Dostupni linkovi

Izgradnja autoputa do RS ekonomski (ne)isplativa


Plan je da izgradnja počne 2011. godine
Plan je da izgradnja počne 2011. godine
Najava Srbije da će od 2011. graditi autoput do Republike Srpske u javnosti je otvorila i pitanje ekonomske opravdanosti ovog projekta.

Planirano je da ta saobraćajnica ima krajnje odredište u Višegradu, odakle bi uz tamošnje investicije trebalo da se nastavi ka Sarajevu što bi, kako tvrde idejni tvorci, doprinelo boljoj povezanosti zemalja regiona.

Autoput koji Srbija namerava da gradi do granice sa Bosnom i Hercegovinom, a koji će kod Kotromana ulaziti u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku, biće dugačak 220 kilometara i koštaće milijardu i 150 miliona evra. Ta saobraćajnica sa šest traka ići će od Pojata iznad Niša, preko Kruševca, Kraljeva, Čačka, Požege i Užica do granice, a krajnje odredište je Višegrad.

Deo ovog projekta razrada je stare ideje da se aktivira put M-5, od Pojata do Preljine kod Čačka, čime bi se povezao Koridor 10 sa autoputem Beograd- Južni Jadran, čija izgradnja je u planu. Deo autoputa kojim će se te dve saobraćajnice povezati sa Republikom Srpskom, od Požege do Kotromana i granice sa BiH, prolaziće kroz brdsko-planinski kraj i zaštićeni park prirode Mokra Gora.

Taj deo autoputa koji je dugačak 61 kilometar, izjavila je Biljana Vuksanović, direktorka Sektora za projektovanje u Putevima Srbije, koštaće 830 miliona evra, od ukupno 1,15 milijardi koliko je potrebno za izgradnju cele saobraćajnice.

"Tu je moguće napraviti kvalitetan autoput koji će biti najkraća poprečna veza koridora 5-C, koridora 10 i dalje koridora za Bliski istok. Ova visoka cena je rezultat velikog broja objekata na toj deonici. Tu će biti više od 60 mostova, dvadeset tunela, trinaest nadvožnjaka, i zbog toga je cena tako izražena", objašnjava Vuksanović.

OSNOVAN MOTIV

Smiljan Vukanović, profesor na beogradskom Saobraćajnom fakultetu, izjavio je za RSE da je izgradnja autoputa od Pojata do Preljine potpuno logična, jer bi taj put spajao istočnu i zapadnu Srbiju, ali je izrazio rezervu po pitanju ekonomske isplativosti deonice od Požege do Republike Srpske.

"U tom delu izgradnja će koštati 14 miliona evra po kilometru, to vam je cena Koridora 10 kroz klisure u Srbiji ka Grčkoj i Bugarskoj… To je toliko veliki zalogaj da zahteva duboku analizu pre nego što se donese konačna odluka o izgradnji. Tamo je težak teren, nije veliki obim saobraćaja, i čim imate skupu izgradnju i malo saobraćaja već ste u situaciji da to ekonomski nije lako opravdati. Nisam skeptičan, ali mislim da to u ovom trenutku nije lako izvodljivo", smatra Vukanović.

Na predstavljanju projekta u Beogradu, Nedeljko Čubrilović, ministar infrastukture u Vladi Republike Srpske, rekao je da će se kroz RS graditi put istog profila koji u Srbiji bude izgrađen do granice.

"Naravno da niko neće ulagati tamo gde to nije ekonomski opravdano. Mi smo spramni da podržimo ovo što je predlog Beograda, da se autoput nastavi kroz Republiku Srpsku, a potpuni smisao imaće kada se spoji sa koridorom 5-C. Onda je to uvezana mreža autoputeva, i što je više takvih saobraćajnica, to je više saobraćaja. Ne verujem da će bilo ko u Federaciji imati nešto protiv. Nema niko u Bosni i Hercegovini bilo šta protiv izgradnje ni jednog putnog pravca, oko toga ćemo se mi lako složiti", kaže Čubrilović.

OPET POSEBNE VEZE?


Panevropski Koridor 5-C je pravac Šamac-Zenica-Sarajevo-Mostar-Ploče, i spaja sa na autoput Zagreb-Beograd, a ministar Čubrilović rekao je da bi novi autoput trebalo da vodi od Višegrada ka Sarajevu, ali da će studija izvodljivosti pokazati kuda bi tačno ta saobraćajnica trebalo da prolazi. O inicijativi za izgradnju novog autoputa Šefket Hafizović, potpredsednik Narodne Skupštine Republike Srpske, za RSE je rekao:

"Sve što je u interesu Bosne i Hercegovine, odnosno njenih građana, mislim da to treba podržati. Samo što u tom slučaju nedležnost nemaju entiteti, dakle moraće se raditi sa državnim ministarstvom za saobraćaj, uz koordinaciju sa entitetskim ministarstvima."

Po mišljenju Milana Kovačevića, ekonomiste iz Beograda, autoput kroz Srbiju do Republike Srpske nema očiglednu ekonomsku opravdanost.

"Taj put prelazi u područje sa manjom nastanjenošću, sa jedne strane, i manje tranzita generalno. Ali ako se na neki način želi dobro povezati region, onda je sigurno potrebno da Sarajevo ima neki bolji put na severoistok ili istok. Ali tu se onda više radi o onome šta treba uraditi u Bosni i Hercegovini. Jer, za sada, zaista Sarajevo na istočnu stranu nema ni jedan dobar put", objašnjava Kovačević.

Ramiz Salkić, poslanik Stranke demokratske akcije u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, rekao je za RSE da je skeptičan kada je u pitanju najavaljena izgradnja autoputa.

"Sigurno da je bilo boljih područja za investiranje u Republici Srpskoj nego što je to ovaj potez. Ali očito da postoje neke namere… Ne bih vam mogao reći šta je razlog, osim da se radi o nekoj priči kojom se ima za potrebu da se pokaže da Republika Srpska i Srbija imaju neke posebne odnose i da nešto posebno osmišljavaju", tvrdi Salkić.
Pokušaj da se izvuče politički kapital - Miroslav Prokopijević

Ekonomista Miroslav Prokopijević, iz beogradskog Centra za slobodno tržiste, zaključio je za RSE da ideja o izgradnji autoputa kroz Srbiju do Republike Srpske jednostavno nema puno smisla.

"Ona je besmislica pre svega zbog toga što Srbija nije u stanju da izgradi autoputeve na koridorima koji su dovoljno prometni da put može sam sebe da finansira. Recimo, kroz Vojvodinu, ili dole nastavak prema makedonskoj granici, a hoće da počne jedan put koji nema nikakvo ekonomsko opravdanje. Prema tome, u situaciji u kojoj bi građani Srbije i Republike Srpske morali da subvencionišu taj put, ako bi se eventualno izgradio, ne može da bude ništa drugo nego politička odluka. I to teški politički voluntarizam nekoga ko sada pokušava da iz toga izvuče politički i drugi kapital", ocenjuje Prokopijević.

Izgradnja autoputa E-761 do Republike Srpske trebalo bi da traje tri godine, a planirano je da u 2010-oj Srbija završi pregovore oko kredita od međunarodnih banaka, kao i izradu projektne dokumentacije i eksproprijaciju.
XS
SM
MD
LG