Dostupni linkovi

Neće biti sukoba na Balkanu


Ne vjerujem da će na Balkanu ponovno doći do eskalacije sukoba, barem ne onog naoružanog, kaže za Radio Slobodna Evropa Ruediger Rossig, urednik German Times-a i bivši djelatnik UN-a u BiH. Žalosno je vidjeti, kaže Rossig, kako i nakon 17 godina iste unutarnje i vanjske sile rastaču BiH, po istom etničkom principu. Za svakog normalnog čovjeka, svako poređenje Bosne i Kosova, te priča o razmjeni teritorija je apsolutna nebuloza, navodi Rossig.


RSE:
Što je najveća greška počinjena u BiH?

ROSSIG: I danas, baš kao i prije 13 godina mislim da je najvažnije što BiH treba za normalno funkcioniranje, jedna funkcionalna ekonomija. A za to je potrebna pomoć potpuno drugačije vrste od one koju je ta zemlja od međunarodne zajednice dobijala. Treba, dakle, uraditi dugoročni plan izgradnje i obnove funkcionalne privrede, koju mora pratiti prevođenje države iz etničkog u građansko društvo. No, kako doći do ostvarenja ovih planova uz partije koje vladaju u BiH, potpuno mi je, moram priznati nejasno.

RSE: Zašto onda govorimo o tome, ako ne znate kako to razriješiti?

ROSSIG: Pitanje je ustvari zašto političari automatski ne misle o ekonomiji, jer bi im to u Bosni trebalo biti na vrhu top-liste, prioritet iznad ostalih…A zašto ja pričam o tome? Zato što BiH ima izuzetne potencijale. Samo dva primjera su dovoljna– energija i turizam. Razvoj obje oblasti međutim podrazumijeva državu koja nije podijeljena suprostavljenim etničkim frontovima.

RSE: Što je veći problem BiH u tom smislu – unutarnje ili spoljnje rastakanje zemlje?

ROSSIG: U međuvremenu oboje. Počelo je, naravno, kao unutarnji problem, kada su se političke partije definirale etnički, a ne građanski, ali se tokom rata na isti princip naslonila i međunarodna zajednica, zapečetivši to mirovnim sporazumom u Daytonu. Tako je to postao i unutarnji vanjski problem. Gdje bi se taj Gordijev čvor trebao raspetljati, ustvari je svejedno. Mogli bi to učiniti i međunarodni predstavnici, ali bi bilo bolje da to učine Bosanci.

RSE: U posljednje vrijeme traje "rat argumenata" između Ureda visokog predstavnika u BiH i premijera RS Milorada Dodika. Mnogi su skloni ustvrditi da se Dodik ne bi usudio tako žestoko opirati međunarodnoj zajednici da nema neku jaku podršku izvana. Što Vi mislite?

ROSSIG: Moj je utisak da je Dodik, manje ili više, u stanju sam voditi svoju pogrešnu politiku. Važno je naravno da dobije podršku Beograda, ali u posljednje su vrijeme ti signali nisu tako očiti kakvi su bili u vrijeme Slobodana Miloševića. Postoji naravno podrška, ali Dodik je već mjenjao svoj kurs i politiku. Prvi put je to bilo ka pozitivnom, kad je bio velika nada demokratizacije u Republici Srpskoj. Zato i ne razumijem što to još jednom ne uradi i ne počne ponovno voditi pametnu i razumnu politiku.

RSE: Beograd i Priština počinju nove razgovore. Postoji li šansa za dogovor? I što je uopšte kompromis između dvije tako oprečne varijante?

ROSSIG: Moj je osjećaj da ne postoji mogućnost kompromisa. Na kraju će se završiti s onim što već dugo gledamo u BiH, dugoročni protektorat, koji već postoji. Ostaće i dalje. U takvoj situaciji obrazovani, jaki ljudi, koji neće moći prihvatiti život u međuprostoru, odlaziće vani, baš kao i u Bosni. Ostaće stariji, slabiji, oni koji nemaju mogućnost otići negdje. Što to znači za društvo ne moram posebno objašnjavati.

RSE: Njemačka se pominje kao vodeća sila koja bi trebala u ime EU preuzeti stvari oko Kosova. Ima li Berlin interesa i snage da načini napredak?

ROSSIG: Berlin ima i interesa i snage, ali pitanje je da li ima viziju, predstavu kako se to uopšte može uraditi. Gospodin Ischinger je čovjek koji već ima iskustva na Balkanu, ja ga doživljavam kao jako i sposobnog diplomatu. Nažalost, on pripada onoj grupi koja je, pritisnuta ratom u BiH, napravila čudovište od Daytonskog sporazuma, kojim je etnički princip zacementiran. Hoće li on i u ovom slučaju pristati na taj etnički princip, ili će pribjeći građanskom, hoće li imati podršku njemačke vlade, možemo samo pitati zvijezde….

RSE: Pitanje Kosova jedno je od glavnih na relaciji SAD – Rusija. Je li to za velike sile zaista prioritetno vanjskopolitičko pitanje ili samo jedna od moneta za potkusurivanje na ionako napetoj žici međusobnih odnosa Washingtona i Moskve?

ROSSIG: Mislim da je ovo drugo. Ni SAD, ni Rusija nemaju stvarnih interesa na Balkanu koje već nisu ostvarili ili koje ne mogu miroljubivo razriješiti. Osim toga, ja sam pristalica proklamovanja ideje da je Kosovo u Evropi, i da je problem evropski. U tom smislu, pridružujem se pristalicama ideje da se i BiH i Kosovo prime u EU. To je jedini prostor u kojem etnički princip koji na Balkanu vlada već 17 godina, može biti savladan, utišan, i neutraliziran.

RSE: Često se između Kosova i BiH prave paralele glede razmjene teritorija?

ROSSIG: Svaka razmjena teritorija bila bi katastrofalna. Moram se vratiti ponovno na Milorada Dodika, koji uvijek iznova kao sredstvo pritiska povlači argument "Republiku Srpsku razmjeniti za Kosovo". On bi kao inteligentan čovjek i iskusan političar morao znati da je to i za njega i za sve u RS najgora opcija. Upravo zato mi nije jasno zašto uporno "jaše" na tome, kad to nije politički pametan zahtjev, nego čista strateška prijetnja. A to je u stvari stari balkanski problem – dolje se ne vodi politika nego strategija.

RSE: Decenijama se već bavite Balkanom, bili ste djelatnik UN-a u BiH, što mislite – je li moguća nova eskalacija sukoba?

ROSSIG: NE.. Mislim da tako dugo dok su zapadne vojne snage smještene na Balkanu, s robusnim mandatom kojeg imaju, sigurno neće doći do oružanih sukoba. Ali i status quo koji dolje vlada već je loš sam po sebi. Ne mora samo rat biti grozan. Dovoljno je da u Republici Srpskoj ne mogu nesrbi normalno živjeti, odnosno da Srbi na Kosovu nisu sigurni, da posvuda caruje kriminal…Ne mora se lošim zvati samo kad pucaju topovi, i pištolji su često dovoljni.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG