Obrazlažući zbog čega Ranko Krivokapić ne može predsjedavati crnogorskim parlamentom, poslanik Narodne stranke Predrag Popović je citirao izjavu datu radiju Slobodna Evropa koju su prenijeli crnogorski mediji, a koja se odnosi na Krivokapićevu reakciju na izjavu glavnog tužioca Karle Del Ponte, koja je najavila da su istrage za sukob na dubrovačkom ratištu završene:
“U izjavi koju sam već pomenuto na startu radiju Slobodna Evropa, koju je prenijela agencija “Mina”, a objavile dnevne novine “Vijesti” u svom broju od 4. februara 2005. godine i koja do danas nije dematovana, predsjednik parlamenta Krivokapić je, između ostalog, izjavio da su “Crnogorci u Beogradu bili obične marionete i da nijesu vrijedni fišeka”. Nije zabilježeno da predsjednik bilo kojeg parlamenta prema bilo kome, a naročito prema svojim državljanima, ma kako mu se oni sviđali, njihovi stavovi dopadali, politički ili bilo koji drugi, ma šta o njima mislio, da se odnosi na ovakav monstruozan način”.
Na drugoj strani, potpredsjednik parlamenta i Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder je odbacio navode Popovića, tvrdeći da Krivokapić nije iznio loš sud prema Crnogorcima u Beogradu i državljanima Crne Gore koji žive u Srbiji, već je isključivo govorio o tadašnjim liderima savezne države:
“Ne svi Crnogorci koji žive u Beogradu, već oni koji su u jednom od najtragičnijih i najsramnijih perioda istorije XX vijeka bili tek puke marionete i izvršioci drugih konstruktora ubijanja do tada respektabilne evropske države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te da kao takvi ne zavrijeđuju ni sudsko bavljenje njima”.
Poslanici Socijaldemokratske partije i Narodne stranke su se složili da kvalifikacija i kovanica da neko nije vrijedan fišeka predstavlja uvredu na račun onoga na koga se odnosi, ali se nijesu složili oko toga da li je Narodna stranka pogrešno interpretirala izjavu Ranka Krivokapića. Predsjednik Narodne stranke Dragan Šoć je ostao pri tome da je Krivokapić uvredu uputio svim Crnogorcima u Beogradu i upitao Krivokapića da li je uvredu uputio i premijeru Milu Đukanoviću koji je u vrijeme dubrovačkog ratišta bio, takođe, na premijerskoj funkciji:
“Ne može biti kriv Momir Bulatović, a nevin Milo Đukanović. Jedan do drugoga, na istoj fotografiji, u istom događaju, u istom kontekstu, u istom istorijskom ambijentu. Ovaj je kriv zato što je politički i dalje ostao nepodoban, a ovaj se iskupio, revidirao stavove, što bi rekli u nekom periodu neki od ovdje prisutnih”.
Poslanici SDP-a su ostali pri stavu da Krivokapić nije pominjao nikog do članove najvišeg rukovodstva u Saveznoj Republici Jugoslaviji i konstatovali da je metafora koja je upotrijebljena bila preoštra. Rifat Rastoder:
“Konkretna lica, konkretan povod i konkretan odgovor. Sporno je sad, gospodine Bulatoviću, ono zbog čega ste podnijeli prijedlog da li predsjednik traba i da li je mogao upotrijebiti takvu metaforu i složili smo se. Drago mi je da smo se složili. Riječ je o vrijednosnom sudu, a ne ni o kakvom nasilničkom podsticaju ili odnosu prema tim, čak ni ovim licima”.
Vladajuća koalicija najavila je da neće podržati inicijativu za razriješenje Krivokapića sa mjesta predsjednika parlamenta i konstatovali da taj prijedlog neće proći. Poslanici su proširili raspravu na ostale teme koje se odnose na crnogorsku himnu o učešću na dubrovačkom ratištu, partizanima i četnicima, evropskim integracijama i referendumu o državnom statusu.
Spornu izjavu Krivokapić je dao Radiju Slobodna Evropa 3. februara u razgovoru koji je obavljen povodom izjave glavnog tužioca Haškog tribunala Karle del Ponte da je završila sa istragama koje se odnose na dubrovačko ratište. Slijedi dio razgovora koji je predmet skupštinske rasprave:
RSE: Smatrate li da je ova izjava Karle Del Ponte donijela jedno olakšanje za jedan broj ljudi u Crnoj Gori za koje se špekulisalo da bi mogli biti interesantni za tužilaštvo?
KRIVOKAPIĆ: Mislim, iz te podaničke logike koju su oni živjeli i njom se rukovodili, to je za njih olakšanje. Međutim, da su nekog drugog tipa ljudi uvrijedili bi se zašto odgovaraju ljudi koji nijesu imali ovlašćenje u tom pariodu i bili su niži za njih po Ustavu, na primjer, Savezne Republike Jugoslavije. Gospodin Milošević je tada bio manje ovlašćen od gospodina Momira Bulatovića i tako redom. Jasno je zbog Crne Gore što niko od kakvih takvih čelnika Crne Gore ne odgovara, ali to pokazuje da su i Hag i druge institucije shvatile da su Crnogorci u Beogradu bile obične marionete i da nijesu bitni ni da odgovaraju, što bi se reklo. To bi u Crnoj Gori rekli: “Nijesu vrijedni fišeka”.
Na drugoj strani, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Miodrag Iličković povodom inicijative opozicije za smjenu Krivokapića, kaže da se radi o jevtinoj manipulaciji opozicije i da nije tačno da je Krivokapić govorio o Crnogorcima u Beogradu:
“Čitava stvar je pominjana u kontekstu funkcionera bivše savezne Vlade ili crnogorskih političara koji su u to vrijeme bili na određenim funkcijama za vrijeme Slobodana Miloševića i o bezvrijednosti svega toga što je rađeno, odnosno na što su svi ti ljudi pristajali pod tom vlašću da rade. Da li je pominjanje fišeka u tom kontekstu najsrećnije, nijesam siguran, ali ono što u suštini brine Narodnu stranku to je ono za što se mi kao partija i Krivokapić kao naš predsjednik zalažemo, a to je da smo protiv saveza srpskih zemalja, da smo protiv potiranja crnogorske nacije, crnogorskog identiteta, crnogorskog jezika, što smo bili protiv pohoda na Dubrovnik, što smo bili protiv etničkog čišćenja Bukovice i tako dalje. To je suština”.
“U izjavi koju sam već pomenuto na startu radiju Slobodna Evropa, koju je prenijela agencija “Mina”, a objavile dnevne novine “Vijesti” u svom broju od 4. februara 2005. godine i koja do danas nije dematovana, predsjednik parlamenta Krivokapić je, između ostalog, izjavio da su “Crnogorci u Beogradu bili obične marionete i da nijesu vrijedni fišeka”. Nije zabilježeno da predsjednik bilo kojeg parlamenta prema bilo kome, a naročito prema svojim državljanima, ma kako mu se oni sviđali, njihovi stavovi dopadali, politički ili bilo koji drugi, ma šta o njima mislio, da se odnosi na ovakav monstruozan način”.
Na drugoj strani, potpredsjednik parlamenta i Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder je odbacio navode Popovića, tvrdeći da Krivokapić nije iznio loš sud prema Crnogorcima u Beogradu i državljanima Crne Gore koji žive u Srbiji, već je isključivo govorio o tadašnjim liderima savezne države:
“Ne svi Crnogorci koji žive u Beogradu, već oni koji su u jednom od najtragičnijih i najsramnijih perioda istorije XX vijeka bili tek puke marionete i izvršioci drugih konstruktora ubijanja do tada respektabilne evropske države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te da kao takvi ne zavrijeđuju ni sudsko bavljenje njima”.
Poslanici Socijaldemokratske partije i Narodne stranke su se složili da kvalifikacija i kovanica da neko nije vrijedan fišeka predstavlja uvredu na račun onoga na koga se odnosi, ali se nijesu složili oko toga da li je Narodna stranka pogrešno interpretirala izjavu Ranka Krivokapića. Predsjednik Narodne stranke Dragan Šoć je ostao pri tome da je Krivokapić uvredu uputio svim Crnogorcima u Beogradu i upitao Krivokapića da li je uvredu uputio i premijeru Milu Đukanoviću koji je u vrijeme dubrovačkog ratišta bio, takođe, na premijerskoj funkciji:
“Ne može biti kriv Momir Bulatović, a nevin Milo Đukanović. Jedan do drugoga, na istoj fotografiji, u istom događaju, u istom kontekstu, u istom istorijskom ambijentu. Ovaj je kriv zato što je politički i dalje ostao nepodoban, a ovaj se iskupio, revidirao stavove, što bi rekli u nekom periodu neki od ovdje prisutnih”.
Poslanici SDP-a su ostali pri stavu da Krivokapić nije pominjao nikog do članove najvišeg rukovodstva u Saveznoj Republici Jugoslaviji i konstatovali da je metafora koja je upotrijebljena bila preoštra. Rifat Rastoder:
“Konkretna lica, konkretan povod i konkretan odgovor. Sporno je sad, gospodine Bulatoviću, ono zbog čega ste podnijeli prijedlog da li predsjednik traba i da li je mogao upotrijebiti takvu metaforu i složili smo se. Drago mi je da smo se složili. Riječ je o vrijednosnom sudu, a ne ni o kakvom nasilničkom podsticaju ili odnosu prema tim, čak ni ovim licima”.
Vladajuća koalicija najavila je da neće podržati inicijativu za razriješenje Krivokapića sa mjesta predsjednika parlamenta i konstatovali da taj prijedlog neće proći. Poslanici su proširili raspravu na ostale teme koje se odnose na crnogorsku himnu o učešću na dubrovačkom ratištu, partizanima i četnicima, evropskim integracijama i referendumu o državnom statusu.
Spornu izjavu Krivokapić je dao Radiju Slobodna Evropa 3. februara u razgovoru koji je obavljen povodom izjave glavnog tužioca Haškog tribunala Karle del Ponte da je završila sa istragama koje se odnose na dubrovačko ratište. Slijedi dio razgovora koji je predmet skupštinske rasprave:
RSE: Smatrate li da je ova izjava Karle Del Ponte donijela jedno olakšanje za jedan broj ljudi u Crnoj Gori za koje se špekulisalo da bi mogli biti interesantni za tužilaštvo?
KRIVOKAPIĆ: Mislim, iz te podaničke logike koju su oni živjeli i njom se rukovodili, to je za njih olakšanje. Međutim, da su nekog drugog tipa ljudi uvrijedili bi se zašto odgovaraju ljudi koji nijesu imali ovlašćenje u tom pariodu i bili su niži za njih po Ustavu, na primjer, Savezne Republike Jugoslavije. Gospodin Milošević je tada bio manje ovlašćen od gospodina Momira Bulatovića i tako redom. Jasno je zbog Crne Gore što niko od kakvih takvih čelnika Crne Gore ne odgovara, ali to pokazuje da su i Hag i druge institucije shvatile da su Crnogorci u Beogradu bile obične marionete i da nijesu bitni ni da odgovaraju, što bi se reklo. To bi u Crnoj Gori rekli: “Nijesu vrijedni fišeka”.
Na drugoj strani, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Miodrag Iličković povodom inicijative opozicije za smjenu Krivokapića, kaže da se radi o jevtinoj manipulaciji opozicije i da nije tačno da je Krivokapić govorio o Crnogorcima u Beogradu:
“Čitava stvar je pominjana u kontekstu funkcionera bivše savezne Vlade ili crnogorskih političara koji su u to vrijeme bili na određenim funkcijama za vrijeme Slobodana Miloševića i o bezvrijednosti svega toga što je rađeno, odnosno na što su svi ti ljudi pristajali pod tom vlašću da rade. Da li je pominjanje fišeka u tom kontekstu najsrećnije, nijesam siguran, ali ono što u suštini brine Narodnu stranku to je ono za što se mi kao partija i Krivokapić kao naš predsjednik zalažemo, a to je da smo protiv saveza srpskih zemalja, da smo protiv potiranja crnogorske nacije, crnogorskog identiteta, crnogorskog jezika, što smo bili protiv pohoda na Dubrovnik, što smo bili protiv etničkog čišćenja Bukovice i tako dalje. To je suština”.
