RFE: Jedna od tema Summita G8 je i Kosovo. Nakon prilično vruće retorike izmedju Washingtona i Moskve o američkom proturaketnom štitu u Evropi, može li se dogoditi da pitanje statusa Kosova padne u drugi plan?
MISSIROLI: Tu su prisutna najmanje dva pitanja. Jedno se tiče same vrijednosti plana za Kosovo. Detalji tog plana su poznati, tjednima se već priprema konačni prijedlog. Svi argumenti su na stolu, prezentirani. Rusija se protivi tom planu, ali ipak nije najavila da će u Savjetu sigurnosti koristiti pravo na veto. Tu se sada stalo. Paralelno sa tim, na terenu se događa hapšenje jednog haškog optuženika, ali imamo i novu vladu u Srbiji. U širem kontekstu, doista je veliki broj neriješenih pitanja u odnosma Moskve i Washingtona. Promatrači vjeruju da Rusija povećava kritičku masu otvorenih pitanja pred summmit da bi u uobičajenom ' quid pro quo' ( usluga za uslugu) procesu dobila što više.
RFE: Situacija na Kosovu je stabilna, ali krhka. To je uobičajena ocjena stanja na Kosovu. Kakve bi mogle biti posljedice statusa quo potraje li on duže vrijeme?
MISSIROLI : Oni koji su bliski pregovaračkom procesu oko Kosova znaju da nema šansi za nekim približavanjem stavova suprostavljenih strana i insistiranje na nastavku pregovora Prištine i Beograda, što čini Rusija, predstavlja samo kupovanje vremena. Istina, ni kupovanje vremena više ne funkcionira, jer znamo, da ukoliko ne dođe do nove rezolucije u Savjetu sigurnosti, imaćemo unilateralna priznavanja Kosova, a to može biti problem za EU jer u tom slučaju nije izvjesno koje zemlje će se odlučiti da priznaju Kosovo. Što možemo zaključiti - status quo je neodrživ - pitanje je samo da li će se iz tog stanja izaći na ovaj ili onaj način, sa novom rezolucijom ili unilateralnim priznavanjem Kosova.
RFE: Neki analitičari su prilično uvjereni da u Vijeću sigurnosti UN neće tako skoro doći do usvajanje nove rezolucije. Kakva bi mogla biti reakcija na Kosovu, da li će unilateralno Priština proglasiti nezavisnost, a kakva bi reakcija mogla biti u Srbiji?
MISSIROLI: Najprije, tu imamo obećanje kosovske vlade – da u slučaju izostanka rezolucije – proglašenje neovisnosti obaviće se krajem godine. Ako je to slučaj, onda postoji prostor od nekoliko mjeseci da se opet posredstvom medjunarodne zajednice utvrde neki uvjeti neovisnosti. Tu je i prostor za dodatni pritisak na Rusiju koja će, u tom slučaju shvatiti da će Kosovo, prije ili kasnije doći do neovisnosti – pa se i ruski stav može promijeniti.
RFE: Da li po Vašem mišljenju postoji i tzv plan B , da li je moguća podjela Kosova, sa srpskim dijelom na sjeveru i albanskom većinom u ostalom dijelu Kosova?
MISSIROLI: Ovo je veoma delikatno pitanje i tiče se načela. Medjunarodna zajednica i EU koja je važan igrač u cijelom procesu, u načelu ne prihvata podjelu te vrste. Naravno i o načelima se da diskutirati. Moguće je zamisliti soluciju u kojoj se, recimo, daje vrlo široka autonomija srpskoj zajednici na sjeveru, ali nije vjerovatno da će podjela Kosova biti prihvatljiva u bilo kom obliku.
RFE: Da li bi u slučaju daljnjeg prolongiranja određivanja statusa Kosova, moglo doći do podizanja tenzija na Kosovu, pa čak i u regiji?
MISSIROLI: Naravno, tenzije mogu rasti, čak mogu biti isprovocirane. Ukoliko dođe do blokade rezolucije u Vijeću sigurnosti neki "igrači" bi te tenzije mogli podići na samom terenu. To je jedan od razloga zašto "status quo" nije dobra opcija. On se mora promijeniti. Rješenja se trebaju donjeti na temelju iskustava iz proteklih nekoliko godina. Prilično je veliko suglasje unutar međunarodne zajednica da situacija ne može ostati ovakva kakva je sada. Naravno, dati Kosovu punu nezavisnost je nešto sasvim drugo. Uostalom , čak i unutar EU postoje neke zemlje koje su skeptične oko takve mogućnosti, jer se plaše eventualnog presedana. Zato će i izazov za Vijeće sigurnosti biti da pronadju najbolje rješenje . Status Kosova nije i ne može predstavljati presedan za druge slučajeve. Paradoksalno je da bi Rusija čak mogla i prihvatiti nezavisnost Kosova, ukoliko bi to vodilo presedanu za druge slučajeve , kao što su, pitanje Abhazije i Južne osetije.
RFE: Na početku razgovora spomenuli ste promjene koje se dogadjaju u Srbiji. EU pozdravlja novu koalicijsku vlada, haškom sudu je izručen Tolimir, najavljena je obnova pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, da li sve to može dati Beogradu dodatn vjetar u leđa da traži ono što je zapisao u Ustavu, da je Kosovo neodvojivi dio Srbije? Kako se to tumači u Bruxellesu?
MISSIROLI: Sve ono što posljednjih dana stiže iz Beograda uglavnom se tumači kao spremnost Srbije da surađuje sa međunarodnom zajednicom, počev od Tribunala za ratne zločine. zato je i Evropska unija brzo odgovorila da je spremna nastaviti pregovore o stabilizaciji i pridruživanju . Bruxelles ne želi dodatno destabilizirati ionako krhku koalicijsku vladu u Srbiju, a upravo je Kosovo ono pitanje koje bi to moglo prouzročiti i izazvati nestabilnost u zemlji. To je razlog zašto se EU protivi mogućnosti unilateralnog priznavanja Kosova, jer upravo je to ona vrsta situacije koja bi mogla prouzročiti podjele u srpkoj vladi, ali i vrlo vjerojatno u samoj Evropkoj. uniji.
