Dostupni linkovi

Neslavan rekorder u razmeni piratskih kopija


Ovo je slika piratskih kopija na carini u Hong Kongu. Srbija po procentu piratskih kopija konkuriše mnogim azijskim zemljama.
Ovo je slika piratskih kopija na carini u Hong Kongu. Srbija po procentu piratskih kopija konkuriše mnogim azijskim zemljama.

Srbija već godinama spada u red zemalja u kojim piraterija predstavlja veliki problem. Najviše se piraterišu filmovi, muzika, softveri, ali i mnoge druge stvari, čak i lekovi.

Stručnjaci ističu da za razliku od miloševićevog perioda kada je svaki kompjuter u sebi imao piratski softver, danas taj broj ipak manji, ali i dalje veoma visok.

Prema studijama analitičke kuće IDC nivo softverske piraterije u Srbiji je 78 odsto, što je i dalje među najvišim stopama regionu.

Za većinu građana Srbije softverska piraterija možda i nije tako vidljiv problem, jer broj onih koji poseduju personalni računar nije viši od 20 procenata.

Ipak, stručnjaci ističu da tako visok stepen softverske piraterije znatno utiče na državni budžet i predstavlja jednu od najozbiljnijih prepreka u procesu stvaranja Srbije kao informatičkog društva.

Miša Ognjanović, menadžer za zaštitu intelektualne svojine u Majkrosoftu i predsednik Odbora za zaštitu intelektualne svojine u Američkoj privrednoj komori u Srbiji, kaže za RSE, da je procenat poslovne piraterije nešto niži u odnosu na ukupan procenat softverske piraterije:

"Naravno poslovna piraterija nije na tom nivou, u tih 78 % spada i kućna piraterija - procenjujemo, što se tiče Majkrosofta, da je poslovna piraterija oko 55 %-60 %. Ultimativni cilj kome težimo je da piraterija bude na nivou EU što iznosu oko 35 %. Nadamo se da sa efektivnom primenom zakona u sledećih nekoliko godina možemo dovesti nivo piraterije na oko 50 %."

Jedna nedavna akcija koju je sprovela Biznis softver alijansa (BSA) koja se bavi promovisanjem bezbednog i legalnog digitalnog sveta, pod nazivom "Tajni kupac", pokazala je da piratski softver instalira 18,5 odsto distributera računarske opreme. Što znači da gotovo svaki peti vlasnik kompjutera ima nelegalni softver, međutim, ako se uzme u obzir i takozvana skrivena piraterija, onda procenat piraterije prelazi 50 procenata.

Dejan Ristanović, glavni i odgovorni urednik magazina PC PRESS kaže za RSE, da od odluke državnih zvaničnika zavisi da li će taj problem biti efikasno rešen. Prvi korak u tom pravcu jeste legalizovanje svih softvera u državnoj administraciji, kaže on :

"Država prvo mora da raščisti da li ona želi da koristi legalan softver, da li možda želi da koristi neki open-source softver koji je besplatan – to mora da se reši na nivou države. Ako državne institucije koriste nelegalan softver kako onda juriti firme i pojedince koji rade to isto."

Prema studijama analitičke kuće IDC Srbija je 2006. godine, za dva odsto smanjila nivo softverske piraterije u odnosu na 2005. Ipak, to je, kažu analitičari, još uvek visok nivo i država zbog toga godišnje gubi nekoliko desetina miliona evra. Miša Ognjanović ističe:

"I ja bih se pozvao na ovu IDC studiju koja kaže da u Srbiji ima čak 59 miliona nelegalnog softvera u korišćenju što znači da se sa sigurnošću može reći da bi Srbija suzbijanjem piraterije na efektivan način u svoj budžet mogla da ubaci desetine miliona eura. Slobodan sam da kažem da bi to sigurno bilo 20 miliona eura na godišnjem nivou."

Međutim, pored novčanih gubitaka, softverska piraterija jednako je opasna i po procese stvaranja odgovornog i informatičkog društva, kaže Dejan Ristanović:

"Glavna stvar je da mi nerazvijajući tržište softvera sečemo jednu vrlo značajnu granu privrede koja bi mogla da bude i izvozna šansa jer prodaja servisa i autsorsing je nešto gde bi imali mnogo šansi – svaka zemlja poput naše traži u svetu svoju šansu. Za to je neophodno da postoji normalno tržište softvera."

Iako zakoni u oblasti zaštite intelektualne svoji postoje oni se još uvek nedovoljno primenjuju kaže za RSE Dragomir Kojić, pravni zastupnik Biznis softver alijanse za Srbiju i Crnu Goru. On ističe da je do sada pred srbijanskim sudovima vođeno svega oko 50 krivičnih postupaka, a da za privredni prestup, još uvek, nije izrečena ni jedna kazna:

"Kao neko ko štiti prava vlasnika softvera mi smo nezadovoljni, naročito dužinom trajanja krivičnih postupaka koji mogu trajati par godina. Na sreću, ovim zakonom, posebnim ovlašćenjima radi efikasnije zaštite elektronske svojine, sve to se prebacuje na trgovinske sudove, u privredne prestupe. Mislim da će to biti mnogo efikasnije - tek sledeće godine u ovo doba ćemo zaista osetiti pravo smanjenje stope piraterije kod nas kada ovaj zakon bude počeo da se primenjuje."

XS
SM
MD
LG