Građanska partija će učiniti sve što je potrebno kako bi bio dostignut cilj od 55 odsto izašlih birača kako bi Crna Gora bila nezavisna, saopštio je predsjednik ove stranke Krsto Pavićević:
„Ovoga puta mislim da će to biti mnogo lakše građanima Crne Gore da odluče, jer je izbor lak. Izbor je da li želite svoju kuću, da li želite svoju državu ili želite da vam neko drugi komanduje, odnosno želite li unitarnu državu. Sve priče o federacijama, modernim federacijama, zajedničkim modernim državama padaju u vodu. Kada se samo sjetimo kolika je bila ravnopravnost Crne Gore u doba Slobodana Miloševića, pa i kasnije.“
I predsjednik Liberalne partije Miodrag Živković je saopštio da je bilo kakav projekat federacije između Srbije i Crne Gore nemoguć:
„Ne daj Bože i ne vjerujem u to kada ne bi uspio ovaj referendum nema dvočlane federacije. Ovdje će biti ili unitarna država, koja se može zvati Srbija ili kako god ime joj daju, ali biće ili unitarna država ili dvije države. Nema prostora za federaciju“.
Demokratska srpska stranka nije srećna što drugi put treba provjeravati želju građana da žive u zajedničkoj državi Srbije i Crne Gore, rekao je funkcioner ove partije Milorad Joksimović:
„Nijesmo srećni zbog toga što se Crna Gora olako odrekla dijela svojih građana, onih koji su rođenjem prirodnim pravom stekli pravo na državljanstvo i praktično ih proglasila ljudima bez otadžbine“.
I poslanik Srpske narodne stranke Novica Stanić pozvao je građane da zaokruže „ne“ na predstojećem raferendumskom izjašnjavanju. Stanić je rekao da vladajuća koalicija želi da napravi privatnu državu koju će kontrolisati mali broj porodica uz pomoć vrha aktuelne vlasti:
„Ovaj projekat je na pravcu stvaranja nezavisnog Kosova i Metohije. Odvajati Crnu Goru znači zabadati nož u leđa i Srbiji i Srbima i Crnogorcima sa Kosova i Metohije i Srbima u Crnoj Gori, a podržavati nezavisno Kosovo i Metohiju i stvarati Veliku Albaniju. Ne glasa se na referendumu između nezavisne Crne Gore i Crne Gore u zajedničkoj državi, nego se glasa za privatnu državu, za tajkunsku državu, za kriminogenu državu“.
U crnogorskom Parlamentu je otvorena i rasprava kako će nacionalne manjine glasati na predstojećem referendumu. Lider Demokratske unije Albanaca Ferhat Dinoša je ponovio stav da će Albanci podržati nezavisnost Crne Gore:
„Mislim da se za to ima razloga za takvo ponašanje Albanaca, jer je ostvareno niz projekata u dosadašnjem hodu Crne Gore koji su bitno uticali na popravljanje položaja Albanaca u Crnoj Gori“.
Prema mišljenju funkcionera Srpske narodne stranke Novice Stanića, Bošnjaci na sjeveru Crne Gore neće glasati za to da Sandžak bude podijeljen:
„Raška oblast ili uvijek je bio jedna cjelina. I politička i ekonomska i geografska. Pa, kad je bila prva srpska država tu je bila, pa kad su bili Turci petsto godina nije im padalo na pamet da to razvaljuju. E, zato, gospodo, ni bošnjaci, ni muslimani neće glasati za diobu Sandžaka“.
Na ovo Ervin Spahić iz Socijaldemokratske partije odgovara:
„Bošnjacima je dovoljno bilo da sagledaju ovih dana od mitinga radikala do srpskih intelektualaca tipa Toholja, Brana Crnčevića, pa da vide gdje im je opredjeljenje i šta je bolje za njih. Sama činjenica da jedan od vaših prijatelja iz Srbije, koalicionih partnera, gospodin Koštunica ’95. izjavio da je zločin u Srebrenici bio odbranbeni akt vojske Republike Srpske, dovoljno govori o vašoj brizi i o brizi gospodina Koštunice kada su u pitanju bošnjački narodi“.
Predsjednik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović je predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića i pozvao da se izjasni o više puta ponovljenom stavu da suverenističke stranke neće priznati opstanak zajednice u slučaju da većina za nezavisnost ne bude dovoljna:
„Predložili ste odluku kao predsjednik Republike, kao jedan od ljudi koji je razgovarao sa Evropskom unijom, kao pravnik. Da li je moguće da se zbog jednog glasa, nedosegnutog sa jedne i druge strane, neko usudi da destabilizuje Crnu Goru, odnosno, da li je moguće da ono što smo juče usvojili se ne prizna? Ja mislim da nije moguće i ko god to sad saopštava i ko god u tom pravcu govori onda on poziva na destabilizaciju i bolje da se mi dogovorimo već sada šta ćemo tada da radimo“.
Inače, predsjednik Filip Vujanović predložio je Parlamentu da referendum o državnom statusu bude održan 21.maja:
„Na osnovu člana 88, stav 1, tačka 5 Ustava Republike Crne Gore i člana 5 Zakona o referendumu o državno pravnom statusu Republike Crne Gore predlažem odluku o raspisivanju republičkog referenduma o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore na kome će se građani Crne Gore o njemu izjasnti odgovarajući na pitanje - Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država, sa punim međunarodno pravnim subjektivitetom? Referendum će se održati 21.maja 2006.godine. Ova odluka je istovremeno i poruka za novu i nemjerljivo vrijednu odluku građana koji treba da opredjele državnu budućnost Crne Gore. Poruka koja upućuje na nužnost našeg jedinstva. Na uvjerenje da moramo biti posvijećeni jedni drugima, jer smo jedni drugima i najbliži. Da moramo ovdje, u našoj Crnoj Gori, graditi našu sadašnjost i bolju budućnost, radi nas i generacija koje će doći za nama. Zato će odluka na referendumu, kakva god da bude, slijediti želju građana da imamo budućnost u onoj vrijednosti na koju nas obavezuje naša prošlost.“
„Ovoga puta mislim da će to biti mnogo lakše građanima Crne Gore da odluče, jer je izbor lak. Izbor je da li želite svoju kuću, da li želite svoju državu ili želite da vam neko drugi komanduje, odnosno želite li unitarnu državu. Sve priče o federacijama, modernim federacijama, zajedničkim modernim državama padaju u vodu. Kada se samo sjetimo kolika je bila ravnopravnost Crne Gore u doba Slobodana Miloševića, pa i kasnije.“
I predsjednik Liberalne partije Miodrag Živković je saopštio da je bilo kakav projekat federacije između Srbije i Crne Gore nemoguć:
„Ne daj Bože i ne vjerujem u to kada ne bi uspio ovaj referendum nema dvočlane federacije. Ovdje će biti ili unitarna država, koja se može zvati Srbija ili kako god ime joj daju, ali biće ili unitarna država ili dvije države. Nema prostora za federaciju“.
Demokratska srpska stranka nije srećna što drugi put treba provjeravati želju građana da žive u zajedničkoj državi Srbije i Crne Gore, rekao je funkcioner ove partije Milorad Joksimović:
„Nijesmo srećni zbog toga što se Crna Gora olako odrekla dijela svojih građana, onih koji su rođenjem prirodnim pravom stekli pravo na državljanstvo i praktično ih proglasila ljudima bez otadžbine“.
I poslanik Srpske narodne stranke Novica Stanić pozvao je građane da zaokruže „ne“ na predstojećem raferendumskom izjašnjavanju. Stanić je rekao da vladajuća koalicija želi da napravi privatnu državu koju će kontrolisati mali broj porodica uz pomoć vrha aktuelne vlasti:
„Ovaj projekat je na pravcu stvaranja nezavisnog Kosova i Metohije. Odvajati Crnu Goru znači zabadati nož u leđa i Srbiji i Srbima i Crnogorcima sa Kosova i Metohije i Srbima u Crnoj Gori, a podržavati nezavisno Kosovo i Metohiju i stvarati Veliku Albaniju. Ne glasa se na referendumu između nezavisne Crne Gore i Crne Gore u zajedničkoj državi, nego se glasa za privatnu državu, za tajkunsku državu, za kriminogenu državu“.
U crnogorskom Parlamentu je otvorena i rasprava kako će nacionalne manjine glasati na predstojećem referendumu. Lider Demokratske unije Albanaca Ferhat Dinoša je ponovio stav da će Albanci podržati nezavisnost Crne Gore:
„Mislim da se za to ima razloga za takvo ponašanje Albanaca, jer je ostvareno niz projekata u dosadašnjem hodu Crne Gore koji su bitno uticali na popravljanje položaja Albanaca u Crnoj Gori“.
Prema mišljenju funkcionera Srpske narodne stranke Novice Stanića, Bošnjaci na sjeveru Crne Gore neće glasati za to da Sandžak bude podijeljen:
„Raška oblast ili uvijek je bio jedna cjelina. I politička i ekonomska i geografska. Pa, kad je bila prva srpska država tu je bila, pa kad su bili Turci petsto godina nije im padalo na pamet da to razvaljuju. E, zato, gospodo, ni bošnjaci, ni muslimani neće glasati za diobu Sandžaka“.
Na ovo Ervin Spahić iz Socijaldemokratske partije odgovara:
„Bošnjacima je dovoljno bilo da sagledaju ovih dana od mitinga radikala do srpskih intelektualaca tipa Toholja, Brana Crnčevića, pa da vide gdje im je opredjeljenje i šta je bolje za njih. Sama činjenica da jedan od vaših prijatelja iz Srbije, koalicionih partnera, gospodin Koštunica ’95. izjavio da je zločin u Srebrenici bio odbranbeni akt vojske Republike Srpske, dovoljno govori o vašoj brizi i o brizi gospodina Koštunice kada su u pitanju bošnjački narodi“.
Predsjednik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović je predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića i pozvao da se izjasni o više puta ponovljenom stavu da suverenističke stranke neće priznati opstanak zajednice u slučaju da većina za nezavisnost ne bude dovoljna:
„Predložili ste odluku kao predsjednik Republike, kao jedan od ljudi koji je razgovarao sa Evropskom unijom, kao pravnik. Da li je moguće da se zbog jednog glasa, nedosegnutog sa jedne i druge strane, neko usudi da destabilizuje Crnu Goru, odnosno, da li je moguće da ono što smo juče usvojili se ne prizna? Ja mislim da nije moguće i ko god to sad saopštava i ko god u tom pravcu govori onda on poziva na destabilizaciju i bolje da se mi dogovorimo već sada šta ćemo tada da radimo“.
Inače, predsjednik Filip Vujanović predložio je Parlamentu da referendum o državnom statusu bude održan 21.maja:
„Na osnovu člana 88, stav 1, tačka 5 Ustava Republike Crne Gore i člana 5 Zakona o referendumu o državno pravnom statusu Republike Crne Gore predlažem odluku o raspisivanju republičkog referenduma o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore na kome će se građani Crne Gore o njemu izjasnti odgovarajući na pitanje - Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država, sa punim međunarodno pravnim subjektivitetom? Referendum će se održati 21.maja 2006.godine. Ova odluka je istovremeno i poruka za novu i nemjerljivo vrijednu odluku građana koji treba da opredjele državnu budućnost Crne Gore. Poruka koja upućuje na nužnost našeg jedinstva. Na uvjerenje da moramo biti posvijećeni jedni drugima, jer smo jedni drugima i najbliži. Da moramo ovdje, u našoj Crnoj Gori, graditi našu sadašnjost i bolju budućnost, radi nas i generacija koje će doći za nama. Zato će odluka na referendumu, kakva god da bude, slijediti želju građana da imamo budućnost u onoj vrijednosti na koju nas obavezuje naša prošlost.“
