Dok obnova dijela Hrvatske pogođene potresom u 2020. još traje, hrvatska Vlada najavljuje da će se dijelom i javnim novcem financirati izgradnja novog stadiona Dinama u Zagrebu i nekih drugih stadiona na kojima bi igrala nogometna reprezentacija.
Ideja je o izgradnji stadiona uslijedila je nakon kritike predsjednika Europskog nogometnog saveza (UEFA) Aleksandra Čeferina na stanje u kojem se nalazi maksimirski stadion, rekavši da je to "sramota" i da je čudo kakve rezultate pravi prvak Hrvatske igrajući na takvom objektu.
"Stadion je sramotan, pogotovo kada je zatvorena jedna tribina. Čudo je kakve rezultate imate s takvim stadionom", kazao je Čeferin krajem rujna novinarima u Hrvatskoj, a prenio Jutarnji list.
On je kazao kako UEFA svim fudbalskim federacijama daje novac za infrastrukturu, ali da "moraju vlade, savezi i lokalne vlasti zajedno da daju doprinos".
Inače, od potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, tribina istok stadiona Dinamo nije otvorena za gledatelje.
Gradonačelnik bez informacija
Novi Zakon o sportu koji stupa na snagu početkom nove godine uvodi mogućnost da Vlada svojom odlukom odredi one sportske građevine koje smatra da su od nacionalnog značaja, i da sudjeluje u njihovoj obnovi i izgradnji.
Stadion Dinama na Maksimiru je prioritet, i na njemu bi igrao matični klub, ali i hrvatska nogometna reprezentacija. Međutim, ideja je da se obnove i stadioni u Splitu, Osijeku i Rijeci, kako bi hrvatska nogometna reprezentacija mogla igrati i tamo, kazao je glasnogovornik Vlade Marko Milić gostujući na Hrvaskoj radoteleviziji 10. listopada.
Pomoćnik pročelnice Ureda zagrebačkog gradonačelnika Željko Matijašec u istoj emisiji HRT-a je rekao kako je Grad Zagreb unazad godinu intenzivirao razgovore oko izgradnje stadiona u Maksimiru sa svim dionicima.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević iz zeleno-lijeve platforme "Možemo!" kazao je, pak, kako o toj Vladinoj inicijativi ne zna ništa.
"Moram priznati da mi je to što je izjavljeno prva informacija. Nismo o tome razgovarali, ali ćemo razgovarati, imamo uskoro sastanak s Vladom na niz tema, ovo će biti definitivno jedna od tih tema. Nije rečen nikakav iznos niti rok u kojem bi se to dogodilo", kazao je Tomašević na konferenciji za novinare 11. listopada.
Država i profesionalni sport
Bivša ministrica graditeljstva u nekadašnjoj vladi lijevog centra Anka Mrak Taritaš za Radio Slobodna Europa (RSE) ocjenjuje da stadion koji je derutan i oštećen u potresu treba prebaciti na dogovor kluba Dinamo i Grada Zagreba.
"A onda u brojnim financijskim 'nišama' u Europi vezanim za nogomet kroz partnerstva ili drugačije pronaći novac za izgradnju tog stadiona", kaže Mrak Taritaš, predsjednica oporbenog Građansko-liberalnog saveza (GLAS).
Ona komentira kako Vlada pokušava skrenuti pažnju sa sa afera koje je potresaju, te naglašava kako "Vladin posao nije osiguravanje infrastrukture za sport koji zarađuje".
"Profesionalni sport ima svoje zakonitosti, i tu im država ne treba podmetati noge u smislu procedura, ali se tu država nema što gurati. To nije uloga i značaj države. Uloga i značaj države je da djeca idu na sportske aktivnosti, uloga i značaj države je da djeca znaju plivati. To je uloga i značaj države, a ne ovo. Ali ovo dobro zvuči! Cijela ova Vlada, svi oni funkcioniraju na onom 'to dobro zvuči!'", kaže Anka Mrak Taritaš.
Po njenoj ocjeni, nogometna tema nije slučajno izabrana, jer za nešto više od mjesec dana, 20. studenog, počinje Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru.
"Zamislite sada kada krene Svjetsko prvenstvo! Plenković će održavati sjednice Vlade u kockastim dresovima, i obećavat će brda i doline! Pa nije njegova uloga da obećava brda i doline. Njegova uloga kao premijera i uloga Vlade je da daje proceduralne okvire i druge stvari, a neka se profesionalni sport pobrine za sebe", zaključuje Mrak Taritaš.
Na području Petrinje ljudi još u kontejnerima
Za ekonomskog stručnjaka i komentatora portala index.hr Gorana Vojkovića ova Vladina ideja je "najniža politizacija sporta u ime politike". Povezivanje "Dinama" sa velikom Vladinom investicijom samo će – ocjenjuje Vojković za RSE - dodatno produbiti regionalne sukobe koji postoje unutar Hrvatske.
Ide se u investiranje u stadion, a još nije sanirana šteta od katastrofalnog potresa jakosti 6,2 po Richeru koji je 29. prosinca 2020. godine pogodio šire područje Petrinje. Oko 500 ljudi živi u kontejnerskim naseljima, a njih oko 1500 u kontejnerima pored njihovih porušenih obiteljskih kuća i imanja.
Kako žive gotovo dvije godine nakon potresa opisala je u izjavi za RSE jedna od njih, tridesettrogodišnja Nataša Živković.
U kontejneru je vlaga. Jadan onaj narod koji mora biti u kontejneru. Mi smo predali zahtjev za obnovu. Svi su nešto obećavali, obećavali, ali na kraju – ništa,kaže Nataša Živković iz Velikog Gradca.
"Živimo u kući sa crvenom nalepnicom, dakle koja je službeno proglašena opasnom za život. Imamo pored kuće kontejner, ali u kontejneru ne mogu da budem, jer u kontejneru ja sam bolesna, a kamoli beba od deset mjeseci. Kuća je drvena, pa se nekako tješimo da se neće srušiti", kazala je Nataša Živković iz Velikog Gradca.
Ovo mjesto 12 kilometara jugoistočno od Gline je ozbiljno stradalo u petrinjskom potresu u prosincu 2020. godine.
"Nema priče da bebu stavim u kontejner. Ja sam bila u kontejneru od potresa do šestog mjeseca ove godine, bolesna sam bila svaki dan. U kontejneru je vlaga. Jadan onaj narod koji mora biti u kontejneru. Mi smo predali zahtjev za obnovu. Svi su nešto obećavali, obećavali, ali na kraju – ništa", rezignirano kaže Nataša Živković.
Radi se o ljudima iz ruralnih sredina, podsjeća Vojković, čija je egzistencija vezana uz život u kućama, da se mogu baviti poljoprivredom i ostalim.
"Najjeftinije bi bilo sagraditi stambene zgrade i tamo ih smjestiti, ali govorimo o ruralnom kraju gdje su ljudi živjeli u kućama, i to vrlo skromno. Njih treba tamo vratiti, i taj kraj revitalizirati, jer će inače ostati potpuno pust", upozorava Vojković.
A u kontekstu izgradnje stadiona baš u Zagrebu, Vojković podsjeća da niz javnih zgrada u središtu Zagreba nije još obnovljen nakon potresa 22. ožujka 2020, koji je bio jakosti 5,2 po Richteru.
"Vraća se turizam koji donosi novac, a grad izgleda užasno. Grad u kojem su smještena sva ministarstva, Sabor i Vlada. Grad u najmanju ruku nije ugodan za šetanje", dodaje Vojković.
I on se slaže da javni novac nema što raditi u izgradnji infrastrukture za profesionalne profitabilne sportove, ali da ima što raditi u osiguravanju infrastrukture za sportske aktivnosti mladih i rekreativaca.
"Šezdeset posto Hrvata ima povećanu tjelesnu težinu, dakle staze za rekreativce, biciklističke staze, tereni za mlade, a ne investirati u sportove u kojima se vrte milijarde", zaključuje Vojković.
Kakve su posljedice zemljotresa?
Zagreb je u 22. ožujka pogodio snažan zemljotres jačine 5,3 po Rihteru, u kojem je povrijeđeno 27 ljudi, a oštećeno je preko 250 zgrada. Od povreda zadobijenih u zemljotresu, 23. marta je preminula 15-godišnja djevojčica.
Potres jačine 6,2 po Richterovoj ljestvici 29. prosinca te iste godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska, a osjetio se ponovno i u Zagrebu, te i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Stradalo je osam osoba, a oštećeno je više od 40.000 kuća i zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost šteta iznosi gotovo 42 milijarde kuna (5,6 milijardi eura).
Stanovnici potresom pogođenog područja, oporba i mediji upozoravaju da država kasni i da je vrlo neefikasna u saniranju posljedica potresa, i da su lavovski dio posla u obnovi objekata za građane obavile nevladine udruge, o čemu je RSE podrobno izvještavao.
Također, Hrvatsko državno odvjetništvo pokrenulo je istražne radnje još u siječnju 2021. o obnovi kuća građana koji su se u drugoj polovici devedesetih godina vratili kućama nakon rata, a nakon što su nedavni potresi u širem petrinjskom kraju na svjetlo dana iznijeli očite primjere loše i moguće kriminalne obnove.
