Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ahatović: Međunarodni trgovci vrebaju oružje na Balkanu


Oružje zaplijenjeno u Banjaluci u maju 2015.

Nedžad Ahatović, vojni analitičar iz Sarajeva, za 'Zašto' komentira proceduru i tempo uništavanja vojnog naoružanja u BiH, kao što je više od polovine od 15.800 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava sa kojima raspolažu Oružane snage BiH, koje su proglašene neperspektivnim viškom.

Zašto: Oružane snage raspolažu sa 8.300 tona viška municije i minsko-eksplozivnih sredstava te preko 40.000 komada viška naoružanja.

Ahatović: To ide jako sporo. Posebno negdje od sredine 2012. godine taj proces na kompletnom Balkanu je jako usporen sa razvojem događaja na Bliskom istoku. Zato i Međunarodna zajednica i Organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) i ostali međunarodni subjekti vrše pritisak na Ministarstvo obrane BiH da se ubrza proces uništavanja viška naoružanja i municije jer je prema nekim izvorima jako puno tog viška završilo na Bliskom istoku, konkretno u Siriji i Iraku, tako da su tu enormne sume novca zarađene, posebno Hrvatska prednjači u tome.

Kod BiH je opet malo složenija situacija s obzirom na dobijanje dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme, tako da to ide sporije. Ali dosta je kompanija koje su tražile da stupe u kontakt sa balkanskim zemljama jer na Balkanu je nekih 126.000 tona viška municije. Tako da u tom kontekstu, svi trgovci oružjem, i legalni i na crno traže solucije da s ovog prostora izvuku što veće količine naoružanja i vojne opreme i da je plasiraju na strana ratišta i zarade. U tom kontekstu treba ubrzati taj proces rješavanja viška municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

Što se tiče kapaciteta Oružanih snaga BiH za uništavanje te municije, to ide sukcesivno. Može se ubrzati to uništavanje naravno, međutim kapaciteti Oružanih snaga su jako ograničeni, tako da u tome treba tražiti i pomoć OSCE-a i drugih relevantnih institucija kad je u pitanju uništavanje ovih 8.300 tona viška municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

Zašto: Tijekom 2017. ukupno je demilitarizirano 1.661 tona razne municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Iz Ministarstva obrane BiH kažu da je plan da se do 2020. završi kompletno uništenje neperspektivne municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

Ahatović: Za očekivati je da se to ne može završiti do 2020. godine. Realno je do 2025. godine da se unište ovi viškovi municije i minsko-eksplozivnih sredstava koje imaju OS BiH. Možda ako se uključe međunarodne institucije da pomognu i da se uspostave malo veći kapaciteti, da se uključe, kao što je predloženo jučer (op.a. na sjednici Strateškog komiteta za za naoružanje municiju i minsko-eksplozivna sredstva) i fabrike namjenske industrije u taj proces. Tako da vidjet ćemo da li Ministarstvo obrane BiH može to efikasno da iznese do 2020. s obzirom na dosadašnji tempo. Ja sumnjam da oni mogu u tom roku da izvrše uništenje 8.300 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

Zašto: Postoji li mogućnost zloupotrebe viška naoružanja? Predsjednik Republike Srpske Miloran Dodik nedavno je upozoravao da ne postoji interes vlasti da se rješava viška naoružanja u dijelu Federacije, a koje bi moglo u budućnosti biti upotrijebljeno.

Ahatović: Milorad Dodik politizira sve bez da provjerava informacije. U BiH postoji komisija na nivou Parlamenta BiH koja se bavi tim pitanjem, pored koje ne može proći nikakva proizvodnja municije, bez odobrenja komisije. Tačno se zna u metak i u granatu i svaki komad naoružanja gdje se nalazi, gdje je i kome prodat, postoje dozvole koje treba da daju Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo civilnih poslova, kao i Ministarstvo vanjske trgovine.

Tako da su te tvrdnje da postoji višak municije koji se negdje sklanja sa strane apsurdne. Postoji lanac kontrole od strane svih državnih institucija kad je to u pitanju, dakle proizvodnja i distribucija municije za izvoz. Tu postoji jako stroga kontrola, koja bi, naravno, trebala biti i pojačana kada su u pitanju višak naoružanja koje posjeduju OS BiH, koje nisu pod direktnom kontrolom ovih Ministarstava, nego ministarstva obrane, koji se trebaju skladištiti. Nemojte zaboraviti i da je skladištenje takvog materijala jako skupo i košta OS i jako puno sredstava iz budžeta ide u te namjene. Tako da u tom kontekstu nema mjesta za zloupotrebe.

Zašto: Osim viška koji skladište Oružane snage BiH, dio ratnog naoružanja još uvijek posjeduju i građani BiH.

Ahatović: Prema nekim procjenama oko 700.000 komada nelegalnog oružja još uvijek se nalazi na teritoriju BiH, po 350.000 u svakom entitetu. To je procjena koja je rađena 2010. godine. Pored toga, vi imate, npr, u Republici Srpskoj lovačka društva koja svojim članovima omogućavaju nabavku i do četiri duge cijevi, dakle nabavku novog naoružanja. Jedan lovac može da kupi do četiri pušte naprimjer po Zakonu o držanju, nošenju i korištenju oružja RS.

Tako da u tom kontekstu jako je teško odrediti tačnu cifru, ali neke procjene govore da je negdje oko 700.000 cijevi u BiH. U svakom slučaju, građani u BiH su još uvijek po nekim podacima, poprilično naoružani. Tako da i tu treba provesti određene akcije. Državne institucije trebaju da iznađu modalitete kako da i taj problem riješe jer oružje nikada nikome ništa dobro nije donijelo.

(razgovarala: Ivana Bilić)

XS
SM
MD
LG