Nakon što je Ustavni sud Federacije BiH odlučio da Prijedlog zakona o javnom radiotelevizijskom servisu Federacije ugrožava nacionalni interes hrvatskog naroda, naredni korak bi mogao biti uvođenje kanala na hrvatskom jeziku, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa delegat u Domu naroda Federacije BiH Zdenko Antunović:
„Sasvim je izvjesno, jer je prijedlog amandmana, na temelju kojih je klub hrvatskog naroda izašao sa prijedlogom ocjene destruktivnosti po vitalni nacionalni interes, upravo bio na tragu zahtjeva za uvođenje RTV kanala na hrvatskom jeziku.“
Iako je zakonom predviđena adekvatna zastupljenost svih naroda, to za hrvatske predstavnike nije bilo dovoljno, kaže sudija Ustavnog suda Federacije BiH Kasim Trnka:
„Na javnoj raspravi koja je vođena pred osvim sudom delegati hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije su istakli da oni vide zaštitu svog nacionalnog interesa jedino i isključivo u uspostavljanju kanala na hrvatskom jeziku unutar javnog RTV servisa.“
Nakon odluke Ustavnog suda Federacije veoma je izvjesno da Bošnjaci i Hrvati zatraže zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda RS-a po pitanju javnog emitera iz ovog entiteta, kaže Antunović:
„Može se slobodno reći da je RTV sustav u RS-u ili Televizija RS-a televizija jednog naroda, jer ona, također, po kriterijima u evropskim poveljama i poveljama o regionalnim i manjinskim jezicima, iako ovdje govorimo o jezicima konstitutivnih naroda, apsolutno u jednakopravnoj mjeri ne promiče interese hrvatskog i bošnjačkog naroda u RS-u.“
Odluka o Javnom RTV servisu Federacije imaće i uticaja na princip formiranja državnog javnog emitera, bez obzira što je Ustavni sud BiH ocijenio da državni zakon ne ugrožava Hrvate, napominje Zdenko Antunović:
„Očekivati je da će, iako je to možda apsurdno, biti implikacija odluke Ustavnog suda Federacije na istu takvu odluku Ustavnog suda BiH, pogotovu iz razloga što je od hrvatskog člana Predsjedništva pokrenuta inicijativa za ocjenu ustavnosti, odnosno destruktivnosti po vitalne interese hrvatskog naroda prema Sudu za zaštitu ljudskih prava u Strasburu.“
Uprkos jasnim signalima iz Evropske unije, politički ambijent u BiH još nije napustio ideju etničke podjele BiH, smatra član parlamentarne komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac:
„Ja se bojim da je namjera toga da se dokaže da nije moguće formirati sistem na taj način da bi se konačno ostvario cilj koji je cijelo vrijeme pojavljivao se kao smetnja donošenju ovih zakona, a to je formiranje nacionalnih kanala.“
No Evropska komisija je po ovom pitanju jasna, kaže glasnogovornik ove institucije Frane Maroević:
„Mi smatramo da nije potrebno uvođenje nacionalnih kanala, jer smatramo da je sistem javnog emitiranja trebao biti taj koji bi trebao objediniti građane, a ne ih razdvajati na neke nacionalne kanale. Potrebno je da servis je taj koji služi svim građanima i da se svi građani osjećaju da su predstavljeni na bilo kojem od javnih emitera, bio on to RTV RS-a, Federacije ili na državnom nivou.“
Dok se ne formiraju entitetski, ni državni javni servis ne može biti formiran. Kako je njegova uspostava i jedan od uslova za zaključivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, insistiranje na nacionalnim kanalima odgađa put BiH u Evropu.
„Sasvim je izvjesno, jer je prijedlog amandmana, na temelju kojih je klub hrvatskog naroda izašao sa prijedlogom ocjene destruktivnosti po vitalni nacionalni interes, upravo bio na tragu zahtjeva za uvođenje RTV kanala na hrvatskom jeziku.“
Iako je zakonom predviđena adekvatna zastupljenost svih naroda, to za hrvatske predstavnike nije bilo dovoljno, kaže sudija Ustavnog suda Federacije BiH Kasim Trnka:
„Na javnoj raspravi koja je vođena pred osvim sudom delegati hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije su istakli da oni vide zaštitu svog nacionalnog interesa jedino i isključivo u uspostavljanju kanala na hrvatskom jeziku unutar javnog RTV servisa.“
Nakon odluke Ustavnog suda Federacije veoma je izvjesno da Bošnjaci i Hrvati zatraže zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda RS-a po pitanju javnog emitera iz ovog entiteta, kaže Antunović:
„Može se slobodno reći da je RTV sustav u RS-u ili Televizija RS-a televizija jednog naroda, jer ona, također, po kriterijima u evropskim poveljama i poveljama o regionalnim i manjinskim jezicima, iako ovdje govorimo o jezicima konstitutivnih naroda, apsolutno u jednakopravnoj mjeri ne promiče interese hrvatskog i bošnjačkog naroda u RS-u.“
Odluka o Javnom RTV servisu Federacije imaće i uticaja na princip formiranja državnog javnog emitera, bez obzira što je Ustavni sud BiH ocijenio da državni zakon ne ugrožava Hrvate, napominje Zdenko Antunović:
„Očekivati je da će, iako je to možda apsurdno, biti implikacija odluke Ustavnog suda Federacije na istu takvu odluku Ustavnog suda BiH, pogotovu iz razloga što je od hrvatskog člana Predsjedništva pokrenuta inicijativa za ocjenu ustavnosti, odnosno destruktivnosti po vitalne interese hrvatskog naroda prema Sudu za zaštitu ljudskih prava u Strasburu.“
Uprkos jasnim signalima iz Evropske unije, politički ambijent u BiH još nije napustio ideju etničke podjele BiH, smatra član parlamentarne komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac:
„Ja se bojim da je namjera toga da se dokaže da nije moguće formirati sistem na taj način da bi se konačno ostvario cilj koji je cijelo vrijeme pojavljivao se kao smetnja donošenju ovih zakona, a to je formiranje nacionalnih kanala.“
No Evropska komisija je po ovom pitanju jasna, kaže glasnogovornik ove institucije Frane Maroević:
„Mi smatramo da nije potrebno uvođenje nacionalnih kanala, jer smatramo da je sistem javnog emitiranja trebao biti taj koji bi trebao objediniti građane, a ne ih razdvajati na neke nacionalne kanale. Potrebno je da servis je taj koji služi svim građanima i da se svi građani osjećaju da su predstavljeni na bilo kojem od javnih emitera, bio on to RTV RS-a, Federacije ili na državnom nivou.“
Dok se ne formiraju entitetski, ni državni javni servis ne može biti formiran. Kako je njegova uspostava i jedan od uslova za zaključivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, insistiranje na nacionalnim kanalima odgađa put BiH u Evropu.
