Američke organizacije za slobodu medija pozvale su u otvorenom pismu predsjednika SAD-a Džoa Bajdena da izvrši pritisak da se novinarka Radija Slobodna Evropa (RSE) Alsu Kurmaševa, koja je u ruskom zatvoru od prošle godine, proglasi "nepravedno pritvorenom".
Kurmaševa, novinarka iz Praga koja ima dvojno američko i rusko državljanstvo, privedena je 18. oktobra 2023. pod optužbom za kršenje takozvanog zakona o"stranim agentima" i širenje lažnih informacija o ruskoj vojsci.
Te optužbe mogle bi je koštati deset godina u ruskom zatvoru, podsjeća redakcija RSE na engleskom jeziku.
Kurmašena, njen poslodavac i pristalice odbacuju optužbe kao politički motivisane.
Vlada SAD-a i Bajden pozvali su na njezino trenutno oslobađanje, rekavši da su optužbe kazna za rad Kurmaševe kao novinarke RSE-a.
Novinari RSE u zatvoru
Novinari Radija Slobodna Evropa koji su nepravedno zatvoreni ili su proveli vrijeme u zatvoru.
Alsu Kurmaševa je novinarka Tatarsko-baškirskog servisa RSE u Pragu u Češkoj koja ima američko i rusko državljanstvo. Optužena je da se nije registrovala kao strani agent, što je krivično djelo za koje je maksimalna kazna pet godina zatvora. Ona je oslobođena 1. avgusta 2024. godine u najvećoj razmjeni zarobljenika između Rusije i Zapada od okončanja Hladnog rata, zajedno sa još 26 osoba iz sedam različitih država.
Među novinarima RSE koji su bili zatvoreni u Bjelorusiji je i Ihar Losik bloger saradnik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u junu 2020. i osuđen na 15 godina zatvora. Oslobođen je u septembru 2025. godine nakon pet godina provedenih u bjeloruskom zatvoru po politički motivisanim optužbama. Losik je bio u teškim uslovima u zatvoru, uključujući izolaciju i kažnjavanje, dok se i njegova porodica suočavala s progonom.
Andrej Kuznečik je web urednik Bjeloruskog servisa RSE. Uhapšen je u novembru 2021. i osuđen na šest godina zatvora zbog optužbi za ekstremizam. Kuznečik je pušten iz bjeloruskog zatvora nakon što je bio pritvoren više od tri godine zbog optužbi koje su on, njegov poslodavac, američki zvaničnici i organizacije za ljudska prava nazvali politički motivisanim. Oslobođen je 12. februara 2025.
Vladislav Jesipenko je saradnik Crimea.Realities, reporterskog projekta Ukrajinskog servisa RSE, koji je zatvoren na poluostrvu Krim. U martu 2021. uhapsili su ga službenici FSB-a na Krimu koji je Rusija anektirala 2014. godine. Pušten je iz ruskog zatvora 22. juna 2025. nakon što je više od četiri godine bio zatvoren zbog sumnje da je prikupljao informacije za ukrajinske obavještajne službe, što je on porekao.
Detaljnije o njihovim i drugim slučajevima možete čitati ovdje.
Uprkos tome, američki Stejt Department do sada je nije označio kao "nepravedno pritvorenu" osobu, što je potez koji bi podigao profil slučaja protiv nje i označio ga politički motivisanim.
U pozivu, koji potpisuju Nacionalni medijski klub SAD-a, profesionalno udruženje američkih novinara, i 18 drugih grupa za slobodu medija, navodi se da su dva prethodna poziva Bajdenu i državnom sekretaru Entoniju Blinkenu da daju prioritet slučajevima pritvorenih američkih medijskih djelatnika ostala bez odgovora.
"Stejt Department ima dio za slučajeve poput Alsuinog - Kancelariju posebnog predsjedničkog izaslanika za pitanja talaca", rekli su potpisnici pisma , dodajući da Kurmaševa treba da bude proglašena nepravedno pritvorenom.
"Ona ispunjava sve kriterijume. To se treba dogoditi odmah. Trebalo je da se dogodi prije nekoliko mjeseci", navodi se u pismu.
- Novinarka RSE Alsu Kurmaševa je politički zatvorenik, saopćila ruska grupa za ljudska prava
- Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom se traži oslobađanje Alsu Kurmaševe
Kurmaševa, koja je radila za tatarsko-baškirski servis RSE-a oko 25 godina, napustila je češku prijestolnicu sredinom maja 2023. zbog hitne situacije u porodici u rodnom Tatarstanu.
Nakratko je zadržana dok je čekala povratni let 2. juna 2023. na aerodromu Kazan, gdje su joj oduzeti oba pasoša i telefon.
Nakon pet mjeseci čekanja na odluku u svom slučaju, Kurmaševa je kažnjena s 10.000 rubalja (112 dolara) jer nije registrovala svoj američki pasoš kod ruskih vlasti.
Budući da nije mogla da napusti Rusiju bez putnih isprava, Kurmaševa je ponovno uhapšena u oktobru, jer se "nije registrovala kao strani agent".
Dva mjeseca kasnije, optužena je za širenje laži o ruskoj vojsci.
Sudija Rizvan Jusupov potvrdio je 18. juna prošlomjesečnu odluku okružnog suda u glavnom gradu Tatarstana, Kazanu, da joj se produži istražni pritvor najmanje do 5. avgusta.
Tokom posljednjeg ročišta 31. maja, Kurmaševa je rekla da joj se zdravlje pogoršalo i da je potrebna operacija.
"Alsuinoj vladi trebalo je predugo da istupi i kaže da je njeno pritvaranje pogrešno", navodi se u pismu.
Među potpisnicima su medijski nadzornici i profesionalne organizacije kao što su Reporteri bez granica, Odbor za zaštitu novinara, Udruženje za slobodu štampe i Koalicija za žene u novinarstvu.
Osim Kurmaševe, u ruskim zatvorima su i drugi američki građani za koje Vašington tvrdi da su zatvoreni nepravedno ili pod sumnjivim osnovama, uključujući reportera Wall Street Journal-a Evana Gerškoviča i bivšeg marinca Pola Velana.
Analitičari i zapadni zvaničnici optužuju Rusiju za ciljano pritvaranje američkih građana radi potencijalne upotrebe u razmjenama zarobljenika ili u druge geopolitičke svrhe.