Dostupni linkovi

Zašto letovi aviokompanija iz Rusije ka Evropi nisu potpuno stali?


Putnički avion Russian Airlinesa slijeće na međunarodnu zračnu luku Šeremetjevo u Moskvi, Rusija, 12. marta 2022.
Putnički avion Russian Airlinesa slijeće na međunarodnu zračnu luku Šeremetjevo u Moskvi, Rusija, 12. marta 2022.

Evropska unija je 27. februara zatvorila svoj zračni prostor za sve ruske avione, zatim privatne avione koji su u vlasništvu državljana Rusije, te avione koji su registrovani u toj zemlji.

Svi avioni, uključujući privatne avione oligarha, sada neće moći sletjeti, poletjeti ili preletjeti bilo koju državu Evropske unije (EU).

Ipak, nisu svi avioletovi iz Rusije ka Evropi potpuno stali.

Srbija i Turska su jedine preostale zračne rute preko kojih se iz Rusije ide dalje u odmarališta i gradove širom zapadne Evrope, ali i svijeta. Zašto?

Zbog zatvaranja zračnog prostora nakon invazije na Ukrajinu, Rusi koriste Srbiju i Tursku kao rutu za posjete gradovima Zapadne Evrope i svijeta.

Bloomberg je objavio da je broj putovanja između Rusije i Srbije porastao za 50 posto u prvoj sedmici marta, u poređenju s mjesecima prije invazije Rusije na Ukrajinu.

To je izazvalo oštre reakcije u Ukrajini, ali i Evropskoj uniji.

"Srbija je jedina u Evropi koja ima otvoreno nebo prema Rusiji. Zarađivati novac na ukrajinskoj krvi nedostojno je zemlje kandidata za Evropsku uniju", izjavila je Emine Džeparova, zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova.

Iz Evropske unije uslijedile su kritike prema Srbiji, zbog čega su je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije najavio smanjenje letova za Moskvu na jedan dnevno.

"A da li će time biti zadovoljni oni koji vode hajku na Srbiju u vezi s letovima za glavni grad Rusije?", rekao je Vučić u svojoj izjavi, koju je prenio Associated Press.

Osvrćući se na Tursku, Vučić se požalio da "niko neće dirati one u NATO-u, koji su dijelom u Evropi, dijelom u Aziji, a imaju 30 puta više letova za Moskvu nego Srbija", prenosi AP.

Turska je inače prva u ukupnom poretku letova za Rusiju.

Kapacitet sjedišta između Rusije i Srbije, s kojima ima dugogodišnje veze, porastao je za oko 50 posto u prvoj sedmici marta u poređenju s predratnim nivoima.

Daljnja putovanja u zemlje uključujući Francusku, Švicarsku, Italiju i Kipar porasla su za gotovo dvije trećine, prema ForwardKeys, specijalističkom sajtu za trendove prodaje karata, navodi Bloomberg.

"Izvlačenje koristi"

Neutralni stav Beograda u vezi sa sukobom znači da je avioprevoznik Air Serbia u stanju da služi Rusiji iako je aviokompanijama u Evropskoj uniji i Rusiji zabranjeno letenje između dva regiona.

Mijat Lakićević, ekonomski analitičar iz Beograda, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je to izvlačenje koristi - ali je rekao da je pitanje koliko će to potrajati.

"Air Serbia svakako izvlači neku korist, ali pitanje je koliko će to potrajati. Bojim da bi neke sankcije mogle da budu uvedene i kompanijama koje krše sankcije prema Rusiji, pa bi to pogodilo i Air Serbia", izjavio je.

On je još dodao da s druge strane, takvo ponašanje Air Serbia može da utiče na odnos drugih aviokompanija prema Air Serbiji s kojima ona sarađuje.

Vladimir Gligorov, naučni saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, istakao je da je riječ o bilateralnim odnosima između Srbije i Rusije, te da bi moglo biti profita dok se ne pojave problemi finansijske prirode.

"Air Serbia treba da negde uzme kredit ili da izvrši neku drugu finansijsku transakciju, pa će onda tu nastati problem. Svaka veća kompanija ne može da radi samo sa gotovinom. Mora negde da uzme kredit, da povuče neke pare da bi nešto finansirala i onda se sudara sa finansijskim sankcijama. Sadašnji finansijski sistem je pod veoma strogim režimom sankcija i to će pogađati sve one koji bi hteli da kršeći sankcije nešto zarade. Ne možete, posebno ne u Evropi, da bez posledica izvrdavate sankcije. To tako neće moći", prokomentarisao je.

Do Evrope i kopnenim putem

Putovanja iz Rusije preko Srbije ranije su bila fokusirana na Crnu Goru, koja je u januaru zauzela 85 posto tržišta transfera, uz pomoć bezviznog režima. Taj udio je sada pao na 40 posto, prenosi Bloomberg.

Kipar sada privlači osam posto Rusa koji prelaze u Beograd, u odnosu na 0,3 posto u januaru. Ostrvo za odmor, koje se nalazi u EU, oslanjalo se na Rusiju za petinu turista prije krize s korona virusom. Francuska je skočila na sedam posto ukupnog broja, Švicarska šest posto i Italija pet posto, pri čemu nijedna nije činila više od jedan posto ranije.

NATO i Rusija od Gorbačova do danas
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:01 0:00

Rusi takođe putuju u Sloveniju, Austriju, Njemačku, Španiju i Veliku Britaniju preko Beograda, navodi ForwardKeys.

Vozovi i dalje idu u Rusiju preko Litvanije u enklavu Kaliningrad. Željeznička usluga koja je ranije bila neprekidna sada pravi pauzu na putu kako bi omogućila Litvancima koji rade i studiraju u Rusiji da se vrate kući a pruža i sigurni prolaz za protivnike Putinovog režima.

Rusija je ostala povezana s Finskom (Helsinki) željezničkom prugom.

Zelenski u Kongresu: Da li je previše tražiti zabranu letova?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se punom sastavu američkog Kongresa iz Kijeva te rekao kako se sada odlučuje o sudbini Ukrajine i Ukrajinaca. Dodao je i da je Kijev pod svakodnevnim granatiranjem, ali da grad "ne odustaje".

"Nismo na to pomislili ni jedne sekunde."

Rekao je i da se njegova zemlja nalazi u najgorem ratu od Drugog svjetskog rata i da se već osam godina opirala ruskoj agresiji.

Predsjednik koji je ostao
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:39:26 0:00
Direktan link

"Rusija je napala ne samo našu zemlju već i naše vrijednosti", rekao je Zelenski zastupnicima i senatorima koji su ukrajinskog predsjednika dočekali na nogama i sa ogromnim aplauzom. Zelenskog je Kongresu najavila predsjedavajuća Zastupničkog doma Nancy Pelosi.

"Da li je previše tražiti zabranu letova?" upitao je retorički Zelenski Kongres. Također je spomenuo historijski govor Martina Luthera Kinga "Imam san" i rekao "Imam potrebu".

"Rusija je pretvorila ukrajinsko nebo u izvor smrti za hiljade ljudi", dodao je.

Ako je ovo previše tražiti, nudimo alternativu: znate koje obrambene sisteme trebamo, rekao je Zelenski Kongresu i dodao da je njegova zemlja zahvalna na podršci i svemu što su Sjedinjene Države do sada uradile.

Španski taksi za ukrajinske izbjeglice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:41 0:00

"Pozivam vas da učinite više", rekao je Zelenski. "Predlažemo da sankcionišete sve ruske političare."

Nastavljajući svoj govor pozivom na dodatne sankcije Zelenski je pozvao članove Kongresa da izvrše pritisak na biznise u svojim distriktima se povuku iz Rusije. "Mir je važniji od prihoda", rekao je Zelenski.

Obraćajući se direktno američkom predsjedniku Joe Bidenu kojem je rekao da je zahvalan za sve što je učinio Zelenski je rekao sljedeće: "Biti lider svijeta znači biti lider mira".

Lažna dojava o bombi

Inače, 11., 14. i 15. marta zabilježene su dojava o eksplozivnoj napravi navodno postavljenoj u avionu koji je letio na relaciji Beograd - Moskva. Sve tri su bile lažne, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP).

Kako je MUP naveo 14. i 15. marta to je utvrđeno kontradiverzionim pregledom letjelice, a policija radi na identifikaciji i procesuiranju osobe koja je na mail Aerodroma Nikola Tesla uputila lažnu dojavu.

Policija je prethodno evakuisala putnike iz aviona koji je letio na relaciji Beograd - Moskva, a koji se zbog nove dojave da je u letjelici postavljena eksplozivna naprava, vratio u Beograd.

"U skladu s procedurama naložen je povratak aviona na beogradski aerodrom. Odmah po sletanju putnici su bezbedno evakuisani, a u toku je kontradiverzioni pregled aviona", navodi se u saopštenju MUP-a.

Eksplozivna naprava na letu Beograd - Moskva prijavljena je i u petak, 11. marta, ali je utvrđeno da je dojava bila lažna.

Pogledajte detaljnu infografiku: Kako putnici iz Rusije dolaze u zemlje Zapadne Evrope:

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG