„Ne znam, iskreno da vam kažem, što bi država trebala napraviti. Iskreno, nemam više povjerenja u državu i uopće ne znam što bi ona trebala napraviti.“
Preko polovice anketiranih hrvatskih građana – njih 54 posto – misli da u Hrvatskoj ima više korupcije nego u drugim zemljama, pokazalo je najnovije istraživanje tvrtke GfK Croatia. Njih 15 posto misli da je ima više nego ranije, deset posto da je ima manje, a zabrinjavaju očekivanja građana – njih preko trećinu misli da će se korupcija povećati, 40 posto misli da će ostati ista, a tek 14 posto misli da će se razina korupcije u Hrvatskoj smanjiti. I ova anketa pokazuje da građani i dalje misle da je previše prepreka u ostvarivanju prava za koja su već platili porez, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Transparency International Hrvatska Zorislav Antun Petrović:
„Odnosno da se za njih traži dodatna nadoknada, odnosno nekakav oblik mita. I također evidentno smatraju da politička elita odnosno dužnosnici na javnim funkcijama prečesto koriste povjerena im dobra za vlastitu dobrobit odnosno dobrobit pojedinih, s njim povezanih osoba.“
Rezultati ove ankete na prvi su pogled suprotni najnovijim podacima Svjetske banke, koja je temeljem anketa sa stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj ocijenila da je u Hrvatskoj u borbi protiv
korupcije došlo do pomaka nabolje. To nije ništa neobično, kaže Petrović, jer jedan obični hrvatski građanin ne može biti tako utjecajan kao strana kompanija:
„Neki građanin iz primjerice Krapine ne može biti jednako utjecajan kao što je to, na primjer, Erste banka ili neka velika kompanija poput Shella. Dakle, to što je pojednostavljena procedura na carini, što treba manje podmićivanja, to nužno ne znači da je i korupcija u samoj zemlji smanjena. Jer, podsjećam još jedanput, korupcija nije samo mito, korupcija je bilo kakva zloporaba povjerenih ovlasti i imovine za ostvarivanje vlastite dobrobiti, odnosno dobrobiti nekih s korumpiranim dužnosnikom povezanih osoba. „
A razina ogorčenosti hrvatskih građana nad korupcijom je doista visoka:
„Ne možete dijete upisati u vrtić ako nemate novaca, ako nemate veze. Ne možete otići kod doktora obaviti pretragu ako nemate veze.“
„Mislim da svatko ima iskustva sa korupcijom.“
Po vašem sudu, što bi trebalo napraviti da toga više ne bude?
„Morao bi se činovnički aparat tako organizirati da im se onemogući da to rade. Tako da ne budemo žrtve ovih od kojih čekamo nekakve sitne papire, dozvole i tako dalje. Ako ne daš, možeš čekati beskrajno. Mislim da je korupcije najviše na nižim nivoima, ne na višim. Mali miševi zapravo caruju.“
Da li ima korupcije u Hrvatskoj?
„Kako da ne. Ne možeš dobiti ništa ako nemaš poznate, ako ne platiš i tako dalje.“
I što s tim napraviti?
„Revoluciju. Novu Oktobarsku revoluciju.“
Preko polovice anketiranih hrvatskih građana – njih 54 posto – misli da u Hrvatskoj ima više korupcije nego u drugim zemljama, pokazalo je najnovije istraživanje tvrtke GfK Croatia. Njih 15 posto misli da je ima više nego ranije, deset posto da je ima manje, a zabrinjavaju očekivanja građana – njih preko trećinu misli da će se korupcija povećati, 40 posto misli da će ostati ista, a tek 14 posto misli da će se razina korupcije u Hrvatskoj smanjiti. I ova anketa pokazuje da građani i dalje misle da je previše prepreka u ostvarivanju prava za koja su već platili porez, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Transparency International Hrvatska Zorislav Antun Petrović:
„Odnosno da se za njih traži dodatna nadoknada, odnosno nekakav oblik mita. I također evidentno smatraju da politička elita odnosno dužnosnici na javnim funkcijama prečesto koriste povjerena im dobra za vlastitu dobrobit odnosno dobrobit pojedinih, s njim povezanih osoba.“
Rezultati ove ankete na prvi su pogled suprotni najnovijim podacima Svjetske banke, koja je temeljem anketa sa stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj ocijenila da je u Hrvatskoj u borbi protiv
korupcije došlo do pomaka nabolje. To nije ništa neobično, kaže Petrović, jer jedan obični hrvatski građanin ne može biti tako utjecajan kao strana kompanija:
„Neki građanin iz primjerice Krapine ne može biti jednako utjecajan kao što je to, na primjer, Erste banka ili neka velika kompanija poput Shella. Dakle, to što je pojednostavljena procedura na carini, što treba manje podmićivanja, to nužno ne znači da je i korupcija u samoj zemlji smanjena. Jer, podsjećam još jedanput, korupcija nije samo mito, korupcija je bilo kakva zloporaba povjerenih ovlasti i imovine za ostvarivanje vlastite dobrobiti, odnosno dobrobiti nekih s korumpiranim dužnosnikom povezanih osoba. „
A razina ogorčenosti hrvatskih građana nad korupcijom je doista visoka:
„Ne možete dijete upisati u vrtić ako nemate novaca, ako nemate veze. Ne možete otići kod doktora obaviti pretragu ako nemate veze.“
„Mislim da svatko ima iskustva sa korupcijom.“
Po vašem sudu, što bi trebalo napraviti da toga više ne bude?
„Morao bi se činovnički aparat tako organizirati da im se onemogući da to rade. Tako da ne budemo žrtve ovih od kojih čekamo nekakve sitne papire, dozvole i tako dalje. Ako ne daš, možeš čekati beskrajno. Mislim da je korupcije najviše na nižim nivoima, ne na višim. Mali miševi zapravo caruju.“
Da li ima korupcije u Hrvatskoj?
„Kako da ne. Ne možeš dobiti ništa ako nemaš poznate, ako ne platiš i tako dalje.“
I što s tim napraviti?
„Revoluciju. Novu Oktobarsku revoluciju.“
