Talijanski ministar vanjskih poslova, postfašist Gianfranco Fini, prijavio je Hrvatsku povjereniku za proširenje Evropske unije Ollyju Rehnu zbog – diskriminacije nad talijanskim državljanima kojima je zabranjen slobodni pristup hrvatskom tržištu nekretnina. Hrvatski državljani slobodno mogu kupovati nekretnine u Italiji, građani drugih evropskih zemalja mogu slobodno kupovati u Hrvatskoj, samo Talijanima se to brani, tvrdi Fini. On upozorava da je otvaranje pristupa hrvatskim nekretninama za Talijane apsolutni prioritet u odnosima s Hrvatskom, i – citiramo – bitan uvjet za daljnju talijansku potporu Hrvatskoj na njezinom putu prema Evropskoj uniji.
Hrvatska je pozicija reciprocitet, odnosno – stranci mogu u Hrvatskoj kupovati nekretnine pod istim uvjetima koje vrijede za Hrvate u toj zemlji, a u toku je – citiramo – provjera i precizno utvrđivanje sadržaja tog reciprociteta, uvidom u zakonodavstvo i praksu Italije. Kvaka upravo jest u formulaciji „zakonodavstvo i praksa“, kaže za Radio Slobodna Evropa dugogodišnji dopisnik „Jutarnjeg lista“ iz Rima Inoslav Bešker:
„Zakon ne zabranjuje da državljani stranih država koji nemaju prebivalište u Italiji kupuju nekretnine u Italiji. Prema tome, nije tu problem. Međutim, u Italiji je upravo problem u tome što se u praksi zakoni interpretiraju veoma često različito, ne samo od oblasti do oblasti, od grada do grada, nego, po mom iskustvu, od okruga do okruga, unutar jednog te istog grada kao što je Rim, ili, da budemo još gori – od birokrata do birokrata.“
Bešker kao ilustraciju navodi primjer iz osobnog iskustva. Nakon deset godina boravka u Italiji, stranac može zatražiti državljanstvo, međutim:
„Kada će mu talijanska država odgovoriti i kako će mu odgovoriti, to je potpuno druga stvar. I onda, naravno, igraju ulogu činjenice o kojima ništa ne piše u zakonu, ali su njima mnogo važne, a to su – da li vi plaćate porez u Italiji, da li imate neku nekretninu… Ukratko, da li vam mogu stati na rep ako im to zatreba.“
Za mjesec dana u Italiji su izbori. Hoće li se pritisak na Hrvatsku nakon izbora smanjiti, pitali smo vanjskopolitičkog savjetnika u Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske Zorana Milanovića:
„Sigurno, u sljedećih mjesec dana neće popustiti, jer ovo treba tumačiti kao dio predizborne kampanje. Međutim, Italija, kao i većina velikih država, ima konstantu u vanjskoj politici. Što se tiče temeljnih opredjeljenja, ona su neovisna o garnituri koja je na vlasti. Razlika je jedino u stilu.“
Da li se može otprilike skicirati koji su talijanski državni interesi?
„Biti lider u regiji, što je legitiman cilj. Pitanje je samo metoda.“
Saborski zastupnik Hrvatske stranke prava Tonči Tadić za naš radio upozorava kako će kompleks otvorenih pitanja sa Italijom iznimno opterećivati hrvatski put u Evropsku uniju: Italija ima 70 milijuna stanovnika, članica je G-7, bruto domaći proizvod po stanovniku pet ili
šest puta veći nego Hrvatska, i logično je da želi proširiti svoj gospodarski i politički utjecaj na Hrvatsku:
„Da se dokopa svih mogućih poluga hrvatskog gospodarstva. Već imaju 50 posto kontrole našeg makarskog tržišta. Na redu je obalni prostor i nekretnine. Nakon toga će vjerojatno slijediti zahtjevi za privatizaciju i kontrolu jadranskih luka. A nakon toga tko zna što drugo. To je, uostalom, trend koji je očit od početka Berlusconijeve vladavine Italijom.“
Bešker upozorava kako će se ovakav talijanski stav prema Hrvatskoj zadržati i nakon izbora:
„Mogu se promijeniti neki akcenti, može se promijeniti odabir momenta, ali u ovim osnovnim stvarima nema nikakve razlike. Hrvatska bi nužno morala otvorena pitanja s Italijom riješiti, jer inače ta pitanja dugoročno opterećuju odnose, i svaki put u pogodnom trenutku upravo to izlazi vani kao duh iz boce, umjesto da se govori o onim ključnim stvarima kao što je, na primjer, da Italija do sada ni u jednom trenutku, ni sa svim ovim otvorenim pitanjima, nikada nije usporila prilaz Hrvatske EU i da je i dalje najjači partner Hrvatske u robnoj razmijeni. To su, meni se čini, ključnije stvari nego jedno pitanje oko ribarskog pojasa ili ne znam čega.“
Hrvatska je pozicija reciprocitet, odnosno – stranci mogu u Hrvatskoj kupovati nekretnine pod istim uvjetima koje vrijede za Hrvate u toj zemlji, a u toku je – citiramo – provjera i precizno utvrđivanje sadržaja tog reciprociteta, uvidom u zakonodavstvo i praksu Italije. Kvaka upravo jest u formulaciji „zakonodavstvo i praksa“, kaže za Radio Slobodna Evropa dugogodišnji dopisnik „Jutarnjeg lista“ iz Rima Inoslav Bešker:
„Zakon ne zabranjuje da državljani stranih država koji nemaju prebivalište u Italiji kupuju nekretnine u Italiji. Prema tome, nije tu problem. Međutim, u Italiji je upravo problem u tome što se u praksi zakoni interpretiraju veoma često različito, ne samo od oblasti do oblasti, od grada do grada, nego, po mom iskustvu, od okruga do okruga, unutar jednog te istog grada kao što je Rim, ili, da budemo još gori – od birokrata do birokrata.“
Bešker kao ilustraciju navodi primjer iz osobnog iskustva. Nakon deset godina boravka u Italiji, stranac može zatražiti državljanstvo, međutim:
„Kada će mu talijanska država odgovoriti i kako će mu odgovoriti, to je potpuno druga stvar. I onda, naravno, igraju ulogu činjenice o kojima ništa ne piše u zakonu, ali su njima mnogo važne, a to su – da li vi plaćate porez u Italiji, da li imate neku nekretninu… Ukratko, da li vam mogu stati na rep ako im to zatreba.“
Za mjesec dana u Italiji su izbori. Hoće li se pritisak na Hrvatsku nakon izbora smanjiti, pitali smo vanjskopolitičkog savjetnika u Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske Zorana Milanovića:
„Sigurno, u sljedećih mjesec dana neće popustiti, jer ovo treba tumačiti kao dio predizborne kampanje. Međutim, Italija, kao i većina velikih država, ima konstantu u vanjskoj politici. Što se tiče temeljnih opredjeljenja, ona su neovisna o garnituri koja je na vlasti. Razlika je jedino u stilu.“
Da li se može otprilike skicirati koji su talijanski državni interesi?
„Biti lider u regiji, što je legitiman cilj. Pitanje je samo metoda.“
Saborski zastupnik Hrvatske stranke prava Tonči Tadić za naš radio upozorava kako će kompleks otvorenih pitanja sa Italijom iznimno opterećivati hrvatski put u Evropsku uniju: Italija ima 70 milijuna stanovnika, članica je G-7, bruto domaći proizvod po stanovniku pet ili
šest puta veći nego Hrvatska, i logično je da želi proširiti svoj gospodarski i politički utjecaj na Hrvatsku:
„Da se dokopa svih mogućih poluga hrvatskog gospodarstva. Već imaju 50 posto kontrole našeg makarskog tržišta. Na redu je obalni prostor i nekretnine. Nakon toga će vjerojatno slijediti zahtjevi za privatizaciju i kontrolu jadranskih luka. A nakon toga tko zna što drugo. To je, uostalom, trend koji je očit od početka Berlusconijeve vladavine Italijom.“
Bešker upozorava kako će se ovakav talijanski stav prema Hrvatskoj zadržati i nakon izbora:
„Mogu se promijeniti neki akcenti, može se promijeniti odabir momenta, ali u ovim osnovnim stvarima nema nikakve razlike. Hrvatska bi nužno morala otvorena pitanja s Italijom riješiti, jer inače ta pitanja dugoročno opterećuju odnose, i svaki put u pogodnom trenutku upravo to izlazi vani kao duh iz boce, umjesto da se govori o onim ključnim stvarima kao što je, na primjer, da Italija do sada ni u jednom trenutku, ni sa svim ovim otvorenim pitanjima, nikada nije usporila prilaz Hrvatske EU i da je i dalje najjači partner Hrvatske u robnoj razmijeni. To su, meni se čini, ključnije stvari nego jedno pitanje oko ribarskog pojasa ili ne znam čega.“
