Dostupni linkovi

Čović od diplomatskih predstavnika zatražio pomoć oko izbornog zakona BiH


Činjenica da Izborni zakon mora biti ozbiljno shvaćen i žurno riješen se ne može osporiti: Dragan Čović u Mostaru, 2. jul 2021.
Činjenica da Izborni zakon mora biti ozbiljno shvaćen i žurno riješen se ne može osporiti: Dragan Čović u Mostaru, 2. jul 2021.

Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine (BiH), u srijedu 15. septembra, uputio je pismo diplomatskim predstavnicima u BiH u kojem ih poziva da pomognu u reformi Izbornog zakona, kao ključnom pitanju u BiH.

"Prilike u kojima se nalazimo zahtijevaju da naša pažnja bude posvećena ključnim reformama pred kojima se nalazimo. Imajući to u vidu, pozivam na Vašu pozornost i pomoć dok radimo na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, procesu koji mora biti dovršen u predstojeća tri mjeseca ove neizborne godine i koji zahtijeva ograničene ustavne reforme", navodi u pismu Čović.

Vlasti u BiH do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH, kako bi se mogli održati opšti izbori naredne godine u skladu sa međunarodnim standardima.

"Postojeća diskriminacija u našem sustavu mora konačno biti eliminirana, a jednakost osigurana i zaštićena. Ovo je kritična komponenta održavanja izbora 2022. godine", piše Čović.

Što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, stranke okupljene u HNS predlažu podjelu bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH na tri izborna područja.

Područje A bile bi općine u kojima po popisu 2013. živi više od 2/3 Bošnjaka, područje B ono u kojem živi više od 2/3 Hrvata, a sve ostale izborne jedinice bile bi izborno područje C.

Jedan član Predsjedništva BiH (Bošnjak) bio bi onaj koji je osvojio više glasova u A i C području nego u području B i C. Drugi član (Hrvat) bio bi onaj koji je dobio više glasova u područjima B i C nego u područjima A i C. Kandidati bi mogli biti svi.

"Činjenica da Izborni zakon mora biti ozbiljno shvaćen i žurno riješen se ne može osporiti. Stoga, sve je važnije da naš fokus ostane neometen dok se približavamo konačnim mjesecima prije 2022. godine", navodi Čović i u pismu dodaje da jednakopravnost, konstitutivnost, pravo na legitimno političko predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama nisu podložni političkom trgovanju niti matematičkoj prevari.

Evropski sud za ljudska prava donio je 2009. godine presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

BiH su naložene izmjene Ustava BiH. Prema postojećim, na te funkcije mogu se kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.

U četiri odvojene i naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

XS
SM
MD
LG