Predstavnici Rusije i Ukrajine završili su u ponedjeljak, 28. februara, pregovore na ukrajinsko-bjeloruskoj granici.
Pregovarači su se vratili u Kijev i Moskvu na konsultacije prije druge runde razgovora, piše stranica Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopćio je da su pregovarači "detaljno razgovarali o nizu ključnih tema za koje postoje izgledi za obostrano prihvatljiva rješenja".
Vladimir Medinski, šef ruske delegacije, izjavio je da su se dvije strane "usuglasile da nastave pregovore", dodajući da će se novi sastanak biti održan na poljsko-bjeloruskoj granici.
Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog naveo je uoči početka pregovora da će Kijev tražiti trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine.
Ruski pregovarači su govorili o sklapanju sporazuma koji je u interesu obje strane.
Pregovori su održani isti dan kada je šef diplomacije EU Josep Borrell izjavio da ruska invazija "postaje sve nemilosrdnija".
Borrell je novinarima rekao da se ukrajinske oružane snage hrabro bore, ali je da ima mnogo civilnih žrtava i da je "broj ljudi koji traže sklonište i bježe od rata sve veći".
"U ovoj situaciji ključna je naša podrška ukrajinskim oružanim snagama", rekao je Borrell na konferenciji za novinare u Briselu.
U obraćanju 28. februara, ukrajinski predsjednik pozvao je ruske vojnike da polože oružje.
"Ostavite svoju opremu i gubite se odavde. Ne vjerujte svojim komandatnima. Ne vjerujte svojim propagandistima. Samo spasite svoje živote", rekao je Zelenski, ističući da je više od 4.500 ruskih vojnika poginulo tokom invazije na ukrajinu.
Ruska vojska prvi put je 27. februara priznala da su neki njeni vojnici "ubijeni i ozlijeđeni", ali nije govorila o njihovom broju i dodatnim detaljima.
Vlada Rusije, također, ne objavljuje detalje o broju žrtava koje je pretrpjela tokom invazije na Ukrajinu. No, Ukrajina objavljuje slike ubijenih i zarobljenih vojnika, tražeći od Rusa da im pomognu u identifikaciji.
Dok se Moskva suočava sa sve oštrijim ekonomskim sankcijama Zapada, pojavili su se izvještaji da su gradovi Harkov i Černihiv 28. februara meta intenzivnog ruskog bombardovanja.
Anton Herashchenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, naveo je da su deseci ljudi ubijeni u raketnim napadima ruskih snaga na Harkov .
Također, postoje znakovi ponovnog napada na Kijev, prenosi BBC, jer se čuju sirene za zračni napad, a stanovnici se vraćaju u podzemna skloništa nakon jednodnevnog predaha od policijskog sata koji je trajao za vikend.
Zapadni saveznici pooštrili su sankcije protiv Rusije, zatvaranjem zračnog prostora ruskim avionima, isključivanjem banaka iz financijske mreže SWIFT i ograničavanjem sposobnosti Moskve da rasporedi svoje devizne rezerve.
Kako bi nastavio s diplomatskim pritiskom, američki predsjednik Joe Biden će 28. februara biti domaćin telefonskog razgovora saveznicima i partnerima, s ciljem daljnje koordinacije jedinstvenog odgovora, saopćila je Bijela kuća.
Istovremeno, ukrajinski predsjednik objavio je u ponedjeljak da je potpisao zahtjev za pridruživanje Evropskoj uniji.
"Siguran sam da je to realno", naveo je Zelenski uobjavi na Instagramu uz sliku na kojoj potpisuje zahtjev.
Zelenski je zahtjev potpisao nakon što je prethodno pozvao EU da Ukrajini odmah odobri članstvo po posebnoj proceduri.
"Naš cilj je biti sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, biti jednaki. Siguran sam da je to pošteno. Siguran sam da to zaslužujemo", rekao je u video govoru podijeljenom na društvenim mrežama.
No, od dužnosnika EU u ponedjeljak su se mogle čuti upozorenja da postupak integriranja u EU traje godinama.
To umanjuje nade Ukrajini da bi joj iznenadno članstvo pomoglo da lakše prebrodi rusku invaziju, te ubrza vojnu, financijsku i političku podršku, piše AFP.
Prethodno se iz izjave predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen moglo zaključiti da postoji mogućnost da Ukrajina bude primljena u EU.
"Oni su jedni od nas i želimo ih uvesti", izjavila je 27. februara u intervjuu za Euronews, govoreći o suradnji između EU-a i Ukrajine.
No, njen glasnogovornik Eric Mamer kazao je novinarima da je ova izjava bila usmjerena na činjenicu da je "Ukrajina evropska zemlja i da je želimo u Evropi općenito".
"Tada je, također, precizirala da postoji proces ulaska u EU i mislim da je to važna tačka", dodao je.
Ruske snage započele su napade na Ukrajinu 24. februara, po nalogu predsjednika Vladimira Putina.
Putin je rekao da je odobrio "specijalnu vojnu operaciju" kako bi se uklonila, po njegovim navodima, ozbiljna prijetnja iz Ukrajine.
Svrha operacije je, rekao je Putin, "demilitarizacija" južnog susjeda Rusije.
Prije toga je proglasio nezavisnost dvije separatističke regije na istoku Ukrajine.
Rusija je 2014. takođe izvršila aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim i potaknula separatistički pokret u istočnoj Ukrajini.
Zapad je oštro osudio ruske postupke, nazivajući ih kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
