Cerar.
Objavljivanje pravne analize i Junckerovo ostajanje pri stavu da dvije države dogovorom trebaju riješiti granični spor bilo je slovenskoj strani dobar alibi da od svih tih najava zatopljenja prema Hrvatskoj - odustanu.
"Nakon ovog navodno 'velikog otkrića' o Junckerovoj 'pristranosti', slovenska politika se ponovno ukopava u onim starim rovovima i time je osiguran kontinuitet bivšeg premijera Cerara i bivšeg šefa diplomacije Erjavca, koji u novoj vladi imaju resore vanjske politike i obrane, bez obzira na to što je ta politika bila neuspješna i što je EK u više navrata odbacivala takvu politiku Slovenije prema Hrvatskoj. Ta politika dobiva ovime novu potvrdu", ocjenjuje Denis Romac.
Cilj svega ovoga je - pretpostavlja Romac - otežavanje hrvatskog pristupanja šengenskoj zoni, što je hrvatski vanjskopolitički prioritet, a u čemu Slovenija - kao i u gotovo desetogodišnjem blokiranju europskog puta Hrvatske - vjerojatno nije usamljena.
"I u ovom slučaju je jasno da takva politika koja u ovom trenutku ne želi proširenje Šengena sigurno ima širu potporu u okviru EU", konstatira Romac.
Facebook Forum