Do dva miliona kubika gasa dnevno Srbija može da nabavlja iz Azerbejdžana, najveće privrede na Kavkazu.
Ta zemlja bogata gasom i naftom postaje važan partner Srbiji u smanjivanju gasne zavisnosti od Rusije.
Potražnja za azerbejdžanskim gasom krenula je da raste u Evropi nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Iako je Rusija i dalje dominantni snabdevač, od 2023, rastu dotoci gasa iz kaspijskog regiona u Srbiju.
Korak dalje biće zajednička izgradnja gasne elektrane u okolini Niša, na jugu Srbije.
Očekuje se da ugovor o izgradnji elektrane bude potpisan tokom posete Beogradu predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.
To je za RSE potvrdilo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije.
Kako su naveli, gasna elektrana će biti kapaciteta 350 megavata električne energije i 150 megavata toplotne energije.
U Ministarstvu kažu da će precizna ukupna vrednost projekta biti poznata nakon završetka projektno-tehničke i ekonomske analize.
Zvaničnici Srbije su ranije izjavljivali da je vrednost projekta 600 miliona evra.
Azerbejdžanski ekspert za kaspijski gas i naftu Ilham Shaban kaže za RSE da prelazak sa trgovine na zajedničko vlasništvo nad imovinom označava novu fazu.
"Srbija dobija stabilnu proizvodnju električne energije a Azerbejdžan, koji zastupa kompanija SOCAR, nije samo prodavac sirovina već i investitor i suvlasnik energetske infrastrukture", kaže on.
U Evropi zbog energije raste geostrateški značaj Azerbejdžana, bivše sovjetske republike.
U januaru je povećan broj evropskih tržišta koje gasom snabdeva azerbejdžanska državna energetska kompanija SOCAR isporukama Nemačkoj i Austriji.
Time je, kako je saopštio SOCAR, broj evropskih država koje uvoze azerbejdžanski gas porastao na 16.
Azerbejdžan je u 2025. godini u Evropu izvezao 12,8 milijardi kubnih metara gasa, prema saopštenju Ministarstva energetike te zemlje.
Raste uvoz gasa iz Azerbejdžana
Srbija trenutno preko 80 odsto dnevnih potreba za gasom pokriva iz Rusije gasovodom Balkanski tok.
"Dok sa azerbejdžanskom kompanijom SOCAR imamo ugovor o snadbevanju do dva miliona kubika gasa dnevno, u zavisnosti od potreba", navelo je Ministarstvo rudarstva i energetike.
Srbija je ugovorom o snabdevanju gasom sa kompanijom SOCAR krajem 2023. prvi put diversifikovala svoje izvore snabdevanja.
"I prepoznala Azerbejdžan kao važnog energetskog partnera", dodaje se u odgovoru Ministarstva.
Srbija nije uspela da obezbedi novi dugoročni ugovor sa ruskim Gaspromom o snabdevanju gasom prošle godine, a kratkoročni sporazum postignut u decembru ističe 31. marta.
Energetski stručnjak iz Beograda Aleksandar Kovačević kaže za RSE da je Azerbejdžan jedan od partnera koji može značajno doprineti diversifikaciji snabdevanja Srbije gasom, derivatima nafte i azotnim đubrivom.
"A naročito svrsishodnim investicijama koje su u tom sektoru potrebne", dodao je.
Iako je gas iz Rusije i dalje dominantan na tržištu Srbije, te količine se ipak smanjuju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, udeo ruskog gasa je u 2025. pao na 88 odsto, sa 93 koliko je iznosio 2024.
Paralelno sa tim, rastu količine tog energenta uvezene iz Azerbejdžana.
U 2025. azerbejdžanski gas činio je osam odsto ukupnog uvoza. To je rast od pet odsto u odnosu na 2024. kada je udeo gasa iz Azerbejdžana činio 2,9 odsto.
Kaspijski gas stiže iz Azerbejdžana, udaljenog više od 3.000 kilometara kopenim putem, preko interkonektora Bugarska-Srbija.
Prve količine gasa tim interkonektorom, koji je izgrađen u saradnji sa Evropskom unijom, krenule su 1. januara 2024.
Interkonektor, dužine 170 kilometara, pušen je u rad par nedelja ranije uz prisustvo predsednika Srbije i Azerbejdžana Aleksandra Vučića i Ilhama Alijeva.
Kapacitet gasovoda je 1,8 milijardi kubnih metara godišnje, što predstavlja više od polovine potreba Srbije za gasom na godišnjem nivou.
"Prema zvaničnoj statistici Azerbejdžana, isporuke prirodnog gasa u Srbiju dostigle su 192,6 miliona kubnih metara od januara do novembra 2025", kaže Ilham Shaban.
Navodeći da je u 2024. izvoz iznosio 72,1 milion kubnih metara, kaže da se uzimajući u obzir projektovane brojke za 2025, izvoz gasa u Srbiju utrostručio.
On dodaje da je Azerbejdžan od aprila 2024. godine, postao značajan dobavljač srpskoj naftnoj industriji, sa 1,8 miliona isporučenih barela.
Po količinama sirove nafte koju uvozi Srbija, Azerbejdžan zauzima treće mesto, posle Kazahstana i Iraka.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2025. udeo azerbejdžanske sirove nafte u ukupnom uvozu iznosio je osam odsto.
"Azerbejdžan igra ključnu ulogu u stvaranju energetske mreže bezbednosti Srbije, dok je Beograd postao pouzdan oslonac za Baku na Balkanu", ocenio je Ilham Shaban.
Da li Srbija može da uvozi više gasa iz Azerbejdžana?
Vlasti u Srbiji veruju da će zemlja u budućnosti moći da uvozi više gasa iz Azerbejdžana.
To uverenje izrazio je u oktobru predsednik Aleksandar Vučić rekavši da "gradimo sve potrebne objekte kako bismo to dobili".
"Nema ograničenja za bilo kakvu vrstu saradnje sa Azerbejdžanom", rekao je na pitanje azerbajdžanskih novinara tokom Samita Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.
Ali Srbija za sada, po rečima Dušana Bajatovića, direktora državnog Srbijagasa koje snabdeva potrošače gasom, nije uspela da poveća količine iz Azerbejdžana.
"Razlog je što su sve količine gasa koje ima Azerbejdžan unapred kupljene", rekao je on 10. februara za RTS.
Aleksandar Kovačević kaže da je gasna infrastruktura koja povezuje Srbiju sa Južnim Koridorom, kojim se gas iz Azerbejžzana doprema u Tursku i ostali deo Evrope, "vrlo skromna uz vrlo ograničenu funkcionalnost".
Azerbejdžanski SOCAR nije odgovorio na upit RSE da li je moguće da poveća isporuke gasa Srbiji i od čega bi to zavisilo.
Energetski ekspert iz Bakua Ilham Shaban kaže da to zavisi od sposobnosti klijenta za plaćanje navodeći da se azerbejdžanski gas na evropskom tržištu prodaje sa blagim popustom.
"Troškovi ne dozvoljavaju niže prodajne cene u Evropi, jer se proizvodi u dubokom delu Kaspijskog mora, od 600 metara ili više, i isporučuje se na udaljenosti od 3.500-4.000 kilometara. Stoga su i troškovi transporta visoki".
Rojters je nedavno pisao i da sposobnost Azerbejdžana da poveća izvoz zavisi od proširenja kapaciteta gasovoda i investicija u proizvodnju.
Šta Srbija radi na diverzifikaciji gasa?
Srbija se u nastojanju da smanji ruski gas, osim Azerbejdžana okreće i Evropskoj uniji.
Vučić je izjavio 4. februara za Rojters da Srbija planira da obezbedi 500 miliona kubnih metara godišnje, što je petina potreba, kroz mehanizam zajedničke nabavke gasa EU.
On je tada rekao da će Srbija i dalje imati velike količine gasa iz Rusije, ali da mora da prilagodi energetsku politiku određenim zahtevima.
Srbija diversifikauje izvore i rute snabdevanja prirodnim gasom izgradnjom gasnih interkonekcija prema Severnoj Makedoniji, koji bi omogućio pristup tečnom prirodnom gasu iz Grčke, i Rumuniji.
U Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije kažu da su investicioni okviri za završetak tih projekata do 2028.
"Ove interkonekcije zajedno bi bile kapaciteta više od 4 milijarde kubika", navelo je Ministarstvo.
EU pokušava da smanji Rusiji prihode od energetike za rat u Ukrajini i planira da do 1. januara 2028. potpuno ukine uvoz ruske nafte i gasa.
Postepena obustava uvoza ruskog gasa na teritoriju EU, krenula je početkom godine i ne odnosi se tranzit ruskog gasa trećim zemljama.
Međutim, EU očekuje od Srbije, kao zemlje kandidata za pristupanje, postepeno usklađivanje sa svim odlukama.
Srbija je jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankciji Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Firme iz Azerbejdžana u infrastrukturnim projektima
Prisustvo Azerbejdžana u Srbiji počelo je učestvovanjem tamošnjih firmi u izgradnji puteva.
Privatna kompanija AzVirt bila je glavni izvođač na izgradnji deonice Ljig-Preljina na Koridoru 11, dužine oko 40 kilometara.
Zatim je radila autoput Ruma-Šabac, dužine oko 25 kilometara sa mostom preko Save i brzu saobraćajnicu Šabac-Loznica, dužine 55 kilomatara.
Takođe i deonice obilaznice oko Beograda.
Predsednici Srbije i Azerbejdžana Aleksandar Vučić i Ilham Alijev su u novembru 2022. u Beogradu potpisali Memorandum o osnivanju Saveta za strateško partnerstvo.
Kada su se u decembru iste godine sreli u Bakuu, Vučić je rekao da dve zemlje osim energetike imaju i brojne druge oblasti u kojima mogu da unaprede saradnju, poput vojne industrije, transfera tehnologije i zajedničke proizvodnje za treća tržišta.
Alijev je tada kao oblasti u kojima je moguća saradnja naveo energetiku, odbrambenu industriju, saobraćaj i logistiku.
Spomenik Hajdaru Alijevu u beogradskom parku
Srbija poslednje dve decenije jača odnose sa bivšom sovjetskom republikom Azerbejdžan.
Deklaracija o prijateljskim odnosima i strateškom partnerstvu potpisana je u februaru 2013.
Intenziviranje saradnje sa Azerbejdžanom potiče i pre 2012, kada je na vlast došla Srpska napredna stranka predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Slično je bilo i u vreme kada je predsednik države bio Boris Tadić, koji je tada predvodio Demokratsku stranku.
Tako je u junu 2011. u beogradskom Tašmajdanskom parku postavljen spomenik nekadašnjem predsedniku Azerbejdžana i autoritarnom lideru Hajdaru Alijevu.
Vlada Azerbejdžana je sa dva miliona evra finansirala uređenje parka, a spomenik je otkrio njegov sin Ilham Alijev koji ga je nasledio na mestu predsednika države.
Ilham Alijev vlada čvrstom rukom Azerbejdžanom od 2003. i ovo mu je peti mandat.
Referendumom iz 2016. omogućene su izmene ustava za šira ovlašćenja predsednika i produžavanje mandata na sedam godina u odnosu na dotadašnjih pet.
Dok Azerbejdžan pada na globalnim listama demokratije i slobode govora, vlada odbacuje optužbe za autoritarizam i koruciju.
Ilham Alijev dolazi u Beograd kao već poznati gost.
Nekoliko dana pre dolaska u Srbiju Alijev je u Bakuu potpisao sa američkim potpredsednikom Džej Di Vensom (J.D. Vance) sporazum o strateškom partnerstvu sa Sjedinjenim Državama.
Sporazum obuhvata ekonomsku i bezbednosnu saradnju, dok Vašington nastoji da proširi svoj uticaj u regionu kojim je nekada dominirala Rusija.
Dokument je prvi put predstavljen tokom razgovora Alijeva i predsednika Donalda Trampa (Trump) u Vašingtonu u avgustu, gde je Alijev postigao mirovni sporazum sa jermenskim premijerom Nikolom Pašinjanom o okončanju višedecensijkog rata.
*Saradnja na tekstu: Mila Manojlović
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.