Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: Policija zatvorila finansijske objekte Srbije na severu Kosova; Tužilac MKS-a traži hapšenje lidera Izraela i Hamasa


Kosovska policija u akciji kod predstavništva Banke Poštanske štedionice u Severnoj Mitrovici, 20. maj 2024.
Kosovska policija u akciji kod predstavništva Banke Poštanske štedionice u Severnoj Mitrovici, 20. maj 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vesti sa Zapadnog Balkana i sveta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

  • Vlasti na Kosovu su u policijskoj akciji zatvorile šest objekata Banke Poštanske Štedionice Srbije i Narodne banke Srbije u četiri opštine na severu Kosova, u kojima većinom žive Srbi. Policija Kosova saopštila je da su u akciji za, kako je navela, "uspostavljanje reda i zakona", takođe zaplenjeno više od dva miliona evra. Zvaničnici Srbije osudili su akciju policije na severu Kosova.
  • Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karim Kan tražio je da se izdaju nalozi za hapšenje lidera Hamasa i Izraela, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, zbog sumnje da su odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti u Pojasu Gaze i Izraelu. Lideri Izraela i Hamasa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, oštro su osudili zahtev za hapšenja njihovih lidera. SAD i Nemačka kritikovali su traženje naloga za hapšenje izraelskih lidera, navodeći da se ne mogu izjednačavati Izrael i Hamas.
  • Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž dobio je pravo da se žali na odluku o izručenju u SAD pošto su sudije u Londonu odlučile da garancije koje su dale SAD nisu zadovoljavajuće.

RSE intervju

Viši naučni saradnik Evropskog saveta za spoljne poslove Entoni Dvorkin ocenio je da će zahtev tužioca MKS-a za hapšenje lidera Izraela verovatno pojačati pritisak na zemlje koje vojno podržavaju Izrael da preispitaju kakvu podršku daju, kao i da istraže da li je pružena vojna pomoć korišćena i da li se i dalje koristi za činjenje ratnih zločina.

Balkan na RSE

Otkad je Srbija dobila organizaciju međunarodne sajamske izložbe EXPO BELGRADE 2027 počela je licitacija koliko će to koštati – oko 1,2 milijarde evra, 2,5 milijarde evra, 17 milijardi evra. S druge strane, predviđanja predstavnika vlasti o benefitima izložbe su od početka sinhronizovana i svode se na uveravanja da će EXPO oživeti Srbiju, doneti joj ogroman profit i međunarodni ugled. Ipak, dokumentacija do koje je pretragom javnih izvora i po Zakonu o dostupnosti informacija došao RSE daje nešto drugačiju sliku o potencijalima tog projekta. Tek korišćenjem izgrađenog kompleksa za EXPO kao novog sajamskog prostora moći će da se opravdaju uložena sredstva, a rok za povrat investicije je najmanje 27,4 godina.

Pred nove izbore za gradsku vlast u prestonici Srbije mladi u Beogradu u svojoj viziji o tom gradu žele funkcionalniji gradski prevoz, zdraviju životnu sredinu, kontrolisanu urbanizaciju grada, kao i bolju perspektivu i poziciju mladih.

Pacijenti oboleli od karcinoma u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo su bez terapije. U najvećem kliničkom centru, gde se dnevno leči više od 500 obolelih, nema lekova za lečenje karcinoma pluća, debelog creva, jajnika i dojke. Lek mogu da prime samo oboleli koji ga sami kupe. Ostali su na listi čekanja za koju kažu da je list smrti.

Prosečna plata u oba entiteta u BiH, Republici Srpskoj i Federaciji BiH iznosi oko 650 evra. Prema zvaničnoj statistici, u poslednjih pet godina rasla je oko 170 evra, dok je prosečna cena stanova u istom periodu skočila za gotovo 450 evra po kvadratu. Slaviša Kovjenić kaže da će, da bi kupio stan u Banjaluci gde kvadrat u proseku košta oko 1.750 evra, morati da radi dva posla.

Na Dan nezavisnosti Crne Gore pogledajte kako građani vide svoju zemlju osamnaest godina posle referenduma na kojem je obnovljena njena državna samostalnost.

Decenijama su Vlade Crne Gore najavljivale izgradnju novih izvora energije i velikih infrastrukturnih projekata neophodnih za ekonomski razvoj. Gotovo svi su zaustavljeni praktično u idejnoj fazi zbog protesta građana, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija i drugih koji su tražili da se ne remeti prirodna okolina i ekosistem. Tako da je posljednji veći izvor energije, Termoelektrana Pljevlja, sagrađena osamdesetih godina. U Ministarstvu energetike za Radio Slobodna Evropa kažu da je državi potreban stabilan izvor električne energije i da se mora naći kompromis između potrebe da se grade izvori energije i sačuva priroda.

Pogledajte i video prilog kako se pčelari u BiH suočavaju s problemima zbog klimatskih promena.

Rat u Ukrajini

Ruske snage nastavile su u ponedeljak nemilosrdni napad na ukrajinsku Harkivsku oblast – uključujući masivan napad dronom na sam grad, dok lokalni zvaničnici kažu da oružano nadjačane ukrajinske trupe i dalje drže oko 60 odsto pograničnog grada Vovčanska, žarišta kampanje Moskve poslednjih nedelja. Američki ministar odbrane Lojd Ostin i oko 50 šefova odbrane iz celog sveta sastali su se kako bi koordinirali dodatne isporuke vojne pomoći Ukrajini.

Svet

Ultrakonzervativni predsednik Irana Ebrahim Raisi, koji je poginuo u padu helikoptera, bio je viđen kao naredni vrhovni vođa Islamske Republike. On je bio dugogodišnji štićenik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, a bio je šef pravosuđa koji je navodno igrao ulogu u jednom od najmračnijih poglavlja Irana. Sveštenik s tvrde linije ostaće upamćen po tome što je nadgledao brutalno gušenje višemesečnih antivladinih protesta 2022. za koje je povod bilo pooštravanje zakona o moralu u toj zemlji. Posle pogibije Rasija iz sveta su upućena saučešća i poruke solidarnosti Iranu, dok je u toj zemlji proglašena petodnevna žalost. Vršilac dužnosti predsednika Irana Mohamed Mokber održao je sastanak sa šefovima zakonodavne i sudske vlasti posle objave smrti Raisija. Oni su objavili da će sve grane vlasti nastaviti dužnosti bez prekida.

Poljska je najavila veliki projekat granične odbrane vredan dve i po milijarde dolara kako bi svoje granice sa Rusijom i Belorusijom učinila "neprobojnim". Poljski premijer Donald Tusk projekat naziva "Istočnim štitom" dok ga pojedini analitičari pak porede s francuskom propalom Mažino linijom. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. Varšava je povećala troškove odbrane, na koju odvaja više od četiri posto bruto domaćeg proizvoda. Dotle Evropa nastoji da izgradi jaču odbrambenu industriju, ali zbog različitih političkih vizija i američke dominacije ne može da odluči kako, pišu svetski mediji.

Dopisnik RSE umočio je prst u ozloglašenu platformu za deljenje sadržaja u Bugarskoj gde korisnici dobijaju platu za postavljanje internet stranica koje šire dezinformacije i proruske narative. Dok su istraživači povezivali mašineriju za širenje sadržaja (Mushroom Site Machine) sa narativima koji podržavaju Kremlj, postoje bojazni da bi na kraju amorfni niz stotina ili čak hiljada sajtova mogao da bude opremljen i spreman da odgovori bilo kojoj agendi.

Šta ima?

Poslušajte u potcastu najavu o odlučivanju vladajućih partija u Republici Srpskoj o izlasku na lokalne izbore, obeležavanju godišnjice stradanja 12 beba u ratu zbog nedostatka kiseonika, kao i o prvoj konferenciji nacionalnih manjina u BiH.

Šta ima još…

Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Andrej Zarević

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

XS
SM
MD
LG