Posljednja vijest u vezi sa skorašnjim Sarajevo Film Festivalom kaže kako će se, između drugih, ovdje pojaviti i velikan svjetske kinematografije Klod Leluš. Premalo je vremena da podsjećamo s kim će se sve gosti Festivala družiti desetak uzbudljivih augustovskih dana, ali i pomenuto ime svjedoči o ugledu ove, po svemu sudeći, najznačajnije regionalne smotre. Donedavna, oprezniji Sarajlija bi susprezao lokal-patriotski ponos i ovu činjenicu govorio ispod glasa, ali danas o tom se može i zvanično. Mirsad Purivatra, osnivač i direktor SFF-a:
„Kažem da smo ohrabreni činjenicom da su regionalni autori devet zemalja, od Mađarske do Albanije, producenti, autori, mediji, fondovi, ministarstva, zaista gotovo jednoglasno prihvatili 'Sarajevo' kao svoj festival, da smo dobili uvid u preko 90 posto filmova koji su snimljeni u regiji i da smo imali fantastičan uvid i dovoljno vremena da ocijenimo te filmove.“
Utemeljen 1995-te, još dok je trajao rat, Festival je iz godine u godinu rastao, širio svoje programe, postao regionalnom smotrom, a onda prerastao u mjesto gdje se djele naprestižnije filmske nagrade na prostoru evropskog jugoistoka. O tome govori Elma Tataragić, festivalski selektor:
„Dobili smo promotore među tim autorima, rediteljima i generalno među tim kinematografijama, i zaista se osjetio veliki napredak u odnosima sa producentima, sa autorima, sa filmskim festivalima iz regije, pa i šire. Sarajevo Film Festival je od prošle godine zaista priznat kao centar regiona, možda i šire, priznat je kao mjesto gdje svi žele doći, gdje svi žele predstaviti svoje filmove i promovirati ih, i to ne samo svoje filmove koje su upravo završili, koji imaju svjetsku, međunarodnu, evropsku ili regionalnu premijeru u takmičarskom programu, nego i svoje buduće projekte sa SineLinkom i koprodukcijskim marketom.“
Selektorski tim pregledao je više od 70 filmova, a za nagrade žirija kojim predsjedava proslavljeni beogradski glumac Miki Manojlović, ove će godine konkurisati reditelji iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Rumunije, Srbije i Crne Gore, te Slovenije. Neki od filmova ovdje će doživjeti svjetske premijere, a neki, pak, pojavljuju se po prvi put na ovdašnjim prostorima. Ponovo Elma Tataragić:
„Imamo 11 filmova. Jedan od razloga zašto je selekcija jača i bolja jeste upravo strateška odluka koju smo donijeli prošle godine uključivanjem Mađarske u takmičarski program, koja se zaista odlikuje sjajnom, vitalnom i kvalitetnom filmskom produkcijom, te je samim tim to utjecalo i na ovogodišnju selekciju.“
Sudeći prema najavama selektora, slijedeće godine očekuje se još oštrija konkurencija:
„Zbog dobrog iskustva sa Mađarskom i zbog velikog interesovanja filmadžija iz Grčke i Turske, gala projekcijama filmova 'Čekajući oblake' Jesima Ustaoglua i 'Taoci' Konstantinosa Đanarisa iz Grčke, najavljujemo ulazak Grčke i Turske u takmičarski program 2006. godine, što će još više poboljšati selekciju takmičarskog programa iduće godine.“
Mora se priznati da su mnogi svjetski filmski velikani pohodili Sarajevo Film Festival, isključivo iz egzotičnih ili barem veoma posebnih razloga. Motivi su im sad posve poslovni. Ponovo direktor Mirsad Purivatra:
„Jedan ovakav koncept bio je dovoljan u protekle 2-3 godine da ubijedi predstavnike najvećih svjetskih festivala (šest ili sedam festivala koji praktično kroje čitavu industriju svjetskog filmskog biznisa: Kan, Berlin, Venecija, Sandans, Roterdam), dakle, predstavnici tih šest festivala će doći u Sarajevo i dolaze zaista sa željom ne samo da vide ove filmove, nego da upravo vide nove projekte na SineLinku i da na taj način praktično probaju da rezervišu neke od tih filmova za svoje festivale.“
Mirsad Purivatra očekuje kako će se u vrijeme Festivala, a načelni dogovori su već postignuti, ovdje okupiti nadležni ministri iz zemalja regiona i da će dobra iskustva u dosadašnjoj saradnji biti i institucionalizirana.
„Nadam se da ćemo na kraju Festivala napraviti ono što je već godinu dana projekat koji, čini mi se, dugoročno rješava mnoge probleme, ne samo u produkciji, nego i u kvalitetu produkcije, a to je formiranje regionalnog koprodukcijskog fonda, dakle potpisivanje jednog protokola koji bi trebao da omogući još stabilniju proizvodnju filmova, ne samo ovdje u Bosni, ne u regionu, nego uvezivanje onoga što jeste danas osnova proizvodnje evropskog filma, to je koprodukcija, uvezivanje sa “Evroimažom” i sa drugim producentima.“
Takmičarska selekcija samo je dio bogatog programa za koji vlada veliko interesovanje svjetskih medija. Svoje su novinare već akreditovali vodeći filmski magazini i velike televizijske kompanije.
„Kažem da smo ohrabreni činjenicom da su regionalni autori devet zemalja, od Mađarske do Albanije, producenti, autori, mediji, fondovi, ministarstva, zaista gotovo jednoglasno prihvatili 'Sarajevo' kao svoj festival, da smo dobili uvid u preko 90 posto filmova koji su snimljeni u regiji i da smo imali fantastičan uvid i dovoljno vremena da ocijenimo te filmove.“
Utemeljen 1995-te, još dok je trajao rat, Festival je iz godine u godinu rastao, širio svoje programe, postao regionalnom smotrom, a onda prerastao u mjesto gdje se djele naprestižnije filmske nagrade na prostoru evropskog jugoistoka. O tome govori Elma Tataragić, festivalski selektor:
„Dobili smo promotore među tim autorima, rediteljima i generalno među tim kinematografijama, i zaista se osjetio veliki napredak u odnosima sa producentima, sa autorima, sa filmskim festivalima iz regije, pa i šire. Sarajevo Film Festival je od prošle godine zaista priznat kao centar regiona, možda i šire, priznat je kao mjesto gdje svi žele doći, gdje svi žele predstaviti svoje filmove i promovirati ih, i to ne samo svoje filmove koje su upravo završili, koji imaju svjetsku, međunarodnu, evropsku ili regionalnu premijeru u takmičarskom programu, nego i svoje buduće projekte sa SineLinkom i koprodukcijskim marketom.“
Selektorski tim pregledao je više od 70 filmova, a za nagrade žirija kojim predsjedava proslavljeni beogradski glumac Miki Manojlović, ove će godine konkurisati reditelji iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Rumunije, Srbije i Crne Gore, te Slovenije. Neki od filmova ovdje će doživjeti svjetske premijere, a neki, pak, pojavljuju se po prvi put na ovdašnjim prostorima. Ponovo Elma Tataragić:
„Imamo 11 filmova. Jedan od razloga zašto je selekcija jača i bolja jeste upravo strateška odluka koju smo donijeli prošle godine uključivanjem Mađarske u takmičarski program, koja se zaista odlikuje sjajnom, vitalnom i kvalitetnom filmskom produkcijom, te je samim tim to utjecalo i na ovogodišnju selekciju.“
Sudeći prema najavama selektora, slijedeće godine očekuje se još oštrija konkurencija:
„Zbog dobrog iskustva sa Mađarskom i zbog velikog interesovanja filmadžija iz Grčke i Turske, gala projekcijama filmova 'Čekajući oblake' Jesima Ustaoglua i 'Taoci' Konstantinosa Đanarisa iz Grčke, najavljujemo ulazak Grčke i Turske u takmičarski program 2006. godine, što će još više poboljšati selekciju takmičarskog programa iduće godine.“
Mora se priznati da su mnogi svjetski filmski velikani pohodili Sarajevo Film Festival, isključivo iz egzotičnih ili barem veoma posebnih razloga. Motivi su im sad posve poslovni. Ponovo direktor Mirsad Purivatra:
„Jedan ovakav koncept bio je dovoljan u protekle 2-3 godine da ubijedi predstavnike najvećih svjetskih festivala (šest ili sedam festivala koji praktično kroje čitavu industriju svjetskog filmskog biznisa: Kan, Berlin, Venecija, Sandans, Roterdam), dakle, predstavnici tih šest festivala će doći u Sarajevo i dolaze zaista sa željom ne samo da vide ove filmove, nego da upravo vide nove projekte na SineLinku i da na taj način praktično probaju da rezervišu neke od tih filmova za svoje festivale.“
Mirsad Purivatra očekuje kako će se u vrijeme Festivala, a načelni dogovori su već postignuti, ovdje okupiti nadležni ministri iz zemalja regiona i da će dobra iskustva u dosadašnjoj saradnji biti i institucionalizirana.
„Nadam se da ćemo na kraju Festivala napraviti ono što je već godinu dana projekat koji, čini mi se, dugoročno rješava mnoge probleme, ne samo u produkciji, nego i u kvalitetu produkcije, a to je formiranje regionalnog koprodukcijskog fonda, dakle potpisivanje jednog protokola koji bi trebao da omogući još stabilniju proizvodnju filmova, ne samo ovdje u Bosni, ne u regionu, nego uvezivanje onoga što jeste danas osnova proizvodnje evropskog filma, to je koprodukcija, uvezivanje sa “Evroimažom” i sa drugim producentima.“
Takmičarska selekcija samo je dio bogatog programa za koji vlada veliko interesovanje svjetskih medija. Svoje su novinare već akreditovali vodeći filmski magazini i velike televizijske kompanije.
