Dostupni linkovi

Kako će Srbija reagovati ukoliko susedne zemlje budu pratile stav Evropske unije, da eventualno podrži moguće proglašenje nezavisnosti Kosova? I da li će susedne zemlje zaista priznati takvu nezavisnost?

Slovenija koja je od 1. januara predsedavajuća Evropske unije kao jedan od ciljeva u svom polugodišnjem šefovanju Unijom predvidela je rešenje statusa Kosova. Slovenija je rekla da želi da bude fer posrednik u procesu razvoda Kosova od Srbije. Ali to je lakše reći nego učiniti. Ljubljana ima mnogo simpatija za Kosovo. Slovenija je bila prva republika koja se izdvojila iz Jugoslavije 1991 godine.


U razgovoru za Radio Slobodna Evropa ministar inostranih poslova Dimitrije Rupel kaže da bi bilo neshvatljivo kad Kosovo ne bi moglo da sledi slovenački put. Premijer Janez Janša, sa kojim smo takođe razgovarali, ističe da je Slobodan Milošević skrenuo Srbiju sa evropskog puta, uveo je u ratove i širio propagandu koja je na duže vreme zatrovala odnose sa Kosovom. On kaže:

"Generacija u Srbiji koja je rođena nakon rata zna samo jednu stranu priče. Teško je to preko noći promeniti"

I Janša i Rupel jasno daju do znanja da i Srbiju u Kosovo žele da vide u Evopskoj uniji. Oni kažu da će status Kosova biti rešen pre jula ove godine i žele da u tom periodu i Srbija dobije status kandidata za prijem u Evropsku Uniju. Nije, međutim, jasno kako će to biti izvedeno.

Kada smo Rupela upitali da nam nešto detaljnije kaze o tome šta Slovenija namerava da učini u vezi sa Kosovom on nije dao precizan odgovor:

"To je veliki izazov i mi ne smemo biti spori u njegovom rešavanju, ali moramo biti oprezni".

Ni ambasador Slovenije u Hrvatskoj Milan Orožen Adamič, kome smo postavili isto pitanje, nije bio mnogo precizniji.

"Svi mi na ovim prostorima znamo da je Kosovo jedno složeno pitanje. Prvo polazište je da ne dolazi u obzir da se Kosovo deli. Drugo, nadamo se da će Srbija brzo doći do ugovora o pridruživanju Evropskoj uniji i da će se u dogledno vreme ovaj problem rešiti na obostrano zadovoljstvo"

Reputacija zemlje koja predsedava Evropskom Unijom, a to je od 1 januara ove godine Slovenija, zavisi od njenih uspeha i promašaja tokom šestomesečnog mandata. Rizik za Sloveniju je veći nego što je to uobičajeno zbog izuzetno teške situacije oko Kosova.

Beograd očekuje uzdržanost suseda

U Srbiji se sa neraspoloženjem dočekuju najave zemalja regiona da bi, nakon EU i SAD, i one mogle priznati kosovsku nezavisnost. Posebno oštre reakcije usledile su nakon izjave ambasadra Crne Gore u Hrvatskoj Branka Lukovca da je nezavisnost Kosova neizbežna, nakon čega je crnogorski ambasador saopštio da je reč o ličnom stavu. Iako suštinu stvari ne menja činjenica da li će nezavisnost Kosova priznati udaljena Holandija ili pak neka od zemalja regiona, u Srbiji se sa posebnom pažnjom prate stavovi suseda kada je reč o Kosovu.
Član beogradskog pregovaračkog tima Goran Bogdanović nada se da će kada je nezavisnosti reč, sve zemlje bivše Jugoslavije ostati, u najmanju ruku, neutralne. U suprotnom, ne isključuje mogućnost zaoštravanja odnosa:
“Svakako da bi priznavanje Kosova od strane tih zemalja negativno uticalo na buduće odnose. Ja ipak očekujem da će, ukoliko dođe do priznavanja Kosova i Metohije, susedne zemlje biti uzdržane. Posebno kada se ima u vidu činjenica da se Srbija protivi nezavisnosti Kosova, i da je za nas to apsolutno neprihvatljivo. Hoću da verujem da je tim zemljama u interesu da ne žele konfrontaciju i da ne žele bilo kakav politički sukob sa Srbijom. Očekujem da će i u Srbiji preovladati razum i da nećemo prekidati diplomatske odnose, jer ako nam se desi to zlo smatram da ne bi trebalo da ulazimo u drugo zlo i da sami sebe izolujemo.”
Iz Srbije su se ipak mogle čuti pretnje ovako radikalnim merama kada je reč o zemljama EU koje bi priznale eventualnu nezavisnost Kosova. Dugogodišnji diplomata i član Evropskog pokreta u Srbiji Jovo Ilić kaže za naš program da bi ovakav korak prema susednim državama bio posebno loš:
“Mi smo u prošloj godini zabeležili značajan napredak u ekonomskoj saradnji, posebno u trgovinskim odnosima sa susednim zemljama, članicama CEFTE, i bila bi šteta da to sada poništimo u ovoj godini. Naprotiv, interesi države i naroda je da se to dalje unapređuje i to je jedini skup naših trgovinskih partnera sa kojima imamo pozitivan bilans. Taj region je isto tako i naša bezbednost, prema tome ni tu nemamo interes da ugrozimo odnose.”
Razilaženje stavova kada je reč o statusa Kosova unosi još jedno nerešeno pitanje u, ionako krhkim odnosima izmedju Srbije i njenih suseda. Sociolog Božidar Jakšić zato navodi da se nada će vlasti u Srbiji imati toliko pameti da osim, mnogo vike i buke, ne preduzimaju ništa:
“Očekujem jednu žestoku retoriku, ona je sasvim sigurna. Žestoka retorika naravno da vodi i pogoršanju odnosa. Međutim, na duže staze, mislim da je čitav taj klepet zapravo za unutrašnju, a ne za spoljnu upotrebu. Sva je sreća što je politička elita, ne samo nedorasla, nego je i izgubila svaki kredibilitet u svetu, tako da je nemoćna da bilo šta preduzme. Mi moramo pružiti ruku Albancima, i to je jedina politika koja može voditi ostvarenju stvarnih državnih interesa Srbije.”

BiH će najduže razmišljati

Sarajevo, zgrada Predsjedništva BIH

Teško je da će unutrašnji razlozi koji budu uticali na stav BiH prema nezavisnosti Kosova biti na istoj osnovi, ali i po principu dvije negacije moguće je očekivati jedinstven službeni stav, smatra direktor banjalučkog Centra za međunarodne studije Miloš Šolaja:
„Prije svega zbog unutrašnjih odnosa, unutrašnjih teritorijalnih i drugih razloga, u BiH vjerovatno nikome ne odgovara da Kosovo bude nezavisno, a s druge strane i Republici Srpskoj, koja ipak predstavlja jedan dio ukupnog srpskog nacionalnog totaliteta, ne bi odgovaralo, iako bi praktično moglo da bude neki povod za veću samostalnost.“
Spoljnopolitički komentator Televizije Federacije BiH Mladen Marić podsjeća na činjenicu da svaka država prvo treba imati priznanje Ujedinjenih naroda:
„Pa čini mi se da Ujedinjeni narodi neće priznati Kosovo jer su oni nekoliko puta raspravljali o tome i sad je problem prebačen na Evropsku uniju i NATO da oni to rješavaju.“
Marić Kosovo posmatra kroz prizmu Srbije, za koju kaže da mora biti stabilna ukoliko se želi stabilna politička situacija u regionu:
„Ako najvećoj državi oduzimate još nešto, ta država se može malo još više pobuniti. Ja mislim čak da će ovi idući izbori u Srbiji možda na vlast ponovo dovesti radikale upravo zahvaljujući tom upornom insistiranju Zapada da Kosovo treba biti nezavisno. Ja malo gledam šire. Recimo, gledam na taj palestinski problem koji već 60 godina nije riješen. Mogli bi i Palestinci, kao ovi na Kosovu, reći haj’mo i mi proglasiti državu, a ne mogu. Pa ima još naroda u svijetu. Pa i Baski u Španiji. Prema tome, ja sam u suštini protiv tog procesa jer mislim da će proizvesti određenu nestabilnost i ovdje.“
BiH najvjerovatnije najduže će razmišljati kada je u pitanju nezavisnost Kosova, navodi Miloš Šolaja:
„S druge strane će vjerovatno taj stav biti izbalansiran onako kako to već i danas službeno ide - da se svodi sve na odnose Beograda i Prištine i mislim da će to i dalje trajati. Ono što je bitno za Kosovo i Metohiju reći jeste da je to ustvari samo povod na kojem se dešava visoka politika i prema tome sve će oči i dalje gledati u Savjet bezbjednosti. BiH sa svojim unutrašnjim problemima ima mnogo više razloga da se bavi sobom nego pitanjem Kosova, iako je ono regionalno pitanje koje na svoj način utiče na BiH.“


Hrvatska ne želi ishitrene poteze


Hrvatska oko priznavanja Kosova ne namjerava trčati pred rudo, već će postupati onako kako će se ponašati vodeće zemlje onih integracija u kojima Hrvatska sebe vidi sutra - NATO-a i Europske unije.

Hrvatska će povodom proglašenja nezavisnosti Kosova postupati u skladu sa svojim interesima, odnosno sa svojim strateškim ciljevima, jedinstven je stav hrvatske vanjske politike. U interregnumu između dviju vlada nije bilo moguće dobiti neku aktualnu izjavu hrvatskih dužnosnika koja bi potvrdila ovaj već poznati stav, dapače dojučerašnji predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora Gordan Jandroković odbio nam je komentirati to pitanje – do sutra, kada se očekuje da će ga Sabor potvrditi na mjestu novog hrvatskog ministra vanjskih poslova. Postupanje Hrvatske u skladu sa njenim interesima očekuju svi relevantni analitičari. Za Radio slobodna Europa govori dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić:

«Hrvatska će slijediti svoje strateške ciljeve, a njeni strateški ciljevi su članstvo u NATO- u i Europskoj uniji , kao i dobri odnosi sa susjednim državama. To znači da će Hrvatska čekati da Kosovo priznaju Sjedinjene države, koje će sigurno biti prve, zatim će to učiniti Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka, a nakon njih će Kosovo priznati velik broj ostalih zemalja EU među kojima i Austrija, i nakon toga se može očekivati da to učini Hrvatska.»
To je stav koji podupiru i vladajući i oporba, i svi segmenti koji provode vanjsku politiku, procjenjuje Granić:

«To je ono što sigurno u ovom trenutku podržava i Predsjednik i premijer, a ja bih rekao i oporba, i nema nikakvih bitnih razlika u hrvatskoj vanjskoj politici.»
Hrvatska se oko Kosova mora ponašati kao većina zemalja Europske unije, ali u donošenju odluke Hrvatska ima i vlastite motive, podsjeća u izjavi za naš radio politički analitičar i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan:

«Kosovski Albanci očekuju da će Hrvatska u ovom slučaju biti principijelna – naime, ako je Hrvatska stekla pravo na nezavisnost, Kosovo ima pravo polagati nadu da će taj isti princip biti primijenjen i na Kosovo.»
Socijaldemokratski «ministar vanjskih poslova u sjeni» Neven Mimica kaže za naš radio kako Hrvatska svojom odlukom da oko priznavanja Kosova slijedi većinu zemalja Europske unije pokazuje da je postala dio europske vanjske politike:

«Odnosno, Hrvatska pokazuje da je spremna nositi se i sa posljedicama takve europske, a onda i svoje vlastite odluke u smislu pokazivanja i Srbiji i svima u regiji da konačno rješenje statusa Kosova ne znači potrebu izbora između odnosa sa Srbijom i odnosa sa Kosovom, nego da se cijeli taj paket regionalne stabilnosti ipak treba staviti u dugoročniji kontekst i Srbije i Kosova i svih zemalja Jugoistočne Europe unutar članstva u Europskoj uniji.»

Makedonci će pratiti stavove Zapada

Branko Crvenkovski


Nema promene u stavu makedonskih vlasti u vezi rešavanja konačnog statusa Kosova i oko priznavanja eventualno proglašene nezavisnosti. Najviši pretstavnici državnog vrha u svim javnim nastupima o ovom pitanju ponavljaju da će Makedonija, kao kandidat za članstvo u Evropsku uniju i NATO, usaglasiti svoju politiku sa ovim institucijama.

Predsednik države Branko Crvenkovski nedavno je istakao da je još od početka u interesu Makedonije kao neposrednog suseda, da ovo pitanje bude definisano rezolucijom Saveta bezbednosti UN. Ali, kaže Crvenkovski, imajući u obzir trenutno stanje, mnogo je izvesnije da će Brisel i Vašington u zajedničkoj koordinaciji pristupiti primeni plana Martija Ahtisarija, ili neke njegove modifikovane forme:

“Republika Makedonija, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, pratiće zajedničku usaglašenu politiku Alijanse i EU.”

I ministar spoljnih poslova Antonio Milošoski u nedavnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa, na pitanje da li će Makedonija među prvima priznati eventualnu nezavisnost Kosova, odgovorio je:

“Pristup ka priznavanju tog konačnog statusa, bez obzira kakav će biti, ne verujem da će doći pojedinačno. Bliža mi je varijanta da će to biti u nekoj grupnoj formi zemalja koji imaju zajednički pristup prema određenim pitanjima. Makedonija kao zemlja kandidat za članstvo u EU i NATO-u, i sa SAD kao strateškim partnerom, usaglasiće stavove sa ovom grupom zemalja.”

Šef makedonske diplomatije kaže da će Makedonija biti deo tog procesa, a da se pri tome ne izdvaja ili odskače kao prva ili poslednja. U međuvremenu, makedonska država je, u skladu sa obavezama koji proizilaze iz njenog kandidatskog statusa, aktivirala vizni režim za oko 140 država u svetu. U Ministarstvu spoljnih poslova kažu da za žitelje Kosova neće biti potrebna viza za ulazak u Makedoniju sve dok imaju pasoše izdate od strane UNMIK-a. Vize će biti obavezne ukoliko Kosovo postane nezavisna država i njegove vlasti počnu izdavati putne isprave. I za ostale zemlje iz nekadašnje Jugoslavije se ne uvode vize, jer su neke od njih već članice Unije, neke su kandidati za to, a ostali su potpisali dogovore za olakšanje viznog režima.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Omer Karabeg

    Novinar RSE od osnivanja Balkanskog servisa. Marta 1994. pokrenuo emisiju "Most" s namerom da uspostavlja ratom pokidane veze između ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Dobitnik je nagrade "Jug Grizelj" Nezavisnog udruženje novinara Srbije (NUNS) i nagrade "Erhard Busek" Medijske organizacije Jugoistočne Evrope (SEEMO).

  • 16x9 Image

    Blagoja Kuzmanovski

    U novinarstvu je od 1993. kada počinje da radi u dnevnoj redakciji Makedonskog radija. Bio urednik i voditelj dnevno-političkih informativnih emisija. Od 2002. godine šef dopisništva RSE u Skoplju.

  • 16x9 Image

    Iva Martinović

    Posle petooktobarskih promena počinje da radi na beogradskom radiju Studio B, u početku kao novinar-reporter, a potom i kao urednik informativnih emisija. U aprilu 2007. prelazi na RSE, gde radi kao novinar-reporter i voditelj dnevnih informativnih emisija.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG