Dostupni linkovi

Podignuta optužnica zbog silovanja tokom rata na jugu BiH


Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (ilustrativna fotografija)
Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (ilustrativna fotografija)

Tužilaštvo za ratne zločine Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Damira Miskina (1968) iz Mostara, koji se tereti za ratni zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja žrtve bošnjačke nacionalnosti na području Nevesinja, na jugu BiH.

Kako je saopšteno iz ove pravosudne institucije, optuženi je u svojstvu pripadnika Nevesinjske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

"Optuženi se tereti da je za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba, kršeći odredbe Ženevske konvencije koje zabranjuju povrede ličnog dostojanstva, naročito uvredljive i ponižavajuće postupke, prisilio žensku osobu na seksualni odnos čime je počinio krivično djelo – ratni zločin protiv civilnog stanovništva", navodi se u saopštenju.

Iz Tužilaštva BiH dodaju da je optužnicu potvrdio Sud BiH.

U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, u periodu od 1992. do 1995. godine, procjenjuje se da je silovano od 20.000 do 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.

Mnogi od njih nikad nisu dobile potrebnu medicinsku, psihološku i financijsku podršku.

Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija (UN) 29. avgusta 2019. godine donio je odluku prema kojoj BiH treba platiti naknadu i osigurati javno izvinjenje žrtvama ratnog seksualnog nasilja, kao i besplatnu medicinsku i psihološku podršku.

BiH do danas nije isplatila odštetu, niti se izvinila žrtvama seksualnog nasilja.

Tri decenije nakon rata, žrtve seksualnog nasilja su stigmatizovane i obespravljene. Zbog toga je ratno silovanje jedan od zločina koji je najmanje prijavljivan nadležnim organima.

BiH nema državni zakon za podršku žrtvama rata, među kojima su i one koje su pretrpjele seksualno nasilje.

U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, žrtve ratnog silovanja obuhvaćene su Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, od 2018. godine na snazi je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture.

U Brčko distriktu, kao zasebnoj administrativnoj jedinici u BiH, usvojena je Odluka o zaštiti civilnih žrtava rata.

XS
SM
MD
LG