Središnja tema knjige Jere Vodušek Starič „Kako su komunisti osvojili vlast 1944-1946“ su ciljevi i metode jugoslavenskih komunista potkraj i po završetku Drugog svjetskog rata u preuzimanju vlasti, razračunavanju sa pristašama u ratu poraženih snaga, ali i u eliminaciji stvarnih i mogućih oponenata i konkurenata u borbi za vlast. Primjeri su uzeti
najvećim dijelom iz Slovenije, ali uz jasan stav kako se praksa komunističkih vlasti nije nimalo razlikovala ni u drugim dijelovima tadašnje Jugoslavije. O tome, autor niza studija iz novije hrvatske povijesti Hrvoje Matković:
„Autorica dokumentirano prati djelovanje takozvane narodne vlasti, procese pred vojnim i civilnim sudovima, preinačavanje zakonodavnih normi, postupke policije, likvidacije zarobljenika, čišćenje upravnog aparata po partijskim direktivama.“
Sukob 1941-1945. godine na prostoru okupirane Jugoslavije u isto je vrijeme revolucija, oslobodilačka borba i građanski rat, kaže autorica. Hrvatski povjesničar Nikica Barić posebno izdvaja njezinu tezu kako jugoslavensku revoluciju i politiku Komunističke partije Jugoslavije u ratu i poraću ne treba zamagljivati prikrivajući je ili poistovjećujući je sa
oslobodilačkim pokretom:
„Iako nam neki danas u Hrvatskoj tvrde da su pobjedom antifašizma u Drugom svjetskom ratu udareni temelji današnje Evrope i današnjeg svijeta, a ti temelji su – demokracija, ljudska prava, manjinska prava, pravna država, tolerancija i jedinstvo u različitosti, to možda negdje jeste vrijedilo, ali nije vrijedilo u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Već upravo suprotno, kako kaže autorica: ,Revolucionarno nasilje na našim prostorima svojim se razmjerima svrstalo među najveća nasilja u Evropi‘.“
Autorica Jera Vodušek Starič rođena je u Beogradu 1950. godine u obitelji jugoslavenskih diplomata. Školovala se u Teheranu i Ljubljani. Slovenski izvornik ove knjige izišao je 1992. godine i izazvao oštre reakcije u slovenskoj javnosti. Nakon dolaska na vlast Janšine koalicije
desnog centra, doktorica Vodušek Starič postavljena je za direktoricu ljubljanskog Instituta za suvremenu povijest. Ona je pojasnila čime se ova knjiga razlikuje od prikazivanja komunističkih vlasti u knjigama do 1990. godine:
„Otkriva ono što su oni u stvarnosti radili, a ne ono što su propagirali poslije rata, gdje su sebe nazivali samo herojima rata i osloboditeljima Jugoslavije, nego su oni tu radili i druge stvari, koje su, naravno, išle protiv prava čovjeka i građanskih prava, koje je Jugoslavija već usvojila i poznavala i to su bili standardi civilizacije u to vrijeme.“
Rasprave o karakteru jugoslavenskih komunističkih vlasti žive su u svim državama nastalim raspadom Jugoslavije. Pitali smo autoricu – ne boji li se političke zloupotrebe svoje knjige:
„Politizirati povijest znači praviti grijeh nad vlastitim mladim ljudima i nad vlastitom inteligencijom. Povijest treba sagledavati sa malo više razuma i sa malo više analitičkog duha.“
Motiv za prevođenje i izdavanje ove knjige na tragu je nedavne rezolucije Vijeća Evrope o osudi komunističkih zločina, kazao je za naš radio izdavač Josip Pavičić:
„O tome se uglavnom do sada govorilo na memoarskom nivou, uglavnom su to bile pričam ti priču, a ovo je knjiga sa pouzdanim znanstvenim pristupom, zasnovana isključivo na podacima i u tome je njezina vrijednost.“
najvećim dijelom iz Slovenije, ali uz jasan stav kako se praksa komunističkih vlasti nije nimalo razlikovala ni u drugim dijelovima tadašnje Jugoslavije. O tome, autor niza studija iz novije hrvatske povijesti Hrvoje Matković:
„Autorica dokumentirano prati djelovanje takozvane narodne vlasti, procese pred vojnim i civilnim sudovima, preinačavanje zakonodavnih normi, postupke policije, likvidacije zarobljenika, čišćenje upravnog aparata po partijskim direktivama.“
Sukob 1941-1945. godine na prostoru okupirane Jugoslavije u isto je vrijeme revolucija, oslobodilačka borba i građanski rat, kaže autorica. Hrvatski povjesničar Nikica Barić posebno izdvaja njezinu tezu kako jugoslavensku revoluciju i politiku Komunističke partije Jugoslavije u ratu i poraću ne treba zamagljivati prikrivajući je ili poistovjećujući je sa
oslobodilačkim pokretom:
„Iako nam neki danas u Hrvatskoj tvrde da su pobjedom antifašizma u Drugom svjetskom ratu udareni temelji današnje Evrope i današnjeg svijeta, a ti temelji su – demokracija, ljudska prava, manjinska prava, pravna država, tolerancija i jedinstvo u različitosti, to možda negdje jeste vrijedilo, ali nije vrijedilo u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Već upravo suprotno, kako kaže autorica: ,Revolucionarno nasilje na našim prostorima svojim se razmjerima svrstalo među najveća nasilja u Evropi‘.“
Autorica Jera Vodušek Starič rođena je u Beogradu 1950. godine u obitelji jugoslavenskih diplomata. Školovala se u Teheranu i Ljubljani. Slovenski izvornik ove knjige izišao je 1992. godine i izazvao oštre reakcije u slovenskoj javnosti. Nakon dolaska na vlast Janšine koalicije
desnog centra, doktorica Vodušek Starič postavljena je za direktoricu ljubljanskog Instituta za suvremenu povijest. Ona je pojasnila čime se ova knjiga razlikuje od prikazivanja komunističkih vlasti u knjigama do 1990. godine:
„Otkriva ono što su oni u stvarnosti radili, a ne ono što su propagirali poslije rata, gdje su sebe nazivali samo herojima rata i osloboditeljima Jugoslavije, nego su oni tu radili i druge stvari, koje su, naravno, išle protiv prava čovjeka i građanskih prava, koje je Jugoslavija već usvojila i poznavala i to su bili standardi civilizacije u to vrijeme.“
Rasprave o karakteru jugoslavenskih komunističkih vlasti žive su u svim državama nastalim raspadom Jugoslavije. Pitali smo autoricu – ne boji li se političke zloupotrebe svoje knjige:
„Politizirati povijest znači praviti grijeh nad vlastitim mladim ljudima i nad vlastitom inteligencijom. Povijest treba sagledavati sa malo više razuma i sa malo više analitičkog duha.“
Motiv za prevođenje i izdavanje ove knjige na tragu je nedavne rezolucije Vijeća Evrope o osudi komunističkih zločina, kazao je za naš radio izdavač Josip Pavičić:
„O tome se uglavnom do sada govorilo na memoarskom nivou, uglavnom su to bile pričam ti priču, a ovo je knjiga sa pouzdanim znanstvenim pristupom, zasnovana isključivo na podacima i u tome je njezina vrijednost.“
