Dostupni linkovi

Pozivi za 'evropeizaciju' Balkana zbog rata u Ukrajini


Zastava EU na jednoj od zgrada u centru Sarajeva
Zastava EU na jednoj od zgrada u centru Sarajeva

Kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu, učestali su pozivi iz međunarodne zajednice da se ubrzaju evroatlantske integracije država Zapadnog Balkana, kako bi se spriječile refleksije rata i pokušaji Rusije da opstruira njihovu evropsku orjentaciju.

Refleksija ruske invazije na Ukrajinu prisutna je na Zapadnom Balkanu kroz izražene tenzije i bezbjednosnu situaciju koja se svakodnevno pogoršava, što treba da zabrine i Evropu i Vašington, ocjenjuje profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović za Radio Slobodna Evropa.

"Najava Francuske da će nadlijetati nebo nad Bosnom i Hercegovinom (BiH) i ponovno prisustvo EUFOR-a na ulicama Sarajeva govori o tim refleksijama", rekla je Đurović.

U Bosni i Hercegovini raspoređeno je 500 vojnika u okviru pojačanja Evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea) s obzirom na to da bi pogoršana situacija na međunarodnom nivou mogla da uzrokuje nestabilnost i u BiH.

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević za RSE kaže da je Zapadni Balkan otvoren za uticaje sa strane, a naročito su pod ruskim uticajem BiH i Srbija.

"Ako se produži kriza u Ukrajini i dobije teže oblike nego sada što nije nemoguće, pretpostavljam da bi Zapadni Balkan mogao da bude sljedeće žarište. Nadam se ne kao u Ukrajini", kaže profesor Garčević.

Ističe potrebu da Evropa stabilizuje Balkan kroz proces evroatlantskih integracija.

Pozivi Vašingtona

Članovi američkog Kongresa, njih 19, uputili su 4. marta američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu pismo u kom se traži veći angažman na Zapadnom Balkanu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, te da se udvostruče napori u promovisanju integracija tog regiona u Evropu.

I američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je 7. marta državama Zapadnog Balkana da im je mjesto u Evropskoj uniji, te da se ne smije dozvoliti Rusiji "da iskoristi rat kako bi spriječila napredak ovih zemalja na putu ka EU".

Koliko je realno ubrzanje integracija Balkana?

Iako rat u Ukrajini ugrožava opštu evropsku bezbjednost, Gordana Đurović, nekadašnja ministarka evropskih integracija u Vladi Crne Gore, smatra da Evropska unija ima jasne kriterijume po pitanju članstva, te da ne može da odgovori na takve zahtjeve.

Naglašava da pitanja bezbjednosti EU može rješavati na drugi način "a ne preporukama SAD-a o hitnom prijemu".

"EU može biti više prisutna svojim misijama. Trebalo bi i da se uključi u političke dijaloge, podržavajući evropske političke opcije kao i one koje su za mirno rješavanje problema a protiv miješanja susjeda u život drugih država. EU za to ima prostora, ljudstva i strateškog interesa, a posebno u Crnoj Gori", kazala je Đurović.

Sa njom je saglasan profesor Garčević, koji ukazuje da je upitna realnost ubrzane integracije, iako bi to bio pozitivan scenario:

"Ne vjerujem da će pojedine zemlje Evropske unije žrtvovati vrijednosti i vladavinu prava zbog brze integracije. Pitanje je šta će pobijediti, unapređenje vrijednosti ili potreba za bezbjednošću. Umjereni sam optimista da će se neke stvari ubrzati, ali ne možemo očekivati ekspresni ulazak zemalja Zapadanog Balkana u EU i NATO".

Poručuje i da Brisel treba da djeluje preventivno kako ne bi dozvolio da se sukob u Ukrajini prelije na Zapadni Balkan ili u drugim djelovima Evrope.

Radio Slobodna Evropa tražila je komentar od Evropske komisije na učestale pozive da se ubrzaju integracije Zapadnog Balkana, ali odgovor nismo dobili.

U najnovijem Nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta posvećenom Crnoj Gori podsjeća se na upornu zainteresovanost Rusije za destabilizaciju zemlje i pozdravlja se usklađivanje crnogorske sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, koja uključuje i podršku sankcijama EU protiv Rusije.

Šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik ocijenio je da je napad predsjednika Rusije Vladimira Putina na Ukrajinu prelomni trenutak i za Zapadni Balkan. On je posebno ukazao na nepridruživanje Srbije sankcijama Evropske unije (EU) ocjenjujući to “ključnom odlukom koja će uticati na mnogo šire odnose između EU i Srbije”.

Iako nije dio EU, britanski premijer Boris Džonson, je naveo da se mora ojačati evroatlantska bezbjednost koja uključuje podršku evropskim zemljama koje nisu članice NATO-a "a podliježu Kremlju, među kojima je i Zapadni Balkan".

U Evropskom pokretu u Crnoj Gori optimisti

Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović je optimista po pitanju ubrzanja evropskih i NATO integracija za zemlje Zapadnog Balkana.

"Ukoliko sada nema zrelosti da se shvati opasnost koju Rusija sa sobom nosi i na drugoj strani potencijal pozitivnih promjena koje bi donio proces evropskih integracija, te učvršćivanje same odbrambene sposobnosti Evropske unije, onda nemamo o čemu da govorimo", kaže Radulović.

"Za to treba da postoji dobra volja evropskih zemalja i spremnost briselskih institucija da taj posao iznese u što skorijem roku", kaže Radulović za RSE.

On ocjenjuje da će agresija Rusije na Ukrajinu imati posljedice i na odnose među zemljama Zapadnog Balkana.

"Rusija je intenzivirala svoje aktivnosti naročito u obavještajnom sektoru i među političkim grupacijama koje drže pod direktnom ili indirektnom kontrolom. Situacija se neće smirivati, Rusija neće dati svoje pozicije na Balkanu da bi držali otvorenim određena konfliktna mjesta", konstatuje Radulović.

Kako kaže, potreba integracija se posebno odnosi na BiH i dijelom na Kosovo.

"Naravno ne u punom obimu nego kroz snažnije prisustvo NATO-a i institucionalnih veza. Kada su u pitanju evropske integracije, to podrazumijeva hitno otvaranje pregovora u punom kapacitetu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, već sada u junu", navodi Radulović.

Da je područje Zapadnog Balkana hronično nestabilno sa tendencijama nacionalizma i autoritarizma koji mogu eskalirati u neku vrstu sukoba, smatra i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Garčević.

Koliko su daleko države Zapadnog Balkana od EU i NATO-a

Od šest država Zapadnog Balkana članice NATO-a su Sjeverna Makedonija, od 2020. godine, Crna Gora od 2017. a Albanija od 2009. godine.

Bosna i Hercegovina učestvuje u Akcionom planu za članstvo a Srbija je 2006. godine pristupila NATO programu Partnerstvo za mir. Kosovo je, nakon početka ruske invazije u Ukrajinu, 2. marta usvojilo Rezoluciju kojom poziva Vladu na pokretanje pregovora o članstvu u NATO.

Nijedna od država Zapadnog Balkana nije članica Evropske unije.

Crna Gora i Srbija su zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, Albanija je počela pregovore a Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo. Sjeverna Makedonija čeka otvaranje pristupnih pregovora o punopravnom članstvu.

Kosovo tek treba da odredi datum kada će podnijeti zahtjev za članstvo u EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG