Dostupni linkovi

Službe procjenjuju stepen ugrožene bezbjednosti Abazovića


Policija i ANB procjenjuju da li je bezbjednost premijera Dritana Abazovića dodatno ugrožena nakon posljednjih prijetnji.

Nakon informacija o prijetnjama premijeru Dritanu Abazoviću, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Filip Adžić saopštio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u ovom momentu nema organizovanog pokušaja ugrožavanja bezbjednosti premijera Crne Gore.

"Ono što mi trenutno imamo kao informaciju je, da ne postoji neka organizovana grupa koja na organizovani način pokušava da ugrozi bezbjednost premijera. Da li postoje pojedinačni slučajevi? To je nešto što ćemo dobiti kada se sprovedu sve aktivnosti od nadležnih državnih organa", riječi su Adžića.

Pojasnio je da je razgovarao sa Abazovićem koji ga je, kako je rekao, upoznao sa "mnogo detalja".

Adžić: Službe će dati procjenu da li je bezbjednost premijera ugrožena
Adžić: Službe će dati procjenu da li je bezbjednost premijera ugrožena

"Institucionalno smo odmah reagovali. Sektor policije za posebne namjene je uputio svim operativnim sektorima, ali i lokalnim centrima bezbjednosti zahtjeve za dostavljanje podataka o ugroženosti", rekao je Adžić.

On je dodao da je obaviještena i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) od koje očekuje novu procjenu, ima li dodatne ugroženosti premijera u novonastalim okolnostima.

Adžić poručuje da će borba protiv korupcije i organizovanog kriminala biti nastavljena.

Informacije o prijetnjama premijeru

Najprije je dnevni list "Vijesti" objavio da je premijer Abazović obavijestio čelnike policije i ANB da ga "grupe, bliske uhapšenom Petru Lazoviću i njegovom ocu Zoranu bivšem visokom policijskom funkcioneru, targetiraju kao glavnog krivca za hapšenje i da planiraju neku vrstu odmazde".

Na tu informaciju reagovalo je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava sa zahtjevom prema državnim organima da "preduzmu hitnu akciju kako bi se utvrdile sve prijetnje koje dolaze iz kriminalnih struktura prema premijeru".

Službenik ANB Petar Lazović je uhapšen 18. jula po nalogu Specijalnog tužilaštva koje ga sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, krijumčarenje, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i zloupotreba službenog položaja.

Na saslušanju Lazović je negirao krivicu, ali mu je istražni sudija odredio pritvor od 30 dana.

Njegov otac Zoran Lazović je do marta prošle godine bio šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije, a do 2015. godine je bio visoki funkcioner ANB.

Zašto se o prijetnjama premijeru saznalo iz medija?

Komentarišući činjenicu da je javnost o potencijalnim prijetnjama premijeru, obavještena preko dijela medija i saopštenja ministarstva koje nije vezano za sektor bezbjednosti, advokat Veselin Radulović za RSE ocjenjuje da je to neozbiljno.

"Čudno je i da informacija o prijetnjama ide od premijera ka Ministarstvu unutrašnjih poslova i bezbjednosnim službama umjesto da bude obrnuto. U normalnim državama bi bilo logično da, ako postoje takve prijetnje, za njih prvo saznaju bezbjednosne službe", navodi Radulović.

Radulović upozorava da sve prijetnje upućene štićenim ličnostima, u ovom slučaju premijeru države, treba shvatiti ozbiljno.

"Da li u svemu ima eventualno neke vrste politikanstva, odnosno pokušaja da se na ovaj način prikupe neki politički poeni, to je već druga priča. Te informacije u svakom slučaju uvijek treba shvatiti ozbiljno i na bezbjednosnim službama je da rade svoj posao", dodaje Veselin Radulović.

I URA čeka procjenu bezbjednosti njihovog lidera

Prijetnje upućene crnogorskom premijeru su pojačane nakon posljednjih hapšenja koje je sprovelo Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal, kaže za RSE visoki funkcioner Abazovićevog Građanskog pokreta URA, Zoran Mikić.

Mikić nije mogao da saopšti više detalja o sadržaju prijetnji, njhovoj ozbiljnosti kao i ni o tome da li je premijeru Abazoviću po procjenama nadležnih ugrožena bezbjednost.

"To je ipak stvar oko koje treba da se izjasne državni organi a i dio tih procjena je označen stepenom tajnosti pa se o njima ne može javno govoriti. Mogu samo da kažem da su se prijetnje pojačale nakon posljednjih hapšenja po podacima koje su nadležni dobili od Europola", kaže Mikić.

Imenovanje glavnog inspektora ANB

Nije izvjesno da bi zbog prijetnji Abazoviću ali i naimenovanja novog generalnog inspektora ANB, uskoro mogla biti održana sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost.

Član odbora iz vladajuće Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović kaže za RSE da je to tijelo u svojevrsnoj blokadi budući da još nije izabran novi predsjednik Odbora.

"Moramo sačekati, ali ne znam još koliko. Mislim da bi kontrolno saslušanje trebalo zakazati, jer je ono što je iznijeto u vezi sa prijetnjama premijeru dovoljan razlog kao i druge teme, poput izbora novog generalnog inspektora ANB", ističe Ivanović.

Naime, od sjednice Vlade 22.jula u fokusu javnosti je i kontroverzan izbor novog generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, praktično drugog čovjeka tajne policije.

Na prijedlog premijera Dritana Abazovića, Vlada je izabrala Artana Kurtija.

Ovaj izbor je izazvao brojne reakcije jer je Artan Kurti dva puta bio osuđen, jednom 2006. godine za pokušaj ubistva iz 2004. godine, kada je bio maloljetnik.

Drugi put je osuđen kao punoljetno lice, 2009. godine, za nanošenje teške tjelesne povrede i posjedovanje oružja.

To su na sjednici Vlade saopštili potpredsjednik Vlade Raško Konjević i šef diplomatije Ranko Krivokapić iz Socijaldemokratske partije (SDP) koji su bili protiv izbora Artana Kurtija.

Premijer Dritan Abazović, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i ministar bez portfelja Zoran Miljanić su saopštili da u kaznenoj evidenciji nema imena budućeg generalnog inspektora ANB Artana Kurtija.

Kurti je septembra 2017. podnio dva istovremena zahtjeva za rehabilitaciju – brisanje osuda iz 2006. i 2009. godine. Viši sud u Podgorici je zahtjev odbio, ali je Ustavni uvažio njegovu žalbu na tu odluku i on je rehabilitovan.

Na imenovanje Kurtija reagovali su i iz Instituta Alternativa, nevladine organizacije koja se godinama bavi pitanjima javne uprave.

Ovim imenovanjem Vlada je otvoreno prekršila zakon, jer je Zakonom o ANB propisano, da radni odnos u Agenciji ne može zasnovati lice koje je pravosnažno osuđivano za neko krivično djelo.

Opravdanje se ne može tražiti u birokratskim formalnostima vođenja kaznene evidencije, navodi ova NVO.

"Zbog toga pozivamo Vladu da ne pravda ovakvo rješenje zamjenom teza i relativizacijom normi", poručili su iz instituta Alternativa i pozvali Vladu da poništi postavljenje Kurtija za generalnog inspektora ANB-a.

Kurti je završio Pravni fakultet na sarajevskom Univerzitetu. Od 2016. godine radio je u Privrednom sudu u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG