Dostupni linkovi

Postoje tri scenarija za Kosovo


Kakav je mogući razvoj događaja oko Kosova? Što će donjeti nova runda pregovora i shuttle diplomacija između Beograda i Prištine? Zašto Rusija izbjegava status Kosova riješiti kroz Vijeće sigurnosti UN i da li Srbija uistinu želi povratak Kosova? To su neka od pitanja na koja odgovara Alien Deletroz, potpredsjednik Međunarodne krizne gupe u Bruxellesu.


RSE:
Budućnost Kosova iz Vijeća sigurnosti UN prebačena je na Kontakt-skupinu, nakon što je postalo jasno da se Rusija neće složiti sa Ahtisaarijevim planom o nadgledanoj nezavisnosti Kosova. Da li je riječ o svojevrsnom poltičkom "time outu" za Zapad ili je u ovom slučaju Rusija odnijela pobjedu nad Zapadom?

DELETROZ: Mislim da je u ovom trenutku prilično teško govoriti o pobjedi bilo koje strane. Prije bih to ocijenio izgubljenom bitkom u Vijeću sigurnosti. Zašto je pitanje Kosova iz Vijeća sigurnosti prebačeno na Kontakt-skupinu, da li Rusija tim potezom zapravo želi oslabiti VS? Rekao bih da Rusija upravo to želi. Za bivše velike sile, poput Francuske, Britanije, Rusije, koje su navikle biti svjetske sile, a to više nisu, jake jesu, no više nisu svjetske velesile, a takvu poziciju im daje upravo stalno mjesto i pravo veta u Vijeću sigurnosti. Morale bi zato biti vrlo obazrive kako ne bi ovako značajan svjetski instrument dodatno oslabile. U slučaju Kosova jasno je da Rusija na sebe preuzima upravo takav rizik i da namjerno slabi Vijeće sigurnosti, jer do rješenja mora doći. Ono može doći sada ili kasnije, ali stvarno ne mogu razumjeti zašto Moskva zauzima takav put.

RSE: Što će sada biti s Ahtisaarijevim planom? Ispada da je utrošeno 13 mjeseci rada, a za što?

DELETROZ: Ahtisaarijev plan, po mom mišljenju, odličan je instrument za dalje. I ako se konačni status Kosova bude određivao izvan okvira toga plana, pitanje je kako će se osigurati zaštita manjina na Kosovu. No, još uvijek mislim da je taj plan izvrstan okvir za budućnost, posebno u dijelu koji se tiče zaštite nacionalnih manjina. Taj dio bi svakako morao ostati u bilo kakvom budućem planu o konačnom statusu, posebno onom za koji se zalaže Evropska unija.

RSE: Predstoji 120 dana novih pregovora, shuttle diplomacije između Beograda i Prištine. Kosovari traže nezavisnost, Srbija ponavlja da je Kosovo neodvojivi dio njenog teritorija. Kao i do sad, kompromis će se teško postići, ipak, kakvo bi moglo biti rješenje?

DELETROZ: Po mom sudu, postoje tri scenarija. Jedan je da Kosovari i Srbi postignu sporazum, a tada, bez obzira o kakvom bi se sporazumu radilo, međunarodna zajednica će biti zadovoljna, pa će čak biti spreman i na kompromise o nekim bitnim principima. No, osobno, ne vjerujem u to, jer su pozicije Beograda i Prištine isuviše udaljene da bi takav scenario bio realan. Ipak, može se i on dogoditi. Druga opcija je – nema dogovora, pa bi se moglo dogoditi da Rusi kažu, dobro, podržaćemo rezoluciju Vijeća sigurnosti koja će dopustiti nezavisnost Kosova. No, u Moskvi trenutačno nema raspoloženja za tako nešto. Treća mogućnost je potpuni zastoj pregovora i tada kosovske vlasti unilateralno proglašavaju nezavisnost, a EU i SAD tu nezavisnost priznaju.

RSE: Izgleda je Washington smirio kosovsko vodstvo, ali je situacija na Kosovu i dalje vrlo napeta. Očekivanja su velika, većina želi nezavisnost, i ako dogovora dviju strana ne bude, da li bi moglo doći do nasilja ili čak destabilizacije cijele regije?

DELETROZ: To je strah koji svi imamo, iako se novi rat kakav je na Balkanu bio devedesetih ne očekuje. No, moglo bi doći do porasta nasilja i zato je važno postići dogovor. No, dodao bih još jednu bitnu stvar. Mislim da u Beogradu ne postoji stvarna volja za reintegracijom Kosova. Nema ozbiljnih planova koji bi pokazali koliko bi, na primjer, kosovski Albanci imali zastupnika u parlamentu, koliko bi ključnih ministarskih mjesta u Beogradu pripalo Kosovarima. Takvih rasprava u zadnjih sedam godina nije niti bilo. Javno mijenje i politička elita u Srbiji to ne žele. Zato i mislim da je jedini mogući ishod nezavisnost Kosova. Kada ne uspijete dokazati da više niste Miloševićeva, već demokratska vlada, koja brani demokratske vrijednosti i prava manjina ukljčujući i one na Kosovu, i kada nemate plan kako pridobiti Kosovo natrag u Srbiju, što možete očekivati. U suprotnom bi stav EU i Međunarodne krizne grupe bio drugačiji, ali ništa od ovoga što sam rekao nije se dogodilo. Beograd nastoji što je duže moguće zadržati privid da kontrolira taj teritorij, ne da uistinu vrati Kosovare natrag u Srbiju.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

XS
SM
MD
LG