Vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.
Ovo je glavna poruka s kojom su u BiH došli američki izaslanik za Zapadni Balkan Matthew Palmer te izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst.
Bosanskohercegovačkim vlastima nisu donijeli rješenje, već stav da se paralelno trebaju provesti i ograničene ustavne reforme, uz što više aktera, kako je to naveo i sam Palmer.
“Kao što su brojne političke stranke, predstavnici civilnog društva i druge institucije uočile tokom provođenja izbora prošle, 2020. godine, u samom sistemu su uočene brojne potrebe za reformom, od transparentnosti, do funkcionalnosti, do pravičnosti sistema. Upravo je to ono na čemu je potrebno raditi kako bi se unaprijedio sistem za naredni izborni ciklus“, kazao je Palmer u ponedjeljak, 5. jula u Sarajevu.
To znači da bi BiH trebala provesti obavezu koja je započela još 2009. godine kada je Evropski sud za ljudska prava donio presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (jedan od dva doma u BiH).
Bosni i Hercegovini su tada naložene izmjene Ustava BiH, pošto se prema postojećim, na te funkcije mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.
Potom su uslijedila još četiri presude istog suda po kojima je Ustav BiH ocijenjen diskriminatornim, praktično, prema svim građanima i građankama BiH.
Dvije se odnose i na nemogućnost izbora u Dom naroda Parlamenta BiH, a dvije na nemogućnost kandidovanja na poziciju člana Predsjedništva, jer bez obzira na nacionalnu pripadnost ne mogu biti birani zbog teritorijalnog ekskluziviteta.
Naime, pripadnik srpskog naroda koji živi u entitetu Federacija BiH ne može biti biran za srpskog člana Predsjedništva, jednako kao ni što Bošnjak iz entiteta Republika Srpska ne može biti biran na poziciju člana Predsjedništva iz ovog naroda.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina, koje nema, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Različiti stavovi nakon Palmerovog odlaska
Stavovi političkih partija i njihovih čelnika su, sudeći prema izjavama datim nakon susreta s međunarodnim zvaničnicima, nepomirljivi, jer niko ne odustaje od svojih zahtjeva.
Pokazali su to i članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH koji su bili i prvo državno tijelo s kojim su se zvaničnici sastali.
Interresornu grupu za izmjenu Izbornog zakona čini po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i tri predstavnika Vijeća ministara BiH.
Formirana je nakon poziva Komiteta ministara Vijeća Evrope bosanskohercegovačkim vlastima da do 1. septembra pripreme nacrt izmjena i dopuna Ustava i Izbornog zakona kako bi se osiguralo da se izbori 2022. godine održe u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Također ih je upozorio da je, ukoliko do tada izostane opipljiv napredak, moguće poduzimanje novih radnji kako bi se „osiguralo da tužena država u potpunosti i efikasno poštuje svoje obaveze koje proizlaze iz presuda Suda“.
Dok su međunarodni zvaničnici nakon susreta sa članovima Interresorne radne grupe u Sarajevu naveli kako je neophodno postići dogovor i da on treba odražavati suštinske promjene, nakon što su napustili salu, članovi grupe su novinarima predočili potpuno različite stavove o tome kako se ovaj proces treba odvijati.
Član Interesorne radne grupe Bariša Čolak, kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, naveo je kako nije moguće očekivati da radna grupa sama riješi ovo pitanje.
„Nama svaki model, bio on izravan ili neizravan, bio on simetričan ili asimietričan odgovara, bitno je da dođe do legitimnog izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno da i Hrvati kao najmalobrojniji narod imaju mogućnost izabrati svog člana Predsjedništva, kao što to imaju Bošnjaci i Srbi. Koji će se model primjeniti apsolutno je manje bitno“, navodi Čolak.
Rješenja koja se navode kao asimetrična, odnosno da se na direktan način bira član Predsjedništva BiH iz entiteta Republike Srpske (RS), a druga dva na indirektan način kroz parlament entiteta Federacije BiH ili Parlament BiH, za predsjednicu Intereseorne radne grupe Almu Čolo nije prihvatljiv.
„Dvije izborne jedinice, zbog shvatanja u javnosti, su jako opasne, jer po našem mišljenju (SDA) nekako asociraju na treći entitet. Formirati etničke izborne jedinice vodi u dalje podjele“, navodi Čolo.
Treći potpuno različit pristup novinarima je predočio Sredoje Nović iz Dodikove stranke- Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
„Republici Srpskoj sigurno ne smeta ni asimetričan ni simetričan izbor članova Predsjedništva. Zašto je to uopšte problem? Kada će se ukinuti prefiks „srpski“ i nećemo reći da se bira u RS član Predsjedništva Srbin, već je dovoljno samo reći da se u RS bira jedan član. I ko to može reći da to nije demokratija?“, kazao je Nović te dodao da je drugo pitanje što to ne može proći.
Šta kažu članovi Predsjedništva BiH?
O tome hoće li do kraja godine proći ikakvo rješenje, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović novinarima nakon susreta s delegacijom, nije mogao reći.
“Odluka Evropskog suda za ljudska prava je da je potrebno brisati etničku odrednicu iz Ustava BiH i Izbornog zakona, to je sve što se traži”, tvrdi on odbijajući bilo kakvu mogućnost asimetričnih rješenja.
Za člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, neprihvatljivi su svi stavovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH).
„Ono što traže je prekompozicija cijele države i to je, prije svega, ustavna materija i drugo, politički nije prihvatljivo dobrom dijelu ljudi u BiH, pa i većem dijelu političkih opcija“, ocijenio je Komšić.
Istovremeno, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik naveo je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu, nakon susreta s Palmerom, kako se neće miješati u način izbora člana Predsjedništva BiH u Federaciji BiH niti će osporavati rješenje koje se u tom entitetu donese.
Za njega je prihvatljiv direktan način izbora u RS, ali ima i novi prijedlog za koji smatra da treba dogovor.
„Da se predloži da se direktnim izborima bira i predsjednik RS koji bi ujedno bio i član Predsjedništva BiH“, kazao je Dodik, te dodao kako može jedino pomoći stranim zvaničnicima da razumiju poziciju i zahtjev Hrvata za legitimnim predstavljanjem.
Novi prijedlog SDA nakon održanih sastanaka
Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije je u poslijepodnevnim satima uputio pismo predsjednicima političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini (PS) BiH, uz koje je dostavio i prijedlog o načinu izmjena Izbornog zakona.
U njemu, umjesto nacionalne odrednice, predlaže da za izbor člana Predsjedništva stoji kako se biraju dva člana iz Federacije BiH, a jedan iz RS, te da se biraju indirektno u Parlamentu BiH ili direktno.
Kada je riječ o izboru u Dom naroda BiH, Izetbegović predlaže da se broj delegata sa sadašnjih pet poveća na šest, te da se dodaju još tri pozicije za predstavnike Ostalih.
Druga varijanta je da, ukoliko se nadležnost Doma naroda reducira na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, prema njegovom mišljenju, nema potrebe za klubom Ostalih, već pri svakom od tri kluba naroda dodati i još jednog člana iz reda Ostalih.
Kada je u pitanju Dom naroda FBiH prijedlog za provođenje presude Ustavnog suda je da ova institucija ima iste nadležnosti kao Vijeće naroda RS i ne bi više bio drugi zakonodavni dom u entitetu FBiH.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH donio je odluku po apelaciji Bože Ljubića, da je dosadašnji način izbora delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta, kako je propisano Izbornim zakonom BiH, diskriminatoran i da ga treba mijenjati.
Svi ovi prijedlozi, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje politički analitičar Adnan Huskić, su "vraćanje na stanje od prije deceniju", te su "potpuno van kursa onoga što zaista treba izbornom procesu".
„Nije govoreno o rokovima za uspostavu vlasti, institutu prijevremenih izbora, šta s imenovanjima u biračke odbore, kako pročistiti biračke spoiskove, sve je to zanemareno zahtjevima koji jesu dio ispunjenja obaveza BiH, ali ne gađaju neuralgične tačke, kakva je nepovjerenje građana u izborni proces“, kazao je Huskić.
Izmjena Izbornog zakona u BiH je i jedan od 14 prioritetnih uslova i jedan od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Facebook Forum