Dostupni linkovi

Strani borci u paklu Ukrajine izazov za države porijekla


Bjeloruski dobrovoljac odmara nakon vojne obuke u bazi Bjeloruske satnije u Kijevu, Ukrajina, u utorak, 8. marta 2022. Stotine bjeloruskih emigranata i građana stigle su u Ukrajinu kako bi pomogle ukrajinskoj vojsci u borbi protiv ruske invazije.
Bjeloruski dobrovoljac odmara nakon vojne obuke u bazi Bjeloruske satnije u Kijevu, Ukrajina, u utorak, 8. marta 2022. Stotine bjeloruskih emigranata i građana stigle su u Ukrajinu kako bi pomogle ukrajinskoj vojsci u borbi protiv ruske invazije.

Čisti pakao: vatra, vika, panika. I još mnogo bombi i projektila. Ovo su riječi švedskog dobrovoljca Jespera Södera kojima je opisao ruski napad na Javoriv, vojnu bazu za obuku u zapadnoj Ukrajini, u nedjelju 13. marta. Poginulo je 35 ljudi, prema navodima ukrajinskih vlasti. Rusija je rekla da je broj mrtvih mnogo veći.

Söder je rekao da je vodio skupinu stranih boraca, uključujući Skandinavce, Britance i Amerikance, iz baze i nazad preko obližnje poljske granice.

On je za Associated Press telefonom iz Krakova u Poljskoj kazao da ne zna koliko je stranih dobrovoljaca obučeno u bazi, ali procjenjuje se da ih je na stotine.

Za razliku od Södera, koji se borio s kurdskim borcima u Siriji protiv militanata grupe "Islamska država", mnogi dobrovoljci u Javorivu nisu imali prethodnu vojnu obuku, rekao je.

Obje strane pozivaju dobrovoljce

I ruska i ukrajinska strana pozivale su, od početka ruske agresije 24. februara, strane državljane da se pridruže njihovim snagama.

Prema medijskim izvještajima, na stranu Ukrajine, stigle su stotine ljudi, iako zvanični podaci nisu objavljeni.

"To su strani dobrovoljci, nisu borci zapravo. Borci su osobe koje se pridružuju paradržavnim formacijama, nedržavnim grupama. U Ukrajini trenutno govorimo o dobrovoljci koje regrutira država Ukrajina. I u tome je suštinska razlika u odnosu na neke druge primjere regrutacije i mobilizacije“, kaže Kacper Rekawek, istraživač Centar za istraživanje ekstremizma, C-Rex, Sveučilišta u Oslu, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Rekawek se fenomenom stranih boraca u Ukrajini bavio i 2014. godine.

Prednosti procesa mobilizacije stranih državljana, Rekawek vidi u tome što Ukrajina tako dobiva još veću međunarodnu podršku, odnosno, "konflikt se tako internacionalizira".

"Ne mislim da će doprinijeti strateškoj vrijednosti ili promjeni na terenu, u borbi, ali možda u taktičkom smislu mogu doprinijeti. Posebno ako je riječ o dobrovoljcima koji su veterani", ocijenio je Rekawek.

Ukrajina iznosi cifru od 20.000 dobrovoljaca

Ministar odbrane Ukrajine Dmitri Kuleba rekao je da se prijavilo oko 20.000 stranih boraca za međunarodne brigade u toj zemlji.

Strani borac iz Ujedinjenog Kraljevstva pozira dok su on i drugi volonteri spremni krenuti prema liniji fronte na istoku Ukrajine nakon ruske invazije, na glavnoj željezničkoj stanici u Lavovu, Ukrajina, 5. mart 2022.
Strani borac iz Ujedinjenog Kraljevstva pozira dok su on i drugi volonteri spremni krenuti prema liniji fronte na istoku Ukrajine nakon ruske invazije, na glavnoj željezničkoj stanici u Lavovu, Ukrajina, 5. mart 2022.

Koliko će stranih boraca zaista biti, zavisi o izgledima da dođu do ratnog područja i sudjeluju u jačanju otpora ukrajinske vojske, kaže za RSE Asya Metodieva, istraživačica na Institutu za međunarodne odnose u Pragu.

"Stotine dobrovoljaca koriste kanale na Telegramu i Redditu kako bi dobili informacije i koordinirali svoje putovanje u Ukrajinu. Međutim, u nekim slučajevima strane borce zaustavljaju lokalne vlasti: poput stotina Gruzijaca s vojnim iskustvom koji su u prethodnom periodu planirali otputovati u Ukrajinu", kaže Metodieva i ocjenjuje da je prerano govoriti o razmjeru i ishodu pridruživanja stranaca ratu u Ukrajini.

"Poveća li se broj stranih boraca sljedećih dana, to uvelike ovisi o političkoj retorici na Zapadu. Prošle sedmice britanski premijer Boris Johnson rekao je da Velika Britanija ne podržava aktivno dobrovoljce da se bore u Ukrajini, no, prema njegovim riječima, treba razumjeti emocije ljudi koji se žele pridružiti otporu", kaže i dodaje:

"Ovo je, na neki način, bilo zeleno svjetlo unatoč zakonu Ujedinjenog Kraljevstva koji zabranjuje strane borbe. Stoga možemo vidjeti hiljade dobrovoljaca koji se osjećaju ohrabreno i pridružuju se sukobu sljedećih dana."

Muškarac nosi borbenu opremu dok napušta Poljsku da se bori u Ukrajini, na graničnom prijelazu u Mediki, Poljska, srijeda, 2. marta 2022.
Muškarac nosi borbenu opremu dok napušta Poljsku da se bori u Ukrajini, na graničnom prijelazu u Mediki, Poljska, srijeda, 2. marta 2022.

Zašto se stranci žele boriti u Ukrajini?

Jericho Skye iz Montane u Sjedinjenim Američkim Državama stigao je u Kijev u martu 2022., odakle se telefonom javio AP-u i rekao da je to njegov prvi rat i da želi pomoći.

"Osjećaju da su dio društva koje je napadnuto. Iz nekog razloga osjećaju se povezanima, imaju osjećaj pripadnosti s ljudima koje napadaju, ubijaju, bombardiraju, siluju. Strani dobrovoljci zamišljaju Ukrajinu na određeni način – tamo su Europljani, kršćani. U drugim zemljama ili drugim sukobima to mogu biti muslimani i slično tome", pojašnjava Kacper Rekawek razloge stranaca da idu u Ukrajinu.

Tu je, svakako i percepcija koja se tiče potrebe da se pomogne.

"Primjer je snimak oca koji šalje kćerke na autobus i govori 'ja moram ostati da se borim'. Ljude je ovo pogodilo. To može biti okidač – on ima djecu, ja imam djecu, on ima dom, ja imam dom, njegova porodica izgleda baš kao moja. To je onda i moja priča. Dakle, to ljude pokreće na osjećaj zajedništva s ljudima koji su napadnuti", kaže za RSE istraživač s Univerziteta u Oslu.

Šta kažu zakoni?

Mnoge zemlje različito tretiraju odlazak državljana na ratišta u drugim državama. Međutim, ono što je važno razlikovati, smatraju stručnjaci koji su govorili za RSE, jeste u tome kojim snagam se pridružuju.

Ukrajinsko zakonodavstvo dozvoljava strancima pristupanje vojsci.

"Proveli smo deset godina i više baveći se zakonima u Europskoj uniji koji se tiču stranih terorističkih boraca, a sad imamo situaciju s dobrovoljcima koji nisu ni strani borci, a posebno nisu teroristički borci, u tom smislu koji poznajemo", kaže Rekawek.

Naglašava da brojne zemlje ne zabranjuju odlazak na strano ratište, osim ako je riječ o terorističkim grupama.

"Bilo je ljudi koji su se borili na strani Ukrajine 2014. godine i oni su se vratili u svoje zemlje i ništa im se nije desilo, jer je to bilo u skladu sa zakonom njihove zemlje“, kaže Rekawek.

Međutim, ovo je zabranjeno i kažnjivo u zemljama koje Rekawek naziva postsovjetskim prostorom.

"U ovim zemljama je pridruživanje vojsci druge zemlje ili grupe ilegalno. Dopušteno je samo u slučaju da dobijete dozvolu domaćeg ministarstva unutrašnjih poslova ili odbrane ili slične nadležne institucije", pojašnjava.

I zemlje Zapadnog Balkana imaju prilično stroge zakone i zabranjuju bilo kakvo samostalno pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama.

Ovo pitanje posebno je bilo aktualno nakon odlaska ljudi iz Europe, ali i Zapadnog Balkana u Siriju, zbog mobilizacije i regrutiranja terorističke grupe "Islamska država" od 2012. godine.

Metodieva naglašava da se u dva slučaja ne radi o usporedbi uzroka niti se može govoriti da su ljudi koji su otišli u Siriji i pridružili se terorističkim grupama jednaki onima koji se žele boriti u Ukrajini.

Ali upozorava na mogući problem:

"Države će se suočiti s izazovima u pogledu postupanja s takvim dobrovoljcima po povratku. Hoće li vlada moći razlikovati 'dobre' i 'loše' momke? Ko odlučuje? Također je pitanje za buduću raspravu hoće li se dobrovoljci iz ukrajinskih zajednica dijaspore gledati kao na 'strane borce'."

Smatra da postoje dvije mogućnosti. Prva bi mogao biti jedinstven odgovor na strane borce u EU.

Druga opcija bit će da vlade zauzmu individualne pristupe prema svojim građanima koji se vraćaju.

"Sudjelovanje u stranom sukobu općenito je problematično, jer može uključivati činjenje različitih oblika zločina, za koje vlade nemaju uvijek dovoljno informacija", kaže Metodieva.

Veze s ranijim sukobima?

Strani borci su dio većine suvremenih sukoba, kaže Asya Metodieva.

Primjere za to nalazi najprije u ratu u BiH 1990-ih i dolasku stranaca – mudžahedina.

"Nekoliko stotina njih ostalo je u zemlji, iako se očekivalo da će napustiti zemlju prema Daytonskom mirovnom sporazumu. Bivši članovi mudžahedinskih jedinica oženili su se domaćim ženama i dobili bosansko državljanstvo. Neki su pridonijeli stvaranju ekstremističkih mreža i širenju radikalnih ideologija u godinama nakon rata. Nekima su oduzeta državljanstva nakon 11. septembra 2001.", govori za RSE Metodieva.

Drugi primjer jesu osobe koje su odlazile u Siriju.

"U slučaju sirijskog rata imamo pojedince koji su se pridružili terorističkoj skupini koja je globalno definirana kao sigurnosna prijetnja. Neki od balkanskih boraca s kojima sam imala priliku razgovarati u prošlosti referirali su se na lokalne političare koji su u prvim danima rata upućivali apel za podršku sirijskom narodu i tako poticali mobilizaciju stranih boraca i prije proglašenja 'Islamske države'", kaže Metodieva.

U oba slučaja, Siriji i Ukrajini, promatramo valove pojedinaca koji se ponašaju prema svojim stavovima i provode vojni aktivizam, ocjenjuje.

"Mogu slobodno otići, ali nije uvijek jasno mogu li se slobodno vratiti. Osim donošenja moralnih prosudbi, mobilizacija stranih boraca kroz povijest ukazuje na slične obrasce novačenja. S Ukrajinom smo u fazi odlaska dobrovoljaca u ratno područje, njih društva iz kojih potječu ne vide kao sigurnosnu prijetnju kao u slučaju IS-a. Stoga su politički narativi u oba slučaja različiti", kaže.

Smatra da će borci koji će se vraćati iz Ukrajine donijeti različita pitanja.

Profil ovih boraca uvelike se razlikuje od profila pojedinaca koji su putovali iz Europe kako bi se pridružili "Islamskoj državi" u Siriji.

Kao važnu razliku vidi i činjenicu da je "bazu" europskih stranih boraca u Siriji činilo najmanje 40 posto žena i djece koji su bili dovedeni u ratno područje ili tamo rođeni.

"Što se tiče stranih boraca koji odlaze u Ukrajinu, ne radi se o velikoj ranjivoj populaciji, odnosno djeci, a za razliku od vala prema Siriji, ovih dana gotovo da nema žena koje putuju u Ukrajinu. To znači da će se vlade nositi s drugačijim valom povratnika s različitim potrebama", mišljenja je Metodieva.

Koja je razlika u odnosu na 2014.?

"Riječ je o istom konfliktu, ali sad je on eskalirao u mnogo većem obimu", opisuje Rekawek situaciju u Ukrajini 2014. godine kada su se vodile borbe uglavnom na istoku zemlje, regiji Donbas, između vladinih snaga i proruskih separatista koje je pomagala Moskva.

"Sukob je bio manji tada, pa je bilo i manje ljudi koji su se željeli pridružiti ukrajinskim vojnicima. Sad su brojevi jednostavno veći. Dakle, ima veze, ali ipak je ovo jedna potpuno drukčija vrsta mobilizacije", smatra i pojašnjava:

"Prethodna mobilizacija 2014. godine bila je ideološka, bila je skrivena na obje strane. Kad govorimo o tim strancima, njih možemo zvati stranim borcima – na obje strane, jer su se pridruživali paravojnim, neregularnih grupama na obje strane, i ruskoj i ukrajinskoj. Bilo je mnogo stranih boraca tada koji su se borili na proruskoj strani i dolazili su iz različitih sumnjivih miljea“, kaže Rekawek.

Rusija je ustvrdila da je ubila 180 "plaćenika" u napadu 13. marta, na bazu za obuku, a glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane rekao je da ruske snage neće pokazati "nikakva milost prema plaćenicima gdje god da se nalaze na teritoriju Ukrajine".

Dim se diže usred oštećenih zgrada nakon napada na vojnu bazu Javoriv, dok se ruska invazija na Ukrajinu nastavlja, 13. mart 2022.
Dim se diže usred oštećenih zgrada nakon napada na vojnu bazu Javoriv, dok se ruska invazija na Ukrajinu nastavlja, 13. mart 2022.

Dio ruskog narativa jeste i priča o nacistima koji djeluju u Ukrajini, kao i o ekstremnim grupama koje dolaze iz stranih zemalja boriti se na strani Ukrajine, koje su i bile meta napada.

Metodieva za RSE kaže da nema znakova da pristaše krajnje desnice dominiraju valom stranih boraca. Međutim, oni jesu dio vala.

"Prema dostupnim izvješćima, ima članova ekstremno desnih i neonacističkih skupina iz Njemačke, Hrvatske, Austrije koji izražavaju namjeru da putuju u Ukrajinu ili su već tamo. Oni se pridružuju i koordiniraju s bataljunom Azov na terenu, koji je već dio Nacionalne garde Ukrajine", kaže Metodieva i dodaje:

"Među stranim borcima koji odlaze u Ukrajinu, većina nema nikakve veze s bjelačkim suprematističkim ili ekstremističkim skupinama krajnje desnice. Čak i unutar redova pokreta krajnje desnice na Zapadu, postoje varijacije u motivaciji pojedinaca da se pridruže ratu, tako da krajnja desnica ne govori jedinstvenim glasom u ovom sukobu", zaključuje.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je stvaranje legije stranaca za odbranu krajem februara.

Visoki ukrajinski dužnosnik u Lavovu koji je uključen u obradu novopridošlih stranih boraca Roman Šepeljak rekao je agenciji Reuters, 7. marta, da je sistem za primanje, obuku i raspoređivanje stranih boraca još u povojima i da će proces postati jednostavniji u narednim danima.

Ukrajinsko ministarstvo obrane odbilo je komentirati.

Rusija je započela svoju invaziju na Ukrajinu 24. februara, nazvavši je "specijalnom operacijom za demilitarizaciju Ukrajine i hvatanje opasnih nacionalista".

Ukrajinske oružane snage znatno su brojčano nadjačane od ruskih, ali su pružile značajan otpor.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG