Dostupni linkovi

Za sada bez obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj


Ukrajinski vojni regruti dobrovoljci u vojnoj vježbi u kojoj ih britanske oružane snage obučavaju u vojnoj bazi u južnoj Engleskoj, kolovoz 2022.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović odbio je razmotriti dopis Ministarstva obrane u kojem se od njega traži suglasnost za obuku pripadnika ukrajinske vojske na hrvatskom teritoriju. Ministar obrane Mario Banožić prozvao ga je da izbjegava odgovornost, i da će odluku onda donijeti Sabor dvotrećinskom većinom. Za sada tolike potpore u Saboru – nema.

Milanović je odbio razmotriti dopis ministra Banožića u kojem se tražila njegova suglasnost za obuku ukrajinskih snaga na teritoriju Hrvatske, među ostalim jer ga ministar obrane nije ovlašten to tražiti, priopćeno je iz Milanovićevog ureda.

Milanović, koji se od početka ruske agresije na Ukrajinu protivi gotovo svakom drugom hrvatskom angažmanu na strani Ukrajine osim humanitarnom, već ranije se tome usprotivio s obrazloženjem da "to nije naš rat". Dodatno, u pismu iz njegovog ureda kaže se kako nije precizno navedeno o kakvoj se obuci radi, niti da je Ukrajina saveznica.

Ministar: Milanović izbjegava odgovornost

Banožić je odmah odgovorio da Milanović na taj način izbjegava odgovornost, jer je dopis identičan onima kakve je ministar obrane Ante Kotromanović u Milanovićevoj vladi 2011-2016 slao hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, odnosno predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, i onima kakve je Milanović primao ranije otkako je na funkciji hrvatskog predsjednika.

Milanovićevo protivljenje može se zaobići dvotrećinskom odlukom u Saboru, što Banožić očekuje.

"Ja očekujem da to bude što prije. Jer – gledajte – situacija u Ukrajini je svakim danom sve ozbiljnija, vidimo da se u Rusiji događaju određene mobilizacije i treninzi. Tako da je naša obaveza pomoći", kazao je Banožić novinarima 22. studenog.

Još nije definirano hoće li obuka biti u Hrvatskoj ili u trećoj zemlji, niti o kakvoj obuci se radi. Ranije se špekuliralo da bi hrvatski instruktori radili specijalističku obuku za ukrajinske vojnike za razminiranje i za hitnu medicinsku pomoć na terenu.

Rat u Ukrajini

Priče, analize, foto i video zapisi o ratu u Ukrajini.

Stručnjak za vojna pitanja Marinko Ogorec za Radio slobodna Europa (RSE) o tome treba li Hrvatska pomoći u obuci ukrajinskih vojnika primjereno svojim mogućnostima.

"Hrvatska za to ima dobre mogućnosti, a sve ostalo je politička odluka državnog čelništva na koju ne mogu utjecati, niti bih je volio prejudicirati", kaže Ogorec.

Što je rečeno u Saboru?

Potrebna dvotrećinska većina je 101 od ukupno 151 zastupnika, što znači da će - kada se jednom o tome bude glasalo u Saboru - vladajućoj većini od 77 zastupnika trebati bar još 24 glasa iz opozicije.

U prvim reakcijama u Saboru u srijedu 23. studenog tolike potpore – nije bilo. Miro Bulj iz oporbenog kleropopulističkog Mosta optužio je Banožića da želi da Hrvatska preuzme sav teret rata u Ukrajini.

"Druge države se ne oglašavaju, međutim mi smo jedini tu specijalci. Hrvatski narod treba pomoći onima koji su ugroženi u ratu. Treba dati humanitarnu pomoć, treba sve učiniti, međutim da mi budemo predvodnici nekakve borbe u ovome ratu je više nego stavljanje mete na hrvatski narod",kazao je Bulj novinarima u Saboru 23. studenog.

Ulaz u zgradu Sabora, Zagreb
Ulaz u zgradu Sabora, Zagreb

Arsen Bauk iz oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) kaže kako se po njegovom tumačenju Ustava o dolasku ukrajinskih vojnika na obuku u Hrvatsku trebaju dogovoriti Milanović i Vlada, a da Sabor nije nadležan.

Franko Vidović iz oporbene stranke Socijaldemokrati pak kaže kako će njihov klub "pričekati da vidimo obrazloženje o čemu je riječ pa ćemo zauzeti stav. Ovo je ozbiljna priča u kojoj, nažalost, ne sudjeluju sve zemlje EU ni NATO-a nego samo 14 zemalja i ja pozivam sve zastupnike u Saboru da o tome glasaju isključivo po svojoj savjesti", pozvao je Vidović.

Marijan Pavliček iz desničarskih Hrvatskih suverenista izrijekom je kazao kako njegova stranka neće podržati tu odluku, a premijera Andreja Plenkovića prozvao je za "dodvoravanje Bruxellesu".

Marijana Puljak iz liberalne oporbene stranke Centar traži konsenzus Vlade i Milanovića i najavljuje da će glasati ovisno o tome što će pisati u obrazloženju odluke.

Marin Lerotić iz oporbenog liberalnog Istarskog demokratskog sabora (IDS) također je zatražio konsenzus i najavio da će njegova stranka glasati za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.

Kako su se države do sada uključile u EUMAM

Misija Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM) osnovana je formalnom odlukom ministara vanjskih poslova zemalja članica EU 17. listopada, a pokrenuta je 15. studenog.

Kako navodi ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, cilj Misije je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje.

Glavno središte misije bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, dok će sekundarno sjedište biti u Njemačkoj.

Njemačka do lipnja planira obučiti 5.000 Ukrajinaca "u širokom rasponu vještina".

Sjedište EUMAM-a bit će u Poljskoj. (na fotografiji poljski helikopter Mi-8 toko mvojne vježbe NATO trupa dok traje ruska invazije na Ukrajinu, vojni poligon Bemowo Piskie, Poljska, maj 2022).
Sjedište EUMAM-a bit će u Poljskoj. (na fotografiji poljski helikopter Mi-8 toko mvojne vježbe NATO trupa dok traje ruska invazije na Ukrajinu, vojni poligon Bemowo Piskie, Poljska, maj 2022).

Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec. Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je.

Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje. Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu.

Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca belgijska vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva. No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu.

U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna, podsjeća ENR.

Mađarska je jedina zemlja koja 17. listopada nije glasala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju. Također, Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG