Dostupni linkovi

Norveška će Srbiji izručiti Srbina iz Hrvatske Damira Siretu koji je optužen za ubojstvo i okrutno postupanje prema hrvatskim zarobljenicima na poljoprivrednom dobru Ovčara, kod Vukovara, u novembru 1991. godine.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je prošle sedmice u Berlinu da ta zemlja podržava približavanje Srbije Europskoj uniji, ali da smatra kako je uvjet da se ono nastavi uspostava pune suradnje vlasti u Beogradu s Haškim tribunalom. Dan kasnije identičan je stav prenijela i vlada Nizozemske. O suradnji Srbije, od koje se traži da izruči Tribunalu četvoricu preostalih odbjeglih haških optuženika, ovisi potpisivanje Sporazauma o stabilizaciji i pridruživanju te zemlje s Europskom unijom. O tome su u četvrtak u Bruxellesu razgovarali novi Tužitelj Tribunala Serge Brammertz i europski povjerenici za proširenje i sigurnost - Olli Rehn i Javier Solana. S Brammertzom je tokom sedmice razgovarao i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom.

Slučaj Ovčara

Norveška će Srbiji izručiti Srbina iz Hrvatske Damira Siretu koji je optužen za ubojstvo i okrutno postupanje prema hrvatskim zarobljenicima na poljoprivrednom dobru Ovčara, kod Vukovara, u novembru 1991. godine, potvrdilo je danas Ministarstvo pravosuđa u Oslu. Sireta, koji živi u Norveškoj od 1998. godine, uhapšen je u jesen 2006. na temelju potjernice koju je Hrvatska izdala preko Interpola. Trenutno se pred Specijalnim sudom u Beogradu održava treće suđenje za zločine na Ovčari, za koje je optuženo 17 nekadašnjih pripadnika Teritorijalne obrane Vukovara.

Mjesto zločina u Osijeku – zaustavljeno rušenje

Sudac koji vodi postupak protiv Branimira Glavaša i ostalih optuženih u slučaju "selotejp" donio je u utorak odluku o zabrani daljnjeg rušenja kuće u Osijeku u kojoj su, prema optužnici, pripadnici Samostalne uskočke satnije 1991. zatvarali i zlostavljali srpske civile, a potom ih odvodili i likvidirali na obali Drave. Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je sudsku zabranu daljnjeg rušenja kuće u Dubrovačkoj ulici br. 30 jer smatra da je riječ o mjestu zločina, te da se prije rušenja treba provesti istraga, odnosno fotografirati i snimiti kuću za potrebe glavne rasprave. Rušenje pomenute kuće počelo je prošle sedmice, bez odobrenja lokalnih vlasti u Osijeku, koje ne znaju ni tko je izvođač radova na tom lokalitetu. Prema snimcima HTV-a, kuća je potpuno srušena.

Branimir Glavaš je u četvrtak na vlastiti zahtjev napustio Kliničku bolnicu u Osijeku i otišao na kućnu njegu. Glavaš je u Jedinicu intenzivnog liječenja primljen 11. januara, kada je došao iz zatvora u Zagrebu, a zbog iscrpljenosti štrajkom glađu. Hrvatski sabor skinuo mu je imunitet za nastavak sudskog procesa, a odbio zahtjev Državnog odvjetništva za skidanje imuniteta za pritvor. Glavašu se sudi za ratne zločine počinjene nad osiječkim Srbima u jesen 1991. godine.

Žalbeno vijeće Haškog suda odbacilo je u četvrtak žalbu obrane hrvatskog generala Ante Gotovine na odluku Raspravnog vijeća, kojom je potkraj prošle godine odbijen njegov zahtjev za puštanjem na slobodu do početka suđenja, potvrdivši time da Gotovina ostaje u pritvoru.

Traži se pomilovanje za Plavšićku

Suđenje čelniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju pred Haškim tribunalom nastavljeno je početkom iskazom svjedoka, ali je prekinuto u četvrtak bez službenog objašnjenja sudaca, a nastavak zakazan za 22. januar.

Iskazima svjedoka, pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu nastavljeno je i suđenje osmorici srbijanskih policajaca, optuženih za likvidaciju 48 muškaraca, žena i djece iz obitelji Beriša, u martu 1999. godine, u Suvoj Reci na Kosovu.

Bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Marko Škrobić optužen je za ratni zločin, objavilo je u utorak u Sarajevu Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine. Prema navodima optužnice, Škrobić je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općine Kotor Varoš, gdje je zajedno s još četvoricom pripadnika HVO-a, u ljeto 1992. godine, ubio starijeg muškarca.

Inicijativni odbor za potporu bivšoj predsjednici Republike Srpske (RS), haškoj osuđenici i zatočenici na izdržavanju kazne u Švedskoj, Biljani Plavšić, objavio je u Banjoj Luci kako će uputiti pismo švedskom ministarstvu pravosuđa i predsjedniku Haškoga tribunala u kome se traži njezino pomilovanje. Kao razlog za pomilovanje navodi se zdravstveno stanje Biljane Plavšić koja je, sa 78 godina starosti, jedini zatočenik u Švedskoj koji izdržava kaznu u toj životnoj dobi.

Suđenje Ademiju i Norcu

Na suđenju generalima Hrvatske vojske Rahimu Ademiju i Mirku Norcu, optuženima za zločine nad srpskim zarobljenicima i bezobzirno razaranje u Medačkom džepu, zaštićeni svjedoci u svojim su iskazima ove sedmice optužili Hrvatsku vojsku za ubojstva i spaljivanje srpskih civila. Suđenje je pratio Goran Jungwirth.

Nakon zimske stanke na Županijskom sudu u Zagrebu pojavila su se dva zaštićena svjedoka Tužiteljstva iz sela Čitluk, koje je Hrvatska vojska napala u sklopu akcije Medački džep ’93.

Svjedokinja pod brojem 22 ispričala je kako je, skrivena u sijenu, gledala hrvatske vojnike koji su udarcima kundaka ubili jednu staricu i živu spalili drugu. Svjedokinja se prethodno spasila iz kuće u koju se sakrila nakon što ju je, kaže, ranila granata bačena od hrvatskog vojnika:

“Prišao je dečko prozoru i razbio staklo i bacio bombu k meni, u sobi. I ja sad čekam da bomba eksplodira, da me raznese da me ne muče. I kad je eksplodirala, ja sam pala u nesvijest.”

Iako je, prema njezinim riječima, bila ranjena od gelera, svjedokinja je ispričala kako je nakon akcije deset dana hodala kroz šumu do teritorija pod kontrolom srpskih snaga. Tamo je saznala kako je i njezin sin, invalid, ubijen tijekom akcije i spaljen.

Svjedokinja 22 je tijekom saslušanja od strane obrane više puta opovrgnula iskaz koji je prije dala haškim istražiteljima u Beogradu - od toga da je hrvatske vojnike zvala ustašama, pa do iskaza da su u pljačkanju i paljenju sudjelovali, uz Hrvatsku vojsku, i civili i plaćenici:

“To nije istina što ste vi pročitali.”

OBRANA: A tako je zabilježeno da ste rekli.

SVJEDOKINJA 22: Ja ne znam šta je zabilježeno, ali to nije istina. Ja ću se dati objesiti, ali nije istina.

Njezin susjed, drugi zaštićeni svjedok ispričao je kako je u selu bila organizirana seoska straža, no slabo naoružana i da zbog toga nije pružala otpor Hrvatskoj vojsci. No, obrani je potvrdio kako je dosta civila bilo naoružano, pa i on sam:

“Sam sam je uzeo, bilo je tu pušaka u kući ovih koji su bježali i ostavili ih.”

OBRANA: A otkud njima puške?

SVJEDOK: Pa oni su dobili oružje, kako ne.

OBRANA: Od koga, od koga?

SVJEDOK: Pa šta ja znam, oružje je doveženo u selo i tu se dijelilo.

Nakon akcije i povlačenja hrvatskih snaga pod pritiskom UNPRFOR-a, svjedok je otišao u Medak, gdje je identificirao neke starije susjede koje su bile potpuno spaljene. Iako sam nije vidio zločine počinjene od strane hrvatskih vojnika, od preživjelih susjeda je naknadno čuo priče o ubojstvima.

Na kraju tjedna suđenje je nastavljeno čitanjem dokumentacije vezane uz slučaj.

XS
SM
MD
LG