Dostupni linkovi

Zašto je Cetinje sporno mesto za ustoličenje mitropolita Joanikija?


Mitropolit Joanikije, po dolasku u Podgoricu nakon što je imenovan za čelnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori 2. juna 2021. Dočekao ga je premijer te države Zdravko Krivokapić (na slici levo od Joanikija)
Mitropolit Joanikije, po dolasku u Podgoricu nakon što je imenovan za čelnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori 2. juna 2021. Dočekao ga je premijer te države Zdravko Krivokapić (na slici levo od Joanikija)

Tenzije povodom ustoličenja prvog čoveka Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori traju nedeljama, a jedan od najvećih problema izaziva lokacija na kojoj će biti održano. Zašto?

Ceremonija ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija najavljena je za 5. septembar u Cetinjskom manastiru.

Međutim, hiljade ljudi su se okupile na Cetinju 22. avgusta na protestu protiv toga da događaj 5. septembra bude održan u tom gradu.

Sa skupa je javnosti upućena Deklaracija kojom se poručuje da se neće dozvoliti ustoličavanje mitropolita SPC Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Šta je Crnogorcima Cetinje?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:30:00 0:00
Direktan link

Zašto je sporno Cetinje?

Cetinje, nekadašnji centar crnogorske države, danas kulturna i istorijska prestonica, nalazi se tridesetak kilometara od Podgorice.

Vladimir Veljković, istoričar iz Srbije koji se bavi pitanjem religije za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se na Cetinju upravo ukrštaju pretenzije Srpske pravoslavne crkve (SPC) i nekanonske Crnogorske pravoslavne crkve (CPC).

"Cetinje jeste stara prestonice Crne Gore, to je na prvom mestu, a sa druge strane ono je i sedište crnogorskih episkopa, crnogorske mitropolije, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske i sada očigledno tu imamo neka dva različita koncepta u vezi tog simboličkog značaja Cetinja, koja u stvari pretenduju na to mesto", pojašnjava Veljković.

Cetinje je jedini grad u Crnoj Gori sa većinskim pravoslavnim stanovništvom, u kojem tokom 2020. godine nisu organizovane protestne litije SPC protiv Zakona o slobodi veroispovesti.

Poslednjih 30 godina, za Badnji dan, u tom gradu se uz jake policijske snage istovremeno se spaljuju badnjaci, božićni simboli, pristalica suprotstavljenih crkava (SPC i Crnogorske pravoslavne crkve).

Cetinje: Skup protiv ustoličenja mitropolita SPC
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Čiji je Cetinjski manastir?

Cetinje se takođe smatra sedištem Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), koju ne priznaje nijedna kanonska crkva, ali ima podršku Kijevske patrijaršije.

CPC ima podršku dela političke elite u Crnoj Gori i tvrdi vlasništvo nad mnogim crkvama i manastirima koje SPC smatra svojim. Ta crkva je podržala i Zakon o slobodi veroispovesti kojim se predviđa da država postaje vlasnik svih verskih objekata koji su izgrađeni do decembra 1918. godine - ukoliko verske zajednice ne dokažu vlasništvo.

Istorija sukoba

Sukob CPC i SPC traje godinama.

Tako je 19. avgusta jedna crkva na Lovćenu - na Ivanovim koritima, došla u fokus javnost kada su predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) ušli u nju da služe prazničnu liturgiju.

Liturgiju je u toj crkvi prvi put posle više od 20 godina služila CPC.
Mitropolija - crnogorsko primorska Srpske pravoslavne crkve donela je odluku da ne služi liturgiju u toj crkvi jer je, kako je saopštila, njenim predstavnicima to onemogućeno.

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan je još 13. avgusta u otvorenom pismu javnosti naveo da je crnogorsko društvo "zabrinjavajuće polarizovano", te da je najavljeno ustoličenje Joanikija za mitropolita u Cetinjskom manastiru dodatno iskomplikovalo već složenu situaciju.

"Niko, niti državna vlast, niti vjerska zajednica koja je u Cetinjskom manastiru, a koji je vlasništvo Prijestonice Cetinje, ne smiju zanemariti tu činjenicu, ali ni to da je najavljeni događaj ustoličenja mitropolita visoko rizičan i da su već sada tenzije veoma podignute", rekao je Kašćelan.

Pet dana kasnije, SPC Mitropolija crnogororsko-primorska oglasila saopštenjem koje je potpisao koordinator Pravnog saveta mitropolije Igor Balaban. On je u saopštenju naveo da je svojinu nad Cetinjskim manastirom uvek imala ta mitropolija, odnosno SPC.

Balaban je ocenio i da je svako pozivanje na navodno vlasništvo Prestonice Cetinje nad svetinjom "pokušaj prevare građana".

Kada je reč o sukobu SPC i CPC, istoričar Vladimir Veljković za RSE navodi da je reč o "dva ista koncepta sa različitim predznakom".

"Radi se o jednom modelu koji je prisutan na pravoslavnom istoku, u tradicionalno pravoslavnim zemljama, da svaka nacija ili nacionalizam želi da ima svoju autokefalnu crkvu", navodi Veljković.

On ukazuje i na to da se pravoslavlje generalno trenutno nalazi u "nekoj vrsti raskola", pre svega između Carigradske (Vaseljenske patrijaršije) i Moskovske.

"Raskol" je naročito došao do izražaja 2018. kada je vaseljenski patrijarh Vartolomej doneo odluku da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi Kijevskog patrijarhata prizna autokefalnost, čime je ta crkva postala nezavisna od Moskovske patrijaršije.

Odluka vaseljenskog patrijarha Vartolomeja stavila je u fokus slučajeve crkava u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji koje traže nezavisnost od Srpske pravoslavne crkve.

Srpska pravoslavna crkva prva se novembra 2018. otvoreno stavila na stranu jedne od sukobljenih strana, i to na stranu Ruske pravoslavne crkve.

Cetinje kao kamen spoticanja bivše i sadašnje vlasti u Crnoj Gori

Osim što se Cetinje našlo u središtu sukoba dveju crkava, mesto ustoličenja novog mitropolita SPC kamen je spoticanja i između bivše i sadašnje vlasti u Crnoj Gori.

Ustoličenje Joanikija na Cetinju podržava aktuelna Vlada Zdravka Krivokapića i najveći deo vladajuće parlamentarne većine, dok opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića i crnogorske patriotske organizacije nedeljama unazad pozivaju SPC da ustoličenje Joanikija obave u drugom gradu i verskom objektu van Cetinjskog manastira.

Cetinje ima dugu tradiciju otpora nacionalističkim tendencijama.

Početkom devedesetih godina prošlog veka jedino su na Cetinju organizovani antiratni protesti zbog agresije na hrvatski Dubrovnik, od strane tadašnje Jugoslovenske narodne armije, a uz učešće crnogorskih rezervista. Proteste je predvodio Liberalni savez.

U to vreme na vlasti je bila Đukanovićeva DPS koja je bila u savezništvu sa Srbijom Slobodana Miloševića.

Vrh Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, čije je sedište na Cetinju, više puta bio je razlog protesta. Do incidenata je došlo 1992. kada je tadašnji mitropolit Amfilohije u prostorije Cetinjskog manastira uveo naoružane pripadnike paravojnih formacija iz Srbije na čelu sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, uz izgovor da se Cetinjski manastir brane od "crnogorskih separatista".

I zvanične posete predstavnika nove vlasti Cetinju izazivale su u nekoliko navrata revolt građana prestonice.

Nakon sednice Vlade koja je u tom gradu održana 28. januara, premijer Zdravko Krivokapić i njegovi ministri dočekani su negodovanjem i optužbama za izdaju Crne Gore.

Početkom marta je grupa građana izviždala delegaciju Vlade Crne Gore koja je položila venac na grob kralja Nikole, poslednjeg crnogorskog suverena. Građani su uzvikivali “Četnici!” i “Nikad neće Crna Gora bit’ obala srpskog mora”.

I prvo prolećno zasedanje Skupštine Crne Gore 25. marta, koje se po pravilu održava na Cetinju, obeležile su mere jakog obezbeđenja. Dok su zvaničnici pristizali oko dve stotine građana se okupilo na jednoj od ograda i skandirali "Nije ovo naša vlada", "Izdaja"…

Uloga Beograda

Mitropolita Joanikija bi trebalo da ustoliči patrijarh SPC Porfirije. U delu crnogorske javnosti događaj se percipira kao novi talas uticaja Srbije na Crnu Goru koja je 2006. proglasila nezavisnost i odvojila se od zajednice sa Srbijom.

Politički aktivna građanska inicijativa "21. maj" ocenila je u svojem saopštenju 12. avgusta da je ustoličenje Joanikija "kruna velikosrpskih nasrtaja na Crnu Goru".

Funkcioner vladajuće stranke u Srbiji - Srpske napredne stranke i poslanik u Skupštini Srbije Vladimir Đukanović napisao je 22. avgusta da planira da prisustvuje ustoličenju 5. septembra.

On je na svom TikTok nalogu pozvao i druge da mu se pridruže. Još uvek nije poznato da li će događaju prisustvovati još neko iz SNS.

Kao odgovor na protest protiv njegovog ustoličenja na Cetinju, Joanikije je 22. avgusta u saopštenju odbacio optužbe da ga je poslala Srbija u Crnu Goru. On je naveo i da nije došao u Crnu Goru da je okupira, te naglasio da je zakonito izabran za mitropolita crnogorsko-primorskog.

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, izabran sa liste prosrpskih stranaka na poslednjim izborima, izjavio je da taj događaj "ne mogu sprečiti pojedinci kojima čitav život nešto smeta".

On je 10. avgusta tokom radne posete Pljevljima rekao da je u Crnoj Gori ustoličenje mitropolita jedan od najdostojnijih činova koji se dešava i da je to narodna volja, prenela je agencija Beta.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG