Dostupni linkovi

Nastavak tenzija između Milanovića i hrvatske Vlade


Predsjednik Hrvatske Zoran Milanovicć i premijer Andrej Plenković u Zagrebu, juli 2020.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanovicć i premijer Andrej Plenković u Zagrebu, juli 2020.

Niti nakon sjednica Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost Hrvatske održanih 9. studenog čini se da se nije smirio konflikt koji tjednima tinja između hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i ministra obrane Marija Banožića, odnosno Vlade.

Oko zaključaka Vijeća za nacionalnu sigurnost nije bilo prijepora – Vlada i Milanović izdali su identična priopćenja kako je „Vijeće raspravilo o sigurnosnom stanju u jugoistočnoj Europi, kao i problemu nezakonitih migracija. Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2022. godinu, sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu.”

Međutim, sa Vijeća za obranu nije stiglo usuglašeno priopćenje, a predsjednik Milanović i premijer Andrej Plenković zasebno su se obratili javnosti.

Milanović je kazao da je objašnjenje zašto nema zajedničkog priopćenja to što premijer Andrej Plenković i ministar obrane Banožić nisu pristali na formulaciju koju je on predložio, kako “trenutno materijalno stanje u Oružanim snagama nije zadovoljavajuće” i da treba ulagati dodatne napore u njegovo poboljšanje, a da on sa svoje strane “ne pristaje na lakirovku”.

Plenković je kazao kako je imao dojam da “druga strana” nije željela da se dogovor postigne, da je mnogo napravljeno i mnogo novca u obranu uloženo, i da treba napraviti još. Milanovićevu ocjenu o lakiranju javnosti nazvao je – “nonsensom”.

Milanović je prozvao Vladu da odustane od nabave šezdesetak američkih borbenih oklopnih vozila Bradley, što je američka donacija, ali bi hrvatska strana trebala izdvojiti dodatna sredstva za remont i rezervne dijelove, modernizaciju i obuku.

Na tu temu Plenković je odgovorio da “u trenutku kad se preuzme čvrsta obaveza da se ta vozila nabavljaju, tad će Vlada Hrvatske bez većih poteškoća iznaći sredstva i za to. Ono što želimo je jasna komparativna analiza troškova tog i drugih vozila.”

Milanović je ponovio i napade na ministra obrane Banožića kojeg je nazvao “neutaživim amaterom i arivistom”. Plenković je kazao kako je sastanak sa Milanovićem “u pojedinim segmentima bio nadrealan”, i upozorio da su zbog Milanovićevog rječnika i napadanja na ljude “divljaštvo, uvrede i primitivizam postali normalni” u hrvatskom javnom prostoru.

Sukob predsjednika Milanovića i ministra Banožića započeo je povodom ministrove odluke da umirovi zapovjednika Počasno-zaštitne bojne, jedinice od 400 osoba koja obavlja protokolarne zadaće u Uredu predsjednika i čuva taj prostor, a nastavio se prozivanjima i podmetanjima oko kompetencija i ovlasti, i uzajamnim vrijeđanjem.

Milanović je po Ustavu vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, ali je po izmjenama Zakona o obrani - koje je 2013. predložila Vlada sa premijerom Zoranom Milanovićem na čelu - Glavni stožer smješten u zonu odgovornosti Ministarstva obrane, a samom ministarstvu su dane velike ovlasti u upravljanju Oružanim snagama u mirnodopskim uvjetima.

Milanović je i danas ponovio kako taj zakon “ne valja i nije bitan, a da je Ustav – bitan.” Plenković je kazao kako svi moraju poštivati zakone, a da će razmotriti je li potrebno mijenjati Zakon o obrani, kako bi ga se preciziralo.

XS
SM
MD
LG