Dostupni linkovi

Kosovo i stabilnost Balkana


Nijedan ozbiljan analitičar zbivanja na Balkanu ne može sa sto postotnom sigurnošću reći da li će Vijeće sigurnosti UN-a do kraja ovoga mjeseca usvojiti novu rezoluciju koja bi definirala konačan status Kosova, ili će doći do izvjesne odgode. Prostora za dogovor velikih sila ima i malo je vjerojatno da će Rusija staviti veto, smatra dr Stefano Bianchini, profesor istočnoevropske politike i povijesti na Sveučilištu u Bologni.


U razgovoru za RSE dr. Bianchini komentira pojavu paramilitarnih jedinica za obranu Kosova, govori o stabilnosti regije, te ističe kako je malo vjerojatno da bi Albanci sa Kosova mogli prihvatiti posljednju ponudu Beograda o nadziranoj autonomiji.

BIANCHINI: Mislim da je danas praktički nemoguće uvjeriti Albance na Kosovu da prihvate čak i najširu autonomiju unutar Srbije. A do koje mjere će nezavisnost Kosova izazvati emotivnu reakciju ljudi u Srbiji, ne znam. Čini mi se da Kosovo baš i nije najvažnija stvar za srpski narod danas. Međutim, za neke političke struje možda jeste. Osim Čede Jovanovića i Vesne Pešić, ne vidim da je ijedan političar spreman da prihvati realnost da je Kosovo zapravo izgubljeno.

RSE: Da li bi međunarodna zajednica zbog Kosova mogla biti spremna na neki ustupak Srbiji i kakav bi to ustupak mogao biti?

BIANCHINI: To je teško reći. To bi trebalo vidjeti u nekim drugim razgovorima, za koje, čini se, sada nema više prostora. Osim ukoliko Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne prihvate zahtjev Rusije da se produže razgovori, da Rusija ne bi stavila veto. Međutim, ja sumnjam da će Rusija to uraditi.

RSE: Može li Srbija eventualni gubitak Kosova "naplatiti" negdje drugdje u regiji?

BIANCHINI: Naravno, to se može dogoditi. To treba imati u vidu pogotovo u slučaju Bosne i Hercegovine. Međutim, ne znam do koje mjere su EU i SAD spremne da prihvate podjelu Bosne i Hercegovine. Iskreno da kažem, nisam siguran ni da će političari u Republici Srpskoj to prihvatiti, jer bi se pridruživanjem ovog bosanskohercegovačkog entiteta Srbiji njihov lični politički značaj znatno umanjio. Oni bi prije na nezavisnost Kosova mogli reagovati zahtjevom za nezavisnom Republikom Srpskom.

RSE: Nedavno su se u Srbiji pojavile paramilitarne jedinice za obranu Kosova.

BIANCHINI: Posljedica na međunarodnom planu će sigurno biti. Do koje mjere, to je teško reći. Međutim, ono što prije svega možemo očekivati, to su posljedice unutar Kosova. Kako će reagovati kosovski Srbi koji su sada u enklavama? Hoće li otići u Srbiju, djelomično u Crnu Goru ili na sjeverno Kosovo? To su tri opcije koje će imati tri različite posljedice. Unutar toga ćemo vidjeti šta će ove paramilitarne grupe raditi i šta će se onda dogoditi. U svakom slučaju, na Kosovu je NATO. Hoće li Srbija, na kraju krajeva, biti u ratu s NATO-om?

RSE: Da li u slučaju da Kosovo dobije nadgledanu nezavisnost u nekom sljedećem razdoblju, da li se time priča o raspadu nekadašnje Jugoslavije završava ili, po vama, ima još nekih otvorenih pitanja koja bi mogla destabilizirati zapadni Balkan?

BIANCHINI: U principu, tih pitanja još ima. Zavisi na koji način će doći do nezavisnosti Kosova i u kojoj mjeri će to prihvatiti i unutar samog Kosova. Ako jedan dio kosovskih Srba, jedno dvije-tri hiljade, ode u Crnu Goru, do koje mjere se politička ravnoteža unutar Crne Gore može promijeniti i šta će biti onda posljedice svega toga? Drugo, šta će se dogoditi ako kosovski Srbi odu na sjeverno Kosovo? Da li će oni onda odlučiti da proglase nezavisnost tih općina na sjeveru Kosova i reći da zakoni Prištine tu više ne vrijede? Šta će biti posljedica svega toga? Ko će tamo ići i uspostaviti red? Albanska država? NATO? Niko? Šta će se dogoditi? Onda problem stabilnosti u regiji – Republika Srpska, Makedonija… I ne samo u regiji, već i Abhazija i slično. Slične situacije mogu nastati i na Zapadu. S jedne strane imamo realnu situaciju na terenu, a s druge strane imamo princip. Ako se ma međunarodnom planu prihvati princip, biće problema.
XS
SM
MD
LG