Banjalučki protesti protiv lošeg stanja u RS: Da li će biti promjena

Banjalučki studenti mirnom, protestnom šetnjom ulicama grada izrazili su nezadovoljstvo lošim ekonomsko-socijalnim stanjem u Republici Srpskoj, ukazavši i na određene studentske probleme. Ovo je prvi put da su studenti masovno izašli na ulice od kada je, prije osam godina, na vlast u ovom bh. entitetu došao Savez nezavisnih socijaldemokrata.

Iako su organizatori protesta bili banjalučki studenti, njima se pridružio i veliki broj nezadovoljnih građana: penzioneri, demobilisani borci, invalidi, mali akcionari, te aktivisti prošlogodišnjih protesta u Banjoj Luci pod nazivom „Park je naš“.

Učesnici protesta kažu da je bilo krajnje vrijeme da se narod pobuni protiv lošeg stanja u „boljem“ bh. entitetu, što vlasti stalno ističu.


Protesti u najvećem gradu RS pokazali su i da je nezadovoljstvo građana ukupnim stanjem u društvu jače i od straha od mogućih posljedica. Sam protest bio je zabranjen od strane policije, ali je održan bez bilo kakvih incidenata.

Uobičajeno, aktuelna vlast proteste je ocijenila politički motivisanim, što su studenti odlučno demantovali.

„Niko normalan, niti mi ovdje jer smatramo da smo normalni, ne bi zabranio bilo kakve opravdane proteste. Očigledno je da arogancija koju pokazuju određeni predstavnici studentske organizacije, ne želeći da ispune zakonski predviđene procedure i obaveze prilikom organizovanja javnih skupova, govori o drugim motivima, ne o motivima vezanim za standard studenata“, kazao je predsjednik RS Milorad Dodik.

Osim izgradnje 4. paviljona Studentskog doma u Banjoj Luci i studentskih smještajnih kapaciteta u Istočnom Sarajevu, studenti su Vladi uputili zahtjeve u kojima traže ostavku ministra prosvjete i kulture Gorana Mutabdžije, smanjivanje cijena studiranja master studija: studenti zahtijevaju i odlučnu borbu protiv krimnala i korupcije:

„Ovdje smo došli da ukažemo na naše najveće probleme kojih je hiljadu.“

„Ovo je zemlja privatnika, kabadahija i feudalaca. Danas ćemo im pokazati da smo jedinstveni.“

Duboke podjele

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović mišljenja je da studentskih zahtjeva ima previše i da su nejasni. Zbog toga on ne vjeruje da će ovi protesti donijeti bilo kakve promjene.

„Ne vidim da imaju jasne i određene ciljeve i mislim da će vlasti vrlo lako sa tim izaći na kraj, mada je iznenađujuće da su vlasti nespremno, sa jednom brzopletošću pokušale prvo to zabraniti, pa eventualno kasnije to promijeniti. Ali očigledno je da će vlasti, kao i mnogo puta do sada, naći načina da se vrlo lako dogovore sa liderima protesta. Vjerovatno da će se to sve na neki način razvodniti“, ocjenjuje Todorović.



Banjalučki protesti pokazali su i duboku entitetsku i nacionalnu podjelu bosankohercegovačkog društva. Predstavnici banjalučkih studenata su u nekoliko navrata naglasili kako se ograđuju od masovnih studentskih protesta u Sarajevu.

Branko Todorović mišljenja je da su podjele kod studenata u BiH mnogo dublje nego kod njihovih roditelja koji su pucali jedni na druge.

„Tu ne treba imati nikakve iluzije. BH. društvo je definitivno i duboko podijeljeno i te se podjele neće sigurno prevazići, bez obzira na to koliko bi se zajedničkim aktivnostima i zajedničkom solidarnošću neke stvari mogle brže rješavati. Čini nam se da našim političkim liderima upravo odgovara ona stara poslovica: Zavadi, pa vladaj. Mislim da to oni vrlo vješto čine.“

Iako je teško govoriti da li će ovi protesti imati efekta ili ne na društvene promjene, banjalučki muzičar Grof Đuraz kaže da je dobro da je počela jačati svijest građana da im demokratiju neće donijeti neko na tacni, već da se za nju moraju izboriti.

„Svi mi volimo da se opustimo i da nam je ugodno u životu. Međutim, mislim da je u našoj zemlji, s obzirom koliko je para ušlo nakon rata, nedopustivo da 20 godina poslije bude ovakav raspad sistema. Ništa religijski, čisto ekonomski ovo je propast“, smatra on.