Osim kompromisa o nekim ključnim aspektima reforme policije, drugih pomaka nema. Mapa policijskih regija i ostaje najtvrđi orah u pregovorima. To opozicione partije navodi na ocjenu o nedopustivoj lakoći pristupa ključnom uslovu za približavanje BiH evropskim integracijama. Tomislav Limov, Socijaldemokratska partija BiH:
“Ovo što oni prikazuju kao dogovor je ustvari zamagljivanje stvari, jer dogovoriti se o jednoj službi forenzike i o obrazovnom sustavu jeste dobro, ali to je sasvim neodovoljno da bismo mogli govoriti o reformi. Reforma znači mijenjanje postojećih odnosa. Reforma znači izgrađivanje institucija na razini države BiH i stavljanje kompletne policije pod ingerencije institucija BiH.”
Jedan od principa Evropske unije je policija bez političkog uticaja, što je u bosanskohercegovačkoj aktuelnoj situaciji gotovo nemoguća misija, smatraju u Novoj hrvatskoj inicijativi. Dobrica Jonjić također upozorava:
“Kako ćemo postići taj princip ako zagovaramo da lokalne policijske oblasti ne mogu prelaziti entitetske granice i granice kantona? Znači to isključuje jedno drugo. Vladajuće strukture žele imati dominantan politički uticaj nad operativnim radom policije i to je osnovni razlog zbog čega se ne mogu dogovoriti. Ja se bojim trulih kompromisa koje je svojim nespretnim izjavama inicirao Visoki predstavnik i kojih se sada slijepo drže naročito predstavnici iz RS-a.”
Stručnjaci za ovu oblast tvrde da je previše politike već upetljano u stvaranje bitno drugačije bh. policije, a ona bi morala biti upravo izvan domašaja političkih igara. Profesor Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu Mirsad Abazović više puta je upozoravao:
“Bojim se onoga ne da će policija biti depolitizirana, nego da će u krajnjem biti do kraja politizirana. Zapravo, polazim od toga da je vrlo jednostavna definicija sigurnosti, pa unutar toga i policijskih struktura, da je sigurnost sistemska djelatnost države, a ne ni političkih stranaka i, kako se voli kazati, političkih volja.”
Demokratski narodni savez RS-a zastupa stav kako predstavnici vladajućih političkih partija nisu u stanju postići tako važan dogovor kao što je reforma policije. Drago Kalabić:
“Postojeće političke garniture koje sada nose taj proces, radi se o političkim gubitnicima. Jer, da budemo realni, tri stranke odgovorne za neviđen kriminal na ovim prostorima, odgovorne za ratne zločine, odgovorne za haos u BiH, ja lično mislim, ne žele uspješnu, demokratsku policiju na ovim prostorima, jer bi ona prvo došla njima glave. Ono što sam primjetio, da se sada bave jeste predstava za narod kako da učešćem u reformama policije ne ogade sebe biračima pred predstojeće izbore.”
Većina građana, pak, brine za vlastitu sigurnost:
“Bila je tuča u mojoj zgradi, ispred mojih vrata. Pozivala sam policiju, niko ništa nije reagovao. Znači, uopšte se ne osjećam bezbjednom.”
Upućeniji građani postavljaju suštinsko pitanje:
“Hoćemo li mi praviti rekonstrukciju da se približavamo Evropi ili da se udaljavamo od nje?”
Reforma policije BiH će biti težak zadatak, poput penjanja na Mount Everest, izjavio je Visoki predstavnik Pedi Ešdaun, na početku pregovora. I bio je u pravu.
“Ovo što oni prikazuju kao dogovor je ustvari zamagljivanje stvari, jer dogovoriti se o jednoj službi forenzike i o obrazovnom sustavu jeste dobro, ali to je sasvim neodovoljno da bismo mogli govoriti o reformi. Reforma znači mijenjanje postojećih odnosa. Reforma znači izgrađivanje institucija na razini države BiH i stavljanje kompletne policije pod ingerencije institucija BiH.”
Jedan od principa Evropske unije je policija bez političkog uticaja, što je u bosanskohercegovačkoj aktuelnoj situaciji gotovo nemoguća misija, smatraju u Novoj hrvatskoj inicijativi. Dobrica Jonjić također upozorava:
“Kako ćemo postići taj princip ako zagovaramo da lokalne policijske oblasti ne mogu prelaziti entitetske granice i granice kantona? Znači to isključuje jedno drugo. Vladajuće strukture žele imati dominantan politički uticaj nad operativnim radom policije i to je osnovni razlog zbog čega se ne mogu dogovoriti. Ja se bojim trulih kompromisa koje je svojim nespretnim izjavama inicirao Visoki predstavnik i kojih se sada slijepo drže naročito predstavnici iz RS-a.”
Stručnjaci za ovu oblast tvrde da je previše politike već upetljano u stvaranje bitno drugačije bh. policije, a ona bi morala biti upravo izvan domašaja političkih igara. Profesor Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu Mirsad Abazović više puta je upozoravao:
“Bojim se onoga ne da će policija biti depolitizirana, nego da će u krajnjem biti do kraja politizirana. Zapravo, polazim od toga da je vrlo jednostavna definicija sigurnosti, pa unutar toga i policijskih struktura, da je sigurnost sistemska djelatnost države, a ne ni političkih stranaka i, kako se voli kazati, političkih volja.”
Demokratski narodni savez RS-a zastupa stav kako predstavnici vladajućih političkih partija nisu u stanju postići tako važan dogovor kao što je reforma policije. Drago Kalabić:
“Postojeće političke garniture koje sada nose taj proces, radi se o političkim gubitnicima. Jer, da budemo realni, tri stranke odgovorne za neviđen kriminal na ovim prostorima, odgovorne za ratne zločine, odgovorne za haos u BiH, ja lično mislim, ne žele uspješnu, demokratsku policiju na ovim prostorima, jer bi ona prvo došla njima glave. Ono što sam primjetio, da se sada bave jeste predstava za narod kako da učešćem u reformama policije ne ogade sebe biračima pred predstojeće izbore.”
Većina građana, pak, brine za vlastitu sigurnost:
“Bila je tuča u mojoj zgradi, ispred mojih vrata. Pozivala sam policiju, niko ništa nije reagovao. Znači, uopšte se ne osjećam bezbjednom.”
Upućeniji građani postavljaju suštinsko pitanje:
“Hoćemo li mi praviti rekonstrukciju da se približavamo Evropi ili da se udaljavamo od nje?”
Reforma policije BiH će biti težak zadatak, poput penjanja na Mount Everest, izjavio je Visoki predstavnik Pedi Ešdaun, na početku pregovora. I bio je u pravu.
