Dostupni linkovi

Podela Albanaca produbljuje pitanja u Preševskoj dolini


Zastava Albanije
Zastava Albanije

Zbog odluke albanskih partija u Preševskoj dolini na jugu Srbije, da na poslednje parlamentarne izbore 3. aprila izađu samostalno, može doći do produbljenja problema sa kojima se sučava albanska zajednica.

U prethodnom sazivu Skupštine Srbije, Albanci su imali tri poslanika ali su sada ostali bez političkih predstavnika u srpskom parlamentu.

"Ovakva situacija će nas vratiti unazad i donosi negativnu energiju u naše okruženje. Neće biti ekonomskog razvoja, neće biti prosperiteta", ocenjuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Aljmin Šaćiri (Almin Shaqiri), zamenik gradonačelnika Preševa.

Preševo, Medveđa i Bujanovac su gradovi na jugu Srbije, poznatiji kao Preševska dolina u kojoj živi većinsko albansko stanovništvo.

Na poslednjim parlamentarnim izborima 3. aprila učestvovala je "Koalicija Albanaca doline" i lista "Alternativa za promene – Albanska demokratska alternativa" ali zbog slabog odziva birača nijedna od ove dve izborne liste albanske manjine nije prešla census.

Predstavnici ova dva politička subjekta su ranije naveli kako zbog "političkih razlika" nisu izašli sa zajedničkom listom.

Prebacivanje odgovornosti zbog kršenja sporazuma

Na prethodniim izborim 2020. godine albanske stranke su se ujedinile zahvaljujući dogovoru koji je postignut uz posredovanje tadašnjeg ministra spoljnih poslova Albanije, Genta Cakaja.

Sada albanske stranke iz Preševske doline prebacuju krivicu sa jednih na druge zbog kršenja ovog sporazuma.

"Upravo oni koji su izdali sporazum iz Tirane optužuju Alternativu za promene, kao da smo mi ti koji su prekršili sporazum", kaže Šaćiri, potpredsednik Alternative za promene.

Ova stranka, koja je na izborima izašla na listi "Albanska demokratska alternative", je osvojila 3.250 glasova ili 0,09 odsto.

Na osnovu podataka Republičke izborne komisije Srbije, Koalicija Albanaca doline je osvojila je 9.630 glasova ili 0,26 odsto.

Na čelu te koalicije je Šaip (Shaip) Kamberi, koji podvlači da činjenica da je njegova lista osvojila više glasova pokazuje "ko je prekršio sporazum iz Tirane".

"Pravne mogućnosti, odnosno olakšice koje se prave za stvaranje političkih partija, vode ka fragmentaciji političke scene, posebno u opštinama gde žive manjine. To direktno utiče na određene ljude sa političkim aspiracijama, koji imaju manju podršku, oko 1.000 glasova, da formiraju stranke", kaže Kamberi za RSE.

Smatra da je jedinstvo među albanskim partijama narušila srpska politika, ali nije želeo da kaže šta pod tim konkretno podrazumeva.

Kamberi je u prošlom sazivu Skupštine Srbije bio poslanik a njegovi govori su često izazivali reakcije.

U oktobru 2020. je rekao da je u Srbiji stvorena "totalitarna vlast, kakvu nije imao ni Slobodan Milošević".

Tadašnji predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić je to Kamberijevo izlaganje nazvao "provokacijom".

Stručnjak za politička dešavanja u Preševskoj dolini Beljgzim (Belgzim) Kamberi, koji je i predsednik Saveta za ljudska prava u Preševu, kaže da je došlo do "degradacije" odnosa među Albancima na jugu Srbije.

Prema njegovoj oceni, ranije je postojalo rivalstvo među političkim opcijama na lokalnom nivou ali napominje da je postojao jedinstven stav prema zvaničnom Beogradu.

"Danas je (stav) nejasan", kaže on.

Smatra i da albanske političke partije treba da imaju plan za unapređenje položaja Albanaca na jugu Srbije.

Kamberi ocenjuje da će Vlade Kosova i Albanije morati da intervenišu kako bi se približili stavovi Albanaca na u Srbiji.

Do sada se Vlada Kosova ili Albanije nije oglašavala po tom pitanju, ali je kosovski premijer Aljbin (Albin) Kurti iz budžeta za 2022. godinu izdvojio dva miliona evra za Preševsku dolinu.

Problemi Albanaca iz Preševske doline

Albanci iz Preševske doline se već neko vreme žale na nepoštovanje njihovih prava od strane srpskih zvaničnika.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani je izjavila i da je Srbija pasivizacijom više od 6.000 adresa u Preševu, Medveđi u Bujanovcu, tamošnjim Albancima uskratila "osnovno pravo glasa" na izborima 3. aprila. Na pasivizaciju adresa je ukazivao i premijer Kosova Aljbin Kurti.

Međutim, zvanični Beograd ove navode nikada nije javno prokomentarisao.

Albanaci iz Preševske doline se žale i na nedostatak udžbenika na albanskom jeziku, iako je po tom pitanju novembra prošle godine postignut sporazum između srpskog Ministarstva prosvete i Nacionalnog saveta Albanaca.

Tu su i žalbe na nedostatak investicija u Preševskoj dolini, ekonomski razvoj, te na probleme oko zaposlenja jer Srbija ne priznaje univerzitetske diplome sa Kosova.

Ragmi Mustafa, predsednik Nacionalnog saveta Albanaca u Preševskoj dolini, podvlači da tokom ove "kolektivne neizvesnosti" političke partije moraju da prevaziđu razlike.

"Ulazak u Skupštinu Srbije ne znači da će problemi Albanaca biti rešeni, ali znači da će imati snažan glas tamo. Treba da bude glasan, da se traže rešenja i da se alarmira međunarodna zajednica da malo više zainteresuje za položaj Albanaca u Preševskoj dolini", kaže Mustafa.

Sa druge strane, direktor Centra za monitoring i istraživanje u Preševu, Kujtim Sadriu, smatra da se položaj Albanaca neće puno promeniti ako nemaju svog predstavnika u Skupštini Srbije.

"Ništa nisu uradili da reše suštinske probleme u dolini", poručuje on za RSE.

Zvaničan popis koji je država sprovela 2011. godine pokazuje da u Srbiji živi oko 6.000 Albanaca, ali to nije realna slika jer su Albanci na jugu Srbije tada bojkotovali popis.

Prema procenama međunarodne zajednice, u Srbiji živi oko 60.000 pripadnika albanske nacionalne manjine, najviše u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa na jugu Srbije.

Od toga se, prema podacima nevladinih organizacija i lokalnih političkih subjekata, oko 20.000 preselilo na Kosovo iz različitih razloga.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG