Dostupni linkovi

Kada se Koštunica i Sanader slažu - strada BiH


Sarajevo, zgrada Predsjedništva BiH

Posljednje izjave Vojislava Koštunice i Ive Sanadera uzburkale su, ali i uznemirile javnost u BiH.

Da li se Srbija i Hrvatska vraćaju poraženim političkim ambicijama dijeljenja i prisvajanja dijelova susjedne države?

Na izjavu srbijanskog premijera Vojislava Koštunice da su očuvanje Kosova i Republike Srpske najpreči ciljevi državne i nacionalne politike Srbije, te jednostranu gradnju mosta na Pelješcu, koju je inicirao hrvatski premijer Ivo Sanader, među prvima je reagovao lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija:

«Ovaj njihov istup u zadnja dva dana izgleda kao da su ga dogovorili na nekakvoj tajnoj večeri u Karađorđevu u znak sjećanja na svoje idole i na propale projekte Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine.»

Obojica premijera nastupaju stranački, kaže Lagumdžija, a lokalne probleme projiciraju na BiH:

«S jedne strane Sanader kao da gubi živce gubeći bitku sa SDP-om u Hrvatskoj, a s druge strane Koštunica savršeno dobro zna da je Milošević davno toliko upropastio Srbiju i mogućnost reintegracije Kosova na drugačiji način od onoga što danas imamo na sceni, da vidi da objektivno ima problem kako da objasni svojim biračima zašto je on posljednji ugasio svjetlo ljudima kojima je tolikoga toga obećavao.»

Komentirajući izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da će Vojislav Koštunica dobiti po prstima i nosu ako se bude miješao u unutrašnje stvari BiH, Lagumdžija kaže:

«Očigledno je da Koštunica je naučio od svog idola da kad ima problem u Srbiji isporuči ga Bosni i Hercegovini, ponaša se prema BiH kako se ni rimski imperatori nisu ponašali prema nekim svojim dalekim provincijama. Dakle, neka on svoj nos stavlja gdje hoće, a ne stavlja ga tamo gdje mu nije mjesto, a sigurno mu nije mjesto u uređivanju unutrašnjih odnosa u BiH.»

I sam Komšić agencijama u BiH je potvrdio kako stoji iza svoje izjave, te naveo da «nismo zaboravili Koštuničina hodanja po BiH s kalašnjikovom u ruci”, te da svaka prijetnja upućena s njegove strane isključuje diplomatsku komunikaciju.

Nismo zaboravili Koštuničina hodanja po BiH sa kalašnjikovom u ruci - Željko Komšić

Na Komšićevu izjavu reagovao je i SNSD, a stavove prenosi Rajko Vasić:

«Ne vidim šta je loše u tome što je Koštunica ili neko drugi rekao da će se zalagati za poštovanje Dejtonskog sporazuma. To što je u Komšićevoj glavi se još uvijek vodi rat i što on još uvijek sjedi u rovu negdje na Igmanu i što je njegov cilj, odnosno njegovih nalogodavaca da se ukine RS, to ne može da se diže na nivo dvije države. Ustvari, Komšićeva izjava je posljedica antisrpske i antisrbijanske histerije koju je stvorio visoki predstavnik svojim odlukama o poslovnicima i o Zakonu o Savjetu ministara.»

I u odnosima sa Hrvatskom vanjska politika BiH ne idem pravcem koji neće opterećivati odnose, ističe Vasić i ocjenjuje:

«Imam utisak da se spoljna politika BiH vodi samo u interesu bošnjačkog naroda i stvaranja unaprijed programiranih sukoba zbog unutrašnje potrebe, zbog toga što ovdje postoje i Hrvati i Srbi. Međutim, rješenje zasad nije na pomolu, jer svako radi onako kako mu odgovara i svako radi u svojim partikularnim interesima.»

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Božidar Sekulić smatra kako je ovakav odnos i očekivan jer BiH nije u stanju da napravi kvalitetnu vanjsku politiku. Također napominje da međunarodna zajednica od Srbije i Hrvatske očekuje neku vrstu uplitanja:

«Računaju na to da su naše komšije iz Beograda i Zagreba dužne da se neprekidno petljaju i da negiraju tu mogućnost nastajanja političkih ljudi, osoba zdravih - ovo je sve nezdravo sada - koji će težiti da jednu samostalnu, autonomnu politiku spoljnu počnemo voditi.»

Za Sekulića postoji samo jedno rješenje:

«Jedino rješenje, ono dugoročno, je velikoga unutarnjega remonta - i državnoga i nacionalnog i socijalnog i političkog pitanja BiH.»

U Beogradu odbacuju optužbe

Nakon oštrih reči između Beograda i Sarajeva i tvrdnji nekih od političkih zvaničnika u BiH, da se nedavnim izjavama premijera Srbije Vojislava Koštunice, Srbija umešala u unutrašnje stvari BiH, zvaničnici Koštuničine stranke kažu da te optužbe nisu tačne.

Savetnik premijera Srbije za medije Srđan Djurić kritikovao je izjavu predsedavajućeg Predsedništva BiH Željka Komšića. "Primitivne, drske i ratoborne izjave Komšića samo potvrđuju da je neophodno najodlučnije braniti Dejtonski sporazum koji garantuje entitetski status i očuvanje Republike Srpske", rekao je Đurić agenciji Beta.

Srbija je jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma i ima interese da ono što piše u tom sporazumu bude sačuvano - Zoran Šami


Zoran Šami, visoko funcioner Koštuničine Demokratske stranke Srbije, u izjavi za RSE demantuje tvrdnje iz Sarajeva:

"Ne mešamo se u unutrašnje stvari BiH. Znate da je Srbija jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma i ima potpuno prirodne interese da ono što piše u tom sporazumu bude sačuvano u korist ne samo srpskog naroda u BiH, Republici Srpskoj, nego u korist svih nacija i naroda koji žive u BiH."

S druge strane, politčki analitičari ističu da Srbija kao potpisnik Dejtonskog sporazuma, može da sugeriše na neke, eventualne, nepravilnosti, ali da se to mora raditi na dipolamtski dopustiv način. Dušana Lazić iz Foruma za međunarodne odnose kaže za RSE da ako neko smatra da se Dejtonski sporazum krši:

"To može da se kaže uz, na primer, obrazloženje da to ne vodi normalizovanju odnosa u ovom regionu. Međutim, nešto više od toga, izjave koje mogu da zvuče dosta ekstremno i da zaoštravaju situaciju, bi trebalo izbegavati. S tog stanovišta mislim da izjave odavde, u vezi sa potezima visokog predstavnika Lajčaka, bi trebalo oprezno ocenjivati."

Ipak, Lazić naglašava da su Koštiničine izjave u vezi sa povezanošću slučajeva RS i Kosova, zapravo, kontraproduktivne za samu Srbiju:

"Jer se na taj način praktično, da tako kažem, otvaraju neki novi 'frontovi' u trenutku kada Srbija rešava jedno veoma složeno pitanje – pitanje statusa Kosova. Mislim da politički nije dobro istovremeno izjavama zaoštravati i pitanje RS koja je entitet u drugoj državi. Hteo bih da podvučem potrebu delikatnih postupaka i izjava, izbegavanje svega onoga što može na drugoj strani da se protumači kao mešanje u unutrašnje stvari pojedine države i izjave koje ne doprinose stvaranju pozitivne klime za razvoj i bilateralnih i regionalnih odnosa i saradnje."

Razumljive reakcije s bosanske strane

Otvaranjem radova na izgradnji Pelješkog mosta, Hrvatska je djelovala jednostrano, u funkciji predizborne kampanje i bez privole susjedne Bosne i Hercegovine, što je suprotno načelu dobrosusjedskih odnosa - smatra većina hrvatskih znanstvenika, koje smo anketirali u Zagrebu, na tradicionalnom znanstvenom skupu politologa iz Hrvatske i zemalja Srednje i Jugoistočne Europe.

Prije otvaranja samih radova na Pelješkom mostu, Hrvatska je morala usuglasiti stavove s Bosnom i Hercegovinom - ističe prodekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Damir Grubiša:

"Načelo dobrosusjedskih odnosa traži od svih zemalja da se dogovaraju sa svojim susjedima, da dogovaraju svaki akt svoje politike koji bi mogao naškoditi ili povrijediti druge prethodne dogovore na diplomatskoj razini. I ovo je jedan slučaj kada je Hrvatska djelovala jednostrano. Riječ je o tome da je trebalo dogovoriti i usuglasiti zajedničke stavove oko toga i dobiti privolu svih tijela Bosne i Hercegovine koji su za to nadležni, kako bi u međusobnoj komunikaciji riješili sve nedoumice."

Predsjednik Hrvatskog politološkog društva, profesor Branko Caratan, cijelu priču stavlja u funkciju Sanaderove predizborne kampanje i smatra da aktualne izjave hrvatskog premijera i sam događaj neće narušiti dobre odnose dviju zemalja:

"Bit će dobri jer se most neće graditi. Jure Radić je rekao da će dvije godine radovi biti nevidljivi."

Ogorčenost i reakcije s bosanske strane smatra razumljivima:

"Nije dobro zatezati međudržavne odnose zbog unutrašnje-politički stranačkih interesa."

To nije samo pitanje odnosa između dvije države, nego i pitanje unutar svake od ovih država - Tihomir Žiljak

Ključne i strateške politike uvijek moraju biti stvar ozbiljnih priprema i konsenzusa i ne donose se na prečac, ističe i profesor javnih politika na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Zdravko Petak:

"Definitivno vidim potpitanja oko izgradnje mosta. Postoje različita mišljenja. Na neki način treba pustiti da svi bitni akteri o tome nešto kažu, ne samo političke stranke. To se nije desilo. Stvar je napravljena tako da ima snažan politički naboj u smislu dobivanja većeg broja birača, većeg broja glasova, a ne kao nešto što je bitno za Hrvatsku."

Magistar Tihomir Žiljak iz hrvatskog Politološkog društva:

"Koliko je to dio unutrašnjih pitanja Hrvatske, a koliko unutrašnji dio Bosne, to bi ovoga časa bilo teško reći. Vjerujem da to nije samo pitanje odnosa između dvije države, nego i pitanje unutar svake od ovih država."

Predstavnik dijela bosanskohercegovačkih Hrvata, Martin Raguž, koji na politološkom skupu u Zagrebu govori upravo o funkcioniranju Federacije Bosne i Hercegovine, ponavlja otprilike sličan stav:

"Vrlo često ta otvorena pitanja sa susjedima nemaju konsenzus kada su u pitanju ključne bosanskohercegovačke institucije. Vrijeme je da mi u Bosni i Hercegovini dođemo do jedne strategije vanjske politike koja će imati konsenzus. Vrlo često i mi u Bosni i Hercegovini hoćemo prebaciti lopticu van, a moramo rješavati stvari unutra."

O tvrdnjama kako se u Bosni i Hercegovini Pelješkom mostu protivi jedino bošnjačka strana – profesor Damir Grubiša:

"Ti su komentari ishitreni i proizvoljni i riječ je o tome da je potrebno da i Bosna i Hercegovina, kao cjelina, mora artikulirati svoj stav. Ona ga sada kao kritički ima, ali je činjenica da nije došlo do komunikacije Hrvatske i Bosne i Hercegovine u tom pogledu."

Profesor međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Radovan Vukadinović:

"Hrvatska svakako ima pravo graditi most i to je njezina suverena odluka, ali prije te odluke potrebno je riješiti pitanje sa susjedima. Najgore što se može događati u takvim situacijama je da se ide na neki ishitreni potez. Mislim da nije gradnja mosta baš tako žurno potrebna, a da se ne bi mogla sva pitanja riješiti dogovorom."

  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG