Dva entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) isplatama jednokratne pomoći u Distriktu Brčko, zasebnoj administrativnoj jedinici na sjeveru države, nastoje pridobiti birače pred oktobarske opšte izbore u BiH, upozoravaju posmatrači izbora.
Stanovnici Brčko distrikta obavezani su zakonom da se prilikom izdavanja lične karte odluče koje entitetsko državljanstvo, pored državljanstva BiH, prihvataju - Republike Srpske (RS) ili Federacije BiH. Oni na opštim izborima imaju pravo da biraju svoje predstavnike u tom entitetu, a odatle i na državnom nivou.
U Distriktu Brčko trenutno traje isplata novca za mlade od 16 do 29 godina koji dobijaju po 50 evra pomoći od Vlade RS samo po osnovu toga što imaju državljanstvo tog entiteta u kojem se takva pomoć dijeli za "poboljšanje materijalnog položaja mladih".
Mladi u Brčkom koji imaju državljanstvo drugog entiteta, Federacije BiH (FBiH), ne dobijaju tu pomoć.
Među mladima koji su dobili pomoć Vlade RS je i dvadesetsedmogodišnja Brčanka Mihalina Pištalović. Iako ističe da joj je pomoć prijeko potrebna, ne slaže se sa tim da tu pomoć dobijaju u njenom gradu samo oni sa državljanstvom RS.
"Smatram da svi generalno zaslužujemo pomoć bez nekih podjela, da to ne bi trebalo da budu podjele. Takođe smatram da od države generalno svi građani, bez obzira na državljanstvo, zaslužujemo mnogo više i mnogo češće nešto tako, jer smo u teškoj poziciji, aktuelna su i poskupljenja i nezaposlenost", kaže Pištalović za RSE.
Vlasti u Brčko ditriktu i Vladi RS nemaju odgovor koliko je mladih dobilo pomoć.
"Nemamo informaciju koliko je korisnika pojedinačno isplaćeno u Brčkom, jer se ne vode statistike o isplatama pojedinačno po mjestu prebivališta", navedeno je u odgovoru Vlade RS na upit RSE.
Takođe, Vlada RS isplaćuje po 50 eura u Brčko distriktu i penzionerima, te demobilisanim borcima Vojske RS, također, ukoliko imaju državljanstvo tog entiteta.
Istovremeno, i Vlada Federacije BiH najavila je pomoć od 50 evra za penzionere, demobilisane borce Armije BiH, te civilne žrtve rata koje imaju državljanstvo tog entiteta, pa tako i one koji žive i u Distriktu Brčko. Kao razloge za najavljenu isplatu pomoći u Vladi FBiH su naveli inflaciju i rast potrošačkih cijena.
U Koaliciji za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" navode kako se "iznenadnom" pomoći u vidu jednokratnih naknada različitim kategorijama stanovništva, posebno onim ranjivim i socijalno ugroženim, zapravo "javnim sredstvima finansira predizborna kampanja".
"Brčko nije izolovani slučaj ove pojave u predizborno vrijeme i mišljenja sam
da je u pitanju zloupotreba javnih sredstava sa ciljem uticaja na volju
birača za koga će glasati u oktobru", kaže za RSE Jelena Tanasković Mićanović, koordinatorica za javne politike u Koaliciji "Pod lupom".
Entitetsko državljanstvo uslov za glasanje
Stanovnicima Brčko distrikta mora biti upisano i entitetsko državljanstvo u lične karte, jer jedino na taj način mogu glasati na opštim izborima u Bosni i Hercegovini.
Parlament Bosne i Hercegovine 2012.godine je donio izmjene Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine. Novine u zakonu su da građani u entitetima imaju pravo da kao podatak u ličnu kartu pored države Bosne i Hercegovine upisuju i entitetsko državljanstvo.
Eldin Kurtović iz Odjeljenja za javni registar u Brčko distriktu BiH kaže za RSE da je obaveza upisa entitetskog državljanstva u lične karte u Brčkom uvedena od 2013. godine.
"Znači samo oni stanovnici Brčko distrikta koji su državljani entiteta imaju pravo da biraju svoje predstavnike u tom entitetu, a naravno, kroz taj entitet i za državni nivo", navodi Kurtović.
Kurtović ističe da u Brčko distriktu danas ima nešto više od 43 hiljade stanovnika koji su se opredijelili za entitetsko državljanstvo Federacije BiH, te nešto više od 29 hiljada stanovnika koji su se opredijelili za entitetsko državljanstvo RS.
A građani koji nisu uzeli državljanstvo entiteta?
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, oko 16% ili više od 14.000 građana se u Brčkom nije izjasnilo koje entitetsko državljanstvo želi. Polovinom avgusta ističe rok da se izjasne, a u suprotnom gube pravo glasanja na opštim izborima u BiH, 2. oktobra.
Enes Pašalić, bivši poslanik u Skupštini Dristrikta jedan je iz skupine građana koji se nije izjasnio o entitetskom državljanstvu. Kaže da je problem što zakon "primorava" stanovnike u Brčkom da se opredjeljuju za entitetsko državljanstvo.
"Mislim da se ovdje radi o kršenju Konačne arbitražne odluke pošto u Brčkom nema granice koja dijeli Distrikt na entitete, nego je ukinuta granica i mi smo zasebna teritorija. Kad se neko rodi ovdje ne možeš mu odrediti entitetsko državljanstvo, jer ne zna se kojem entitetu pripada. Oba entiteta imaju vlasništvo. Po Konačnoj arbitražnoj odluci, nama je data mogućnost, možemo uzeti entitetsko državljanstvo, a ne moramo", kaže Pašalić.
Dodaje da će i on biti "prisiljen" da se opredijeli za jedno od entitetskih državljanstva, kada mu istekne važenje lične karte.
"Kod velikog broja ljudi, posebno kod Bošnjaka, postoji taj animozitet da uzimaju entitetsko državljanstvo i onda se tu pravi otpor, ljudi to neće. I sad kad dođe vrijeme da moraju vaditi ličnu kartu, nemaju izbora, moraju to uzeti", ističe Pašalić.
Slično razmišlja i Brčanka koja je željela ostati anonimna (ime i prezime poznato redakciji). Ona se opredijelila za entitetsko državljanstvo Federacije BiH kada je mijenjala ličnu kartu.
"Nisam iskreno razmišljala zbog čega je samo Brčacima uslovljeno da bez toga ne mogu glasati, ali ovdje je ionako sve drugačije, pa me ni ta odluka ne iznenađuje. Evo, na primjer, baš mi je kćerka neki dan rekla da će njeni drugari iz razreda koji ima državljanstvo Republike Srpske dobiti po 100 maraka pomoći od Vlade RS. Vidite i u tom primjeru da je kod nas u Brčkom sve drugačije nego u ostatku države", navodi ova stanovnica Brčko distrikta.
I Eldin Kurtović priznaje da se zakonom građani primoravaju na upis entitetskog državljanstva.
"Taj Zakon (o ličnim kartama BiH) uslovljava, primorava građane da uzmu entitetsko državljanstvo, ne da bi glasali, nego da bi dobili ličnu kartu, iako u tom zakonu se kaže da je za potrebe izbora", rekao je Kurtović.
Prije obaveza upisa entitetskog državljanstva u lične karte, Brčaci su, prema Kurtovićevim navodima, imali mogućnost da potpišu izjavu za koju se entitetsku opciju opredjeljuju za učešće na opštim izborima.
U Koaliciji za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” , ističu da je način na koji stanovnici Brčkog učestvuju na opštim izborima rezultat kompleksnog ustavnog uređenja zemlje i činjenice da je Distrikt lokalna samouprava pod suverenitetom države BiH.
"To rezultuje time da, razliku od ostatka države, gdje je entitetsko državljanstvo laički rečeno automatski dodijeljeno činjenicom prebivališta, i time se određuje biračka opcija, u Brčkom birači i biračice sami biraju za koje nivoe vlasti će glasati odabirom entitetskog državljanstva", kaže Jelena Tanasković Mićanović, iz Koalicije "Pod lupom".
Prema njenim riječima, to je sistem koji ima svojih mana.
"Prvo u tome da birači i biračice mogu biti obeshrabreni da glasaju ukoliko iz nekog razloga ne žele odabrati entitetsko državljanstvo ili nemaju vremena i volje da prolaze kroz birokratske procedure", kaže Tanasković Mićanović.
U Koaliciji "Pod lupom" mišljenja su i da bi bilo dobro provesti istraživanje da se vidi zbog čega se više od 14 hiljada birača nije odlučilo odabrati entitetsko državljanstvo.
"Da se vidi da li imaju neki problem sa tim ili se osjećaju diskriminisano time, ili je prosto riječ o apstinentima koji i inače ne bi glasali, a kojih je veliki broj u BiH i koji se kreće u prosjeku oko 50% ukupnog biračkog tijela", navela je Tanasković Mićanović.
Koliko je entitetima važan Brčko distrikt?
Oba entiteta imaju svoje kancelarije u Brčko distriktu.
Kancelarija Vlade RS prvobitno je radila od 2000. do 2004. godine. Njen rad obnovljen je 2012. godine. Iz Kancelarije Vlade RS, niti iz nadležnog ministarstva nisu odgovorili na upit RSE čime se bavi Kancelarija u Brčkom.
U decembru prošle godine u Brčkom je otvorena i Kancelarija koordinatora Vlade Federacije BiH za Distrikt.
Alija Osmanbašić, koordinator Vlade Federacije BiH za Brčko distrikt kaže da se Kancelarija bavi pitanjima koordinacije Vlade tog entiteta, te Vlade Distrikta. Kao primjer je naveo planiranu gradnju autoputa prema Bijeljini, na istoku BiH i brze ceste Tuzla-Brčko.
"Mi prisustvujemo ispred Ureda na toj vrsti sastanaka i često imamo komunikaciju između Vlade Brčko distrikta i Vlade Federacije. Imamo i niz pojedinačnih zahtjeva za razne pomoći od sportskih udruženja, demobilisanih boraca ili raznih organizacija koje djeluju unutar Distrikta, tako da ostvaruju komunikaciju sa resornim ministarstvima preko ovog Ureda", rekao je Osmanbašić za RSE.
Osmanbašić navodi da sarađuje i sa Kancelarijom Vlade RS u Brčkom, te da se radi i na rješavanju i pojedinačnih problema građana, među kojima su i građani sa entitetskim državljanstvom RS, koji žive u Brčkom.
"Konkretno jedan građanin imao je problem, podnio je zahtjev za penziju u PIO u Zenici. Međutim, na taj zahtjev po njegovoj izjavi već dugo vremena nije odgovoreno, pa smo mi ispred Ureda intervenisali da vidimo u kom statusu je taj zahtjev, i taj zahtjev je bio završen u roku od nekih sedam dana i građanin je završio taj problem koji je imao", naveo je Osmanbašić.
Već samo postojanje kancelarija oba entiteta u Brčkom, pokazuje koliko je Distrikt važan i za RS i za Federaciju BiH, kaže za RSE Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS.
On ističe da je Brčko "pod lupom i Sarajeva i Banjaluke i Mostara".
"Kada je u pitanju Brčko, sve strane vrlo pažljivo prate šta 'ovi drugi' rade i na tom, 'politički izdvojenom ostrvu', oni nastoje da očuvaju jedan snažan uticaj koji dolazi izvan Brčkog", kaže Todorović.
On je mišljenja da je Brčko strateški i regionalno važno, zbog čega "jednim dijelom uticaj može dolaziti i iz Beograda i Zagreba".
"Prema tome, ne treba nas čuditi što entitetske vlade imaju jednu vrstu posebnog odnosa, odnosno, praćenja dešavanja na lokalnom nivou u Brčkom, jer tu postoji i određeni strah od gubitka uticaja", kaže Todorović.
U tom kontekstu, navodi Todoroviću, treba posmatrati i trenutne predizborne novčane podrške koje se dijele stanovnicima Brčkog po entitetskom principu.
"Tu postoji jedna 'tradicija' i od ranije, poput kreditiranja ili pomoći povratnicima, da svako pomaže pripadnike samo svoje etničke grupe, ili da bude, čak, malo uže rečeno, samo po nekim listama koje im daju te političke stranke. Već unaprijed postave vrlo određene preduslove tako da tu pomoć daju samo onim osobama od kojih mogu imati glasove na izborima", istakao je Todorović.
Kako glasaju građani Distrikta Brčko?
Na opštim izborima 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine (BiH) će birati članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u parlamentima dva entiteta, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.
Takođe, 2. oktobra se biraju i predsjednik RS i njegovi potpredsjednici.
Iz Federacije BiH se biraju bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH, a iz RS srpski član Predsjedništva.
Ukoliko u ličnim kartama imaju državljanstvo entiteta Federacija BiH, građani Distrikta Brčko mogu da glasaju za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao i za poslanike u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH sa lista za taj entitet.
Ako u ličnim kartama imaju državljanstvo Republike Srpske, Brčaci mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, predsjednika i potpredsjednike RS, te poslanike u Skupštini Republike Srpske.
Kako je Brčko distrikt postao zasebna administrativna jedinica?
Brčko je pod međunarodnom upravom. Osnovano je 2000.godine Konačnom arbitražnom odlukom nakon što se entiteti nisu mogli dogovoriti kome će pripasti.
Ima međunarodnog suprevizora, Vladu i Skupštinu i djeluje kao posebna administrativna jedinica.
Međunarodni supervizor za Brčko predstavnik je međunarodne zajednice u Brčko distriktu. Međunarodni supervizor za Brčko je ujedno i glavni zamjenik visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
Brčko distrikt, prema popisu stanovnika u BiH iz 2013. godine, ima oko 83.000 stanovnika.
Inače, tokom rata u Bosni i Hercegovini, ovaj grad na sjeveru BiH, je bio pod kontrolom Vojske Republike Srpske i glavni vojni i putni koridor između RS i Srbije.
Nekolicina naselja oko Brčkom su bila pod kontrolom Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane.
Facebook Forum