Dostupni linkovi

Nema škola za avganistanske djevojčice


3.5 miliona djece ne idu u školu, 85 posto su djevojčice

Napori vlasti u Kabulu i međunarodnih donatora na obrazovanju djevojaka u Avganistanu posljednjih su godina sve neuspješniji, navela je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW).

Tako i 16 godina nakon svrgavanja talibana sa vlasti dvije trećine avganistanskih djevojčica ne pohađa školu.

U izvještaju HRW na 132 strane sa žaljenjem se konstatuje da su napori na obrazovanju djevojčica u Avganistanu posljednjih godina još neuspješniji nego što su bili ranije, jer se bezbjednosna situacija pogoršava a međunarodni donatori sve manje uključuju u proces.

Izvještaj pod naslovom „Ja želim da budem doktor, jednog dana ti ćeš biti bolestan: Pristup obrazovanju za djevojčice u Avganistanu“ temelji se na 249 intervjua obavljenih sa djevojčicama uzrasta od 11 do 18 godina iz četiri provincije.

Naravno, mnogo više djevojčica pohađa školu danas nego što je to bilo u vrijeme vlasti talibana, ali je prozapadno orjentisana vlada Avganistana jako daleko od proklamovanog cilja - obrazovanje za sve djevojčice.

Prema podacima vlade, 3.5 miliona djece ne ide u školu, 85 posto od toga su djevojčice. Samo 37 odsto adolescentkinja su pismene, u usporedbi sa 66 procenata pismenih dječaka.

Prepreke za obrazovanje djevojčica u Avganistanu su brojne, konstatuje HRW.

Zajedničke škole gotovo da ne postoje, a u Kabulu je manji broj škola za djevojčice nego za dječake i za osnovno i za srednje obrazovanje.

Manje od 20 posto učitelja su žene u više od polovine avganistanskih provincija, navodi HRW, kreirajući tako barijere za mnoge djevojčice čiji roditelji ne žele da ih šalju u škole u kojima predaju samo muški učitelji i nastavnici.

Osim toga jedna trećina djevojaka se udaje prije 18 . godine, zbog čega se od njih traži napuštanje škole.

I pored ovakvih okolnosti, mnoge avganistanske porodice čine sve što mogu da obrazuju svoje kćeri, naglašava se u izvještaju.

HRW je razgovarao sa porodicama koje se sele iz grada u grad čak i zemlje da bi omogućili obrazovanje svojim kćerima, i preskočili brojne prepreke koje im onemogućavaju učenje.

U maju ove godine avganistanske djevojčice su otrovane zbog pohađanja škole
U maju ove godine avganistanske djevojčice su otrovane zbog pohađanja škole

U mnogim slučajevima navodi se, da starija braća odlaze u Iran na ilegalan rad da bi platili školske troškove za obrazovanje svojih sestara.

Čak i kada su škole bespatne, roditelji koji šalju djecu u škole suočavaju se sa drugim troškovima. Često i zbog finansijskih ograničenja, mnoge familije odlučuju da u školu šalju sinove umjesto kćeri.

Oko jedne četvrtine avganistanske djece radi da bi pomogli preživaljavanje svojih porodica u užasnom siromaštvu, pa se takom noge djevojčice bave tkanjem, vezenjem, prošenjem ili kupljenjem smeća umjesto školovanjem.

Talibani i druge pobunjeničke grupe sada kontrolišu više od 40 posto avganistanskih distrikta. Borbe između talibana i avganistanskih snaga su natjerale više od milion Avganistanskih porodica na raseljavanje.

U oblastima koje su pod njihoviim kontrolom, talibani često ograničavaju odlazak u školu djevojčicama na samo par godina ili im potpuno zabranjuju.

U ovim nestabilnim područjima djevojčice koje su uporne da pohađaju školu životno su ugrožene. Uz sukobe na kriznim područjima najčešće vlada bezakonje, dok se militanti i kriminalne bande smjenjuju, pa su djevojčice osim toga suočene sa prijetnjom seksualnog zlostavljanja, kidnapovanja i napadima kiselinom, te otvorenog targetiranja djevojčica koje traže obrazovanje, stoji u izvještaju HRW.

Ova organizacija je oštro kritikovala i međunarodne donatore. Oni su naime pohvalili napore Kabula i donatora na razvoju takozvanog „obrazovanja u zajednici“ što predstavlja mrežu časova koji se najčešće drže u kućama, a što omogućava djeci, naročito djevojčicama, da dobiju pristup obrazovanju u zajednicama koje nijesu državne škole.

Ali HRW naglašava da ti posebni časovi, koje finasiraju donatori a provode nevladine organizacije, ostaju izvan zvaničnog školskog sistema i ranjivi su zbog nestabilnosti finansiranja NVO organizacija.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG