Dostupni linkovi

Priština prihvatila Ahtisarijev poziv


Anamari REPIC, Gëzim BAXHAKU

Kosovski lideri učestovaće na sastanku najviših zvaničnika Prištine i Beograda u Beču. Ovim sastankom na najvišem nivou, koji organizuje kancelarija specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija, počinju pregovori o pitanju budućeg statusa Kosova. Portparol kosovskog Pregovaračkog tima Skender Hiseni izjavio je prošle sednice tima da će narednih dana biti određen sastav ekipe za razgovore na najvišem nivou.

Hiseni je rekao da kosovski zvaničnici neće ići u Beč da pregovaraju već da dokažu da je nezavisnost jedino rešenje:

“O nezavisnosti se ne može pregovarati, to je jedino rešenje za status. Stoga kosovska delegacija ide u Beč da dokaže da su nezavisnost i suverenitet u skladu sa voljom naroda i principima Kontakt grupe o celovitosti i nedeljivosti teritorije Kosova.”

Uoči nove runde pregovora o decentralizaciji, 19. jula u Beču, Hiseni je rekao da će prištinski pregovarački proširiti ponudu za formiranje novih opština sa srpskom većinom. Prištinski tim je prethodno predložio formiranje tri opštine a sada se razmatra predlog za formiranje još dve.

Hiseni je uoči nastavka pregovora o zaštiti kulturnog nasleđa na Kosovu, 18. jula u Beču, rekao da kosovska delegacija ostaje pri ranijim stavovima, o formiranju zaštitnih zona za 13 do 14 značajnih verskih i kulturnih objekata.

* * *

Glavni međunarodni pregovarač za status Kosova Marti Ahtisari čeka odgovore Prištine i Beograda na poziv za sastanak na najvišem nivou. Pozive je stranama uputila kancelarija Ahtisarija u Beču, izjavila je u ponedjeljak ujutro portparol specijalnog izaslanika UN za status, Hua Điang. Predviđeno je da sastanak najviših zvaničnika, uz međunarodno posredovanje, bude održan najverovatnije krajem jula. Điang kaže da se sada očekuje odgovor dve strane:

“Upravo smo poslali pozive i sada očekujemo da nam dve strane odgovore.”

Điang nije navela kome su konkretno poslate pozivnice i kakav je nivo zvaničnika neophodan, ali je dodala da delegacije treba da odrede imena svojih predstavnika. Istovremeno, Hua Điang je rekla da je datum sastanka naveden u pozivu, ali se on ne može konačno odrediti dok strane ne potvrde svoje učešće.

Sastanak na najvišem nivou između predstavnika Pristine i Beograda najavio je Marti Ahtisari, na sednici Saveta bezbednosti UN protekle nedelje. Očekuje se da će na ovom, kako ga mnogi nazivaju, samitu predstavnici Kosova i Srbije po prvi put izneti svoje stavove o budućnosti Kosova.

U medjuvremenu, razgovori o tehničkim pitanjima se nastavljaju 18. i 19. jula u Beču. Delegacije Prištine i Beograda će razgovarati o zaštiti kulture baštine i decentralizaciji. Ostaje da se vidi da li će na ovim sastancima biti rezultata, pošto se smatra da ima napretka u približavanju stavova u oblasti kulturne baštine, ali se dve strane razlikuju kada je u pitanju decentralizacija.

* * * * *

Predstavnici Kosova ocenjuju da za sastanke između delegacija Prištine i Beorgada o kulturnom nasleđu, koji će biti održani 18. jula, imaju funkcionalnu ponudu, koja je išla dalje od onoga što su bili predlozi međunarodne zajednice. Rukovodilac delegacije Kosova u razgovorima o kulturnom nasleđu Ylber Hysa, kaže kako predlozi kosovske strane omogućavaju funkcionisanje kulturnog nasleđa, posebno pravoslavnog:

«Kosovska strana će predstaviti svoje kontinuirane stavove, prema kojima mi želimo da obezbedimo funkcionalno rešenje i da budemo partneri u zaštiti kulturno nasleđa i stvaranju uslova da kulturno nasleđe na Kosovu bude funkcionalno, posebno ono pravoslavne provinijencije.»

Hysa ističe da će kosovska strana predložiti rešenja za koja veruje da omogućavaju funkcionisanje ovih aspekata u periodu nakon utvrđivanja statusa. Predstavnici glavnog pregovarača za status Marti Ahtisarija su u nekoliko navrata ocenili da su razgovori o kulturnom nasleđu bili među najuspešnijima u šest rundi dosadašnjih razgovora o tehničkim pitanjima između Pristine i Beograda. Hysa kaže kako su predlozi kosovske strane bili tako napredni da će međunarodna zajednica usaglasiti svoje zahteve sa predlozima ksoovske strane:

«Verujem da je međunarodna zajednica usaglasila svoje zahteve sa našim stavovima, zbog togo što smo mi imali izuzetno napredan i principijelan stav koji je imao u vidu i interese pravoslavne zajednice i njenog rukovodstva na Kosovu.»

Govoreći o zahtevima za zaštitnim zonama oko objekata i povećanju broja tih zona, Hysa kaže kako je kosovska strana pružila konkretne argumente:

«Gradićemo funkcionalne prostore koji će omogućiti zaštitu tih zona, bez ometanja opšte razvojne funkcije društva. To će biti zone u funkciji zajedničke koristi.»
XS
SM
MD
LG