Dostupni linkovi

Ulazi li Srbija u evropski obrazovni prostor?


Predlog novog zakona o visokom obrazovanju donosi niz novina u sferi školstva što bi trebalo da domaći sistem obrazovanja uskladi sa Bolanjskom deklaracijom i načinom edukacije koja se sprovodi u većin evropskih zemalja. Prema predloženom zakonu diplome prvog stepena će se dobijati već nakon tri ili četiri godine studija, o čemu razgovaramo sa pomoćnikom ministra za prosvetu Emilijom Stanković.

“Predlog zakona o viskom obrazovanju nas uvodi definitivno u evropski obrazovani prostor: Sva rešenja predložena u zakonu u potpunosti preuzimaju principe Bolonjske deklaracije i onoga što je u Evropi usvojeno kao standard. To je pre svega dvostpenost studiranja, uvođenja potpuno novog sistema različitog od onog koji je do sada bio doktorskih studija, uvođenje jednosemestarnih predmeta, prenosa bodova koji onda, naravano, omogućava veću mobilnost kako studenata tako i profesora i apsolutno povećava kvalitet visokog obrazovanja.”

Tako novi zakon između ostalog predviđa da studenti koji se finansiraju iz budžeta obavezni da svake školske godine sakupe određeni broj bodova ili u protivnom prelaze na samofinansiranje. Sa druge strane ako se ni posle i tri pokušaja ne položi određeni ispit, studenti će morati da ponovo upišu istu godinu. Da li uz sve druge promene ovaj zakon donosi stvarnu reformu visokog obrazovanja u Srbiji, upitali smo profesora Elektrotehničkog fakulteta Srbijanku Turajlić, koja je u prethodnom sazivu Vlade obavljala dužnost pomoćnika ministra prosvete.

“Ovaj deo koji se tiče sistema studiranja je jedini koji može zaista da donese ozbiljnu reformu u načinu studiranja. Ali, nijedan zakon ne donosi reformu, zakon treba da omogući reformu. Što se tiče reforme same strukture univerziteta koja je, ja takođe mislim neophodna, to ovaj zakon ne donosi.”

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije, Srbija se obavezala da reformiše visokoškolski obrazovni sistem u skladu sa drugim evropskim zemljama tako da bi 2010. godine bila uspostavljena evropska zona visokog obrazovanja. Koliko su ove obaveze uticale na pripremu novog zakona o visokom obrazovanju, upitali smo pomoćnika ministra prosvete Emiliju Stanković.

”Predlog zakona predstavlja jako veliki korak napred u obrazovanju i onome što u svakom slučaju treba da se uradi nezavisno od toga da li je Bolonjska deklaracija prihvaćena ili nije. Znači to je nešto što zaista uvodi novi kvalitet u oblast visokog obrazovanja.”

U Ministarstvu prosvete tvrde da će usvajanjem tog zakona omogućiti puna autonomija univerziteta. Njima se promoviše koncept integrisanog univerziteta koji predviđa da je univerzitet nosilac svih aktivnosti ali se istovremeno daje puna sloboda da svaki fakultet sam uradi svoju unutrašnju organizaciju, što bi trebalo da se ostvari osnivanjem posebnog tela koji će se zvati Nacionalni prosvetini savet. Profesor Srbijanka Turajlić međutim upozorava da se načinom izbora ovog saveta otvaraju vrata za različite manipulacije.

“Jedno telo tog tipa koje bi vodilo politiku visokog obrazovanja je potrebno. Ono šta ja mislim da nije dobro, čini mi se da ga bira Skupština, će dovesti do političkih prepucavanja a ne do toga da ćemo da dobijemo ljude koji hoće i žele da se bave visokim obrazovanjem. Dakle, postoji opasnost od upliva političkih interesa i postoji opasnost od toga da vi zapravo u njega stavite ljude koji nemaju ni želje ni volje da se bave visokim obrazovanjem.”
XS
SM
MD
LG