Sjedinjene Države su vodeća supersila i razgovor sa predsjednikom Bushom i njegovim suradnicima bit će velik događaj za Hrvatsku, ocijenio je hrvatski premijer Ivo Sanader komentirajući poziv da sljedećeg mjeseca službeno posjeti Washington:
„Jer je to prigoda da u izravnom razgovoru razmotrimo, s jedne strane stanje bilateralnih odnosa – mi želimo dobre, prijateljske i partnerske odnose sa Sjedinjenim Državama – a s druge strane, to je prigoda da dobijemo još jaču potporu za naše vanjskopolitičke ciljeve, prije svega za učvršćivanje međunarodnog položaja Hrvatske, za ulazak Hrvatske u EU i NATO.“
On je odbacio ocjene da su hrvatsko-američki odnosi posljednjih godina bili u drugom planu, zbog hrvatske usmjerenosti prema članstvu EU, neodlaska hrvatskih vojnika u Irak i nepotpisivanje sporazuma o neizručenju američkih državljana Stalnom međunarodnom sudu za ratne zločine. Pozitivni su i komentari američke strane: „Poziv premijeru Sanaderu apsolutno je potvrda dobrih odnosa."
"U Hrvatskoj vidimo uistinu snažnog partnera Sjedinjenih Država u borbi protiv terorizma, što je jedan od prioriteta naše vanjske politike. Hrvatska je napravila iskorak i pokazala spremnost za snažno partnerstvo“, izjavio je za hrvatsku novinsku agenciju HINA glasnogovornik Odjela za europske poslove u State Departmentu. Po njegovoj ocjeni, Hrvatska je to partnerstvo nedavno dokazala udvostručenjem svog kontigenta u Afganistanu. Također, dokaz je pomoć koju Hrvati pružaju u obuci iračkih policajaca. „Bili su vrlo aktivni u koaliciji“, zaključio je glasnogovornik.
Hrvatska dosad sudjeluje u devet mirovnih misija Ujedinjenih naroda, a u misiji nadzora indijsko-pakistanske granice daje i zapovjednika. U misiji ISAF u Afganistanu momentalno sudjeluju 143 hrvatska vojnika, a očekuje se da Sabor uskoro odobri udvostručenje tog broja, dakle na ukupno tristo od sljedeće godine.
Hrvatsko sudjelovanje u misijama sigurno će biti jedna od tema razgovora Sanader-Bush, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa umirovljeni general i stručnjak za sigurnosna pitanja Mate Laušić:
„Svjestan sam da će traženja biti i da će se, kroz odluku Sabora, lakše realizirati povećanje kontingenta pripadnika Hrvatske vojske u Afganistanu nego donošenje odluke Sabora da se određeni broj pripadnika Hrvatske vojske angažira u nekoj drugoj zemlji kao što su Irak, Libanon i tako dalje.“
Ovdje se procjenjuje da neće biti većeg otpora ni među vladajućima, ni među opozicijom kada se bude raspravljalo o udvostručenju broja hrvatskih vojnika u Afganistanu, dok bi odluka o slanju hrvatskih vojnika u Irak bila, po procjeni poznavatelja situacije, kažnjena na parlamentarnim izborima, a vrlo je malo vjerojatno da bi predsjednik Mesić, kao vrhovni zapovjednik, uopće i potpisao slanje Hrvatske vojske u Irak. Što se Afganistana tiče, hrvatsko sudjelovanje u misiji logičan je korak na njezinom putu prema NATO-u, procjenjuje general Laušić:
„Što se ulaska u NATO, ja to volim figurativno reći – prije nego što ti prostru crveni tepih da uđeš kroz neke svečane dveri, moraš puno puta ući kroz radni ulaz. To znači da prije primitka u članstvo moraš pokazati svoju spremnost kroz učešće u ispunjenju partnerskih ciljeva. U ovom slučaju to je ispunjenje partnerskog cilja borbene potpore mirovnoj misiji u Afganistanu.“
Također je najavljeno kako bi uz prijedlog povećanja misije mogao ići i dodatni prijedlog da Hrvatska preuzme vođenje jednog provincijskog tima za obnovu u provinciji Logar kod Kabula, za što bi Hrvatska bila spremna već iduće godine. Hrvatska je nedavno negativno odgovorila na upit o slanju postrojbe Vojne policije u Libanon zbog nedostatka opreme, što bi mogla biti prepreka i za Afganistan. Naime, Hrvatska nema novih puška G36 kojima bi opremila te vojnike, a nedostaje i dodatnih adekvatnih vozila za kretanje po Afganistanu, što se sada pokušava riješiti novim nabavkama.
„Jer je to prigoda da u izravnom razgovoru razmotrimo, s jedne strane stanje bilateralnih odnosa – mi želimo dobre, prijateljske i partnerske odnose sa Sjedinjenim Državama – a s druge strane, to je prigoda da dobijemo još jaču potporu za naše vanjskopolitičke ciljeve, prije svega za učvršćivanje međunarodnog položaja Hrvatske, za ulazak Hrvatske u EU i NATO.“
On je odbacio ocjene da su hrvatsko-američki odnosi posljednjih godina bili u drugom planu, zbog hrvatske usmjerenosti prema članstvu EU, neodlaska hrvatskih vojnika u Irak i nepotpisivanje sporazuma o neizručenju američkih državljana Stalnom međunarodnom sudu za ratne zločine. Pozitivni su i komentari američke strane: „Poziv premijeru Sanaderu apsolutno je potvrda dobrih odnosa."
"U Hrvatskoj vidimo uistinu snažnog partnera Sjedinjenih Država u borbi protiv terorizma, što je jedan od prioriteta naše vanjske politike. Hrvatska je napravila iskorak i pokazala spremnost za snažno partnerstvo“, izjavio je za hrvatsku novinsku agenciju HINA glasnogovornik Odjela za europske poslove u State Departmentu. Po njegovoj ocjeni, Hrvatska je to partnerstvo nedavno dokazala udvostručenjem svog kontigenta u Afganistanu. Također, dokaz je pomoć koju Hrvati pružaju u obuci iračkih policajaca. „Bili su vrlo aktivni u koaliciji“, zaključio je glasnogovornik.
Hrvatska dosad sudjeluje u devet mirovnih misija Ujedinjenih naroda, a u misiji nadzora indijsko-pakistanske granice daje i zapovjednika. U misiji ISAF u Afganistanu momentalno sudjeluju 143 hrvatska vojnika, a očekuje se da Sabor uskoro odobri udvostručenje tog broja, dakle na ukupno tristo od sljedeće godine.
Hrvatsko sudjelovanje u misijama sigurno će biti jedna od tema razgovora Sanader-Bush, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa umirovljeni general i stručnjak za sigurnosna pitanja Mate Laušić:
„Svjestan sam da će traženja biti i da će se, kroz odluku Sabora, lakše realizirati povećanje kontingenta pripadnika Hrvatske vojske u Afganistanu nego donošenje odluke Sabora da se određeni broj pripadnika Hrvatske vojske angažira u nekoj drugoj zemlji kao što su Irak, Libanon i tako dalje.“
Ovdje se procjenjuje da neće biti većeg otpora ni među vladajućima, ni među opozicijom kada se bude raspravljalo o udvostručenju broja hrvatskih vojnika u Afganistanu, dok bi odluka o slanju hrvatskih vojnika u Irak bila, po procjeni poznavatelja situacije, kažnjena na parlamentarnim izborima, a vrlo je malo vjerojatno da bi predsjednik Mesić, kao vrhovni zapovjednik, uopće i potpisao slanje Hrvatske vojske u Irak. Što se Afganistana tiče, hrvatsko sudjelovanje u misiji logičan je korak na njezinom putu prema NATO-u, procjenjuje general Laušić:
„Što se ulaska u NATO, ja to volim figurativno reći – prije nego što ti prostru crveni tepih da uđeš kroz neke svečane dveri, moraš puno puta ući kroz radni ulaz. To znači da prije primitka u članstvo moraš pokazati svoju spremnost kroz učešće u ispunjenju partnerskih ciljeva. U ovom slučaju to je ispunjenje partnerskog cilja borbene potpore mirovnoj misiji u Afganistanu.“
Također je najavljeno kako bi uz prijedlog povećanja misije mogao ići i dodatni prijedlog da Hrvatska preuzme vođenje jednog provincijskog tima za obnovu u provinciji Logar kod Kabula, za što bi Hrvatska bila spremna već iduće godine. Hrvatska je nedavno negativno odgovorila na upit o slanju postrojbe Vojne policije u Libanon zbog nedostatka opreme, što bi mogla biti prepreka i za Afganistan. Naime, Hrvatska nema novih puška G36 kojima bi opremila te vojnike, a nedostaje i dodatnih adekvatnih vozila za kretanje po Afganistanu, što se sada pokušava riješiti novim nabavkama.
